WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:55:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Titanit
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Titanita2.jpeg
| slika_velicina = 250px
| naslov =
| formula = <tt>CaTi[OSiO4]</tt>
| molarna_masa =
| boja = žuta, smeđa, katkada zelena
| habitus = klinast ili oblika vrlo ispupčene kuverte
| sustav = monoklinski 2/''m''
| sraslaci = kontaktni ili prodorni po {100}
| kalavost = jasna po {100}
| lom =
| zilavost =
| tvrdoca = 5 – 5,5
| sjaj = dijamantan, na prijelomu smolast do mastan
| polish =
| indeks_loma = ''Np'' = 1, 84 - 1,95, ''Nm'' = 1,87 - 2,02, ''Ng'' = 1,94 – 2,11
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 3,4 – 3,56
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = proziran do poluproziran
| drugo =
| reference =
}}

[[Datoteka:Mineraly.sk - titanit.jpg|Titanite|lijevo|mini|300px]]
'''Titanit''' ili '''sfen''' (naziv koji se češće koristi u anglo-američkim znanstvenim krugovima) je [[kalcij]]sko-[[titanij]]ski [[nezosilikati|nezosilikat]], s kemijskom formulom <tt>CaTi[SiO4]O</tt>. Tragovi [[željezo|željeza]] i [[aluminij]]a također mogu biti prisutni u kristalima. Također su česti i tragovi elemenata rijetkih zemalja, kao što su [[cerij]] i [[itrij]].

Ime ''sfen'' izbačeno je iz službene upotrebe (od strane Međunarodne mineraloške udruge - komisije za nove minerale i mineralna imena ([http://www.geo.vu.nl/users/ima-cnmmn/IMA-list.pdf CNMMN objašnjenje])); a titanit je odobreno ime. No, sfen je i dalje ostao kao neformalno ime za dragulje titanita.

Titanit je dobio ime po titanu kojeg sadrži. Pojavljuje se kao proziran do poluproziran [[monoklinski kristalni sustav|monoklinski]] kristal, crvenkaste, smeđe, sive, žute, zelene ili crvene boje. Ti kristali su tipični [[sfenoidi]] (grč. ''sphenos'' = klin), tj. klinastog habitusa i često dolaze kao [[sraslaci]]. U poprečnom presjeku imaju oblik romba. [[Sjaj]] mu je dijamantno blještav, a na svježim prijelomima smolast do mastan, ima [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoću]] 5.5 i jasnu [[kalavost]]. Pokazuje ekstremno veliki [[dvolom]] svjetlosti - interferira u bijelim bojama višeg reda.

Prozirni uzorci pokazuju jak [[pleokroizam|trikroizam]]. Zahvaljujući brzohladećem efektu željeza, titanit ne fluorescira pod [[UV-zračenje]]m. Neki titaniti mogu biti metamiktni.

== Ležišta i nalazišta ==

Pojavljuje se u metamorfnim stijenama kao što su [[gnajs]] i [[škriljavci]], a također ga ima i u zrnatom [[vapnenac|vapnencu]] ([[sedimentne stijene|sedimentna stijena]]) te [[granit]]u i [[diorit]]u ([[magmatske stijene]]).
Lokaliteti na kojima je pronađen titanit uključuju: [[Pakistan]], [[Italija|Italiju]], [[Rusija|Rusiju]] ([[Karelija]], [[Ural (gorje)|Ural]], [[Ilmen]]), [[Kina|Kinu]], [[Brazil]] (sraslaci u hidrotermalnim ležištima s [[adular]]om), [[Švicarska|Švicarsku]], [[Madagaskar]], [[Triol]] ([[Austrija]]), [[Kanada|Kanadu]] (regija Renfrew, [[Ontario]]) i [[SAD]] ([[Kalifornija]]).

== Upotreba ==
Titanit je izvor TiO2, kojeg koristimo kao bjelilo (ima veliki [[albedo]]), a također (titanit) je cijenjen u draguljarstvu, kada je posve čist.
Kao dragi kamen, cijenjen je zbog jake disperzivne moći (0.051, B do G interval), koja je slična onