https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TitoizamTitoizam - Povijest promjena2026-08-07T11:00:28ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Titoizam&diff=57464&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-25T00:23:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Titoizam'''-->{{pravopis}}<br />
{{Infookvir ideologija|ime = Titoizam|slika = Nixontito19712.jpg|opis slike = Josip i Jovanka Broz s Richardom i Pat Nixon|osnivač = [[Josip Broz Tito]]|samostalna obilježja = [[samoupravljanje]]|nastanak = 1948.<br />
|prva država čiji je nacionalni ethos = [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]]<br />
|posljednja država čiji je nacionalni ethos = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]<br />
|obilježja ideologija = [[anti-imperijalizam]]<br />
Jugoslavenstvo<br />
anti-[[staljinizam]]|izvorna ideologija = [[marksizam]]|prethodnička ideologija = [[staljinizam]]}}'''Titoizam''' je jedna od [[totalitarizam|totalitarističkih]] [[ideologija]] [[komunizam|komunističkog]] pogleda na svijet. Njen tvorac bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] doživotni [[predsjednik]] [[Josip Broz Tito]] [[1948.]] godine, <ref>[http://www.ff.uni-lj.si/oddelki/zgodovin/wwwrepe/20th/titoism.pdf Titoism na ljubljanskom fakultetu]</ref> nakon njegovog raskida sa SSSR-om. Razlika titoizma u odnosu na druge komunističke ideologije jest što se u njezinom središtu nalazi [[Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji|samoupravljanje]]<ref> http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169719 </ref> naspram apsolutne vlasti i kontrole u [[staljinizam|staljinizmu]]. Zbog niza povijesnih okolnosti neki periferni elementi staljinizma bili su prvih godina prisutni i u titoizmu <ref>http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169991</ref>, no nakon početnih godina oni se postupno napuštaju.<br />
<br />
==Uvod==<br />
<br />
Po preuzimanju vlasti u Jugoslaviji [[1944.]]/45. godine komunisti predvođeni [[Tito]]m počinju u državi provoditi [[Staljinizam|staljinistički]] oblik komunizma kao i [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|masovne zločine]] nad njemačkim kolaboracionistima, [[kapitalist]]ima, [[poduzetnik|poduzetnicima]], brojnim uglednicima, [[intelektualac|intelektualcima]] te političkim [[disident|disidentima]] (ne-istomišljenicima ili [[antikomunizam|antikomunistima]]). Bez obzira na javno proklamirano prijateljstvo s [[SSSR]]-om i gotovo identičan politički sustav [[Staljin]] je postao uznemiren pretjeranom samostalnošću Titovog [[režim]]a i zbog toga poziva [[1948.]] godine jugoslavenske komuniste da ga obore. Komunistička [[SFRJ|Jugoslavija]], koja je do tada potpuno ekonomsko-politički ovisila o Moskvi, se odjednom našla izolirana i od [[SAD]] s kojim je u "svađi" od završetka rata i od Sovjetskog Saveza čija pomoć je do tada bila nužna za obnovu u ratu porušene države. U takvim uvjetima Josip Broz Tito usmjerava državnu politiku u pravcu izgradnje jednog drukčijeg razvoja socijalizma, kojemu će Sovjetski Savez dati ime Titoizam.<br />
<br />
==Osnove titoizma==<br />
<br />
Titoizam kao i većina drugih političkih pokreta prolazi kroz evoluciju tako da svoj završni oblik dobiva tek [[1953.]] godine novim ustavom. Bez obzira na neslaganje s drugim komunističkim državama nad kojima dominira SSSR, osnovna politika Titoizma ostaje vjernost komunizmu, kao i protivljenje [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]]. Ta politička osnova se u prvom razdoblju nadograđuje s javnom politikom neutralnosti ili jednake političke udaljenosti između [[Washington, Okrug Columbia|Washington]]a i [[Moskve]] koja će u kasnijim godinama prerasti u [[pokret nesvrstanih]] od kojih je SFR Jugoslavija jedan od osnivača.<br />
<br />
Na unutarnjopolitičkom planu osnovu Titoizma predstavlja [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanje]] koje nastaje [[1950.]] godine. Teoretski po tom zakonu radnici su imali pravo upravljati tvornicama i tako je bila oduzeta vlast birokratima. Jednostavnim rječnikom govoreći cilj samoupravljanja koje će biti izloženo stalnim propagandnim napadima [[SSSR]]-a je bio da radnici uživaju u plodovima svoga rada. <ref>[http://hem.bredband.net/vuk-sfrj/tito/samoupravljanje.html Radnicko samoupravljanje]</ref><br />
<br />
==[[Kult ličnosti]]==<br />
<br />
Osnovni dio Titoizma je [[Mit o Titu|Titov kult ličnosti]] koji je bio glavni instrument partijskog jugo-marketinga. Cijeli javni imidž Josipa Broza Tita bio je iznimno dobro režiran: od portreta, javnih nastupa i govora što je u mnogome pridonjelo uspjehu promoviranja Titoizma u državi i u svijetu.<br />
<br />
==Represija==<br />
<br />
Titoizam kao i gotovo svi drugi oblici [[real-socijalizam|real-socijalizma]] je bio jednopartijska [[diktatura]]. Za održavanje takvog sustava je bio korišten represivni aparat čiji je najpoznatiji element bila [[UDBA]]. U prvom razdoblju nakon nastanka Titoizma na udaru represivnog aparata su se našli [[antikomunizam|antikomunisti]] te zagovornici Staljina i simpatizeri SSSR-a koji su bili slani na izdržavanje kazne na [[Goli otok]] tako da je [[1949.]] godine bilo 6 tisuća zatvorenika. Protivnici komunističkog jednopartijskog režima su slani u ovaj i druge zatvore na "preedukaciju" tako da niti jedan od njih navodno nije bio ubijen od stražara. Do jedinih ubojstava na golom otoku navodno dolazi u borbama među kažnjenicima <ref>[http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=946&theme=Printer Reportaža: Goli otok - "Ovdje je i kamen imao uši"]</ref>. Nakon zatvaranja Golog Otoka to jest nakon njegovo prepuštanja na upravljanje [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] politički zatvorenici su bili slani na izdržavanje kazne u obične zatvore. Od zatvorenika koji su bili osuđeni za podrivanje političkog poretka najpoznatije će biti kasniji hrvatski predsjednici [[Franjo Tuđman]] i [[Stipe Mesić]].<br />
<br />
Izvan granica Jugoslavije [[UDBA]] se bavila [[likvidacija|likvidacijom]] članova ustaških (primjer: [[Vjekoslav Luburić]], [[Ante Pavelić]]), četničkih i sličnih pokreta koji su se zalagali za suverenu Hrvatsku od kojih su neki vršili napade i ubojstva <ref>[http://www.novine.ca/arhiva/2005/1009/scg.html Likvidatori mafija i UDBA]</ref>, ali i [[Hrvatska politička emigracija|hrvatskih]], srpskih, bošnjačkih, slovenskih političkih emigranata koji nisu sudjelovali u ubojstvima nego su se samo borili za demokratizaciju Jugoslavije (primjer: [[Bruno Bušić]]), a po ocjeni jugoslavenskih dužnosnika su predstavljali prijetnju političkom poretku. Ukupno se smatra da je UDBA u doba Titoizma ubila 69 osoba od čega je najveći dio ubojstva izvršen tijekom razdoblja [[1965.]] – [[1981.]] godina.<br />
<br />
==Slabost Titoizma==<br />
<br />
Kao i ostale političke ideologije Titoizam je zagovarao punu zaposlenost to jest da svi koji to žele mogu raditi, ali za razliku od drugih socijalističkih država [[SFR Jugoslavija]] je davala svojim građanima putovnice za slobodno putovanja u zapadnoeuropske države. Tu mogućnost će tijekom 1960-ih i 1970-ih godine iskoristi veći broj stanovnika Jugoslavije koja će tim načinom rješiti svoj problem nezaposlenosti. Općenito se smatra da je u zapadnoj [[Europa|Europi]] živjelo između 800 tisuća <ref>Quelle: Savezni zavod za statistiku, Sowie Angaben aus dem stat. bilten br. 1239, Beograd</ref> i milijun stanovnika od kojih je veliki broj tamo doputovao između 1945. i 1981. godine. Po mišljenju profesora Miljenka Hajdarovića Hrvatsku u razdoblju 1948. - 1981. godina napušta 265.000 stanovnika <ref>[http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/412-brojcani-pokazatelji-hrvatske-emigracije-u-posljeratnom-razdoblju-1948-1981.html Brojčani pokazatelji hrvatske emigracije u posljeratnom razdoblju (1948-1981.)]</ref> <br />
<br />
Još tijekom postojanja SFR Jugoslavije bila je očita politička slabost države, a s tim ujedno i [[ideologija|ideologije]]. SFR Jugoslavija će u doba Titoizma dva puta donositi novi [[ustav]] i vršiti još bezbroj ustavnih promjena. Te česte promjene komunistički sustav je objašnjavao napretkom države i ideologije, ali za vanjske promatrače ona je bila simbol nestabilnosti sustava. [[Tito]] je za sebe stvorio ulogu prosvijećenog apsolutiste s izraženim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] koji je glavni [[sudac]] u slučaju problema po pitanju funkcioniranja države. Njegovom smrću 1980. godine glavni sudac je bio maknut s pozornice, a sustav Titoizma i sama [[Jugoslavija]] su se našle pred raspadom.<br />
<br />
== Kraj Titoizma == <br />
Titoistička baština većinom završava [[Raspad SFRJ|raspadom SFRJ]], no još 2015. godine [[Mit o Titu|mit o Titu]] je živ što se vidi po redovnim godišnjim prosvjedima građanske inicijative "Krug za trg" koja traži preimenovanje [[Trg maršala Tita (Zagreb)|Trga maršala Tita u Zagrebu]] već godinama: ''Inicijativa "Krug za trg“, zbog mnogobrojnih zločina nastalih za komunističkog razdoblja, kao i zbog totalitarnog režima kojem je na čelu bio maršal Josip Broz Tito, godinama zahtjeva preimenovanje toga, jednog od najljepših gradskih trgova.''<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/krug-za-trg-na-bdijenju-u-zagrebu-titovo-ime-mora-se-ukloniti-iz-javnih-prostora-u-hrvatskoj ‘KRUG ZA TRG’ NA BDIJENJU U ZAGREBU: ‘Zadovoljni smo brojem okupljenih’], M. Marić, objavljeno 8. svibnja 2015., pristupljeno 10. svibnja 2015.</ref><br />
<br />
== Literatura ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Povezani članci ==<br />
*[[Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima]]<br />
*[[hrvatsko proljeće]]<br />
*[[indoktrinacija]]<br />
*[[Detitoizacija]]<br />
<br />
{{Komunizam}}<br />
<br />
[[Kategorija:Titoizam]]</div>WikiSysop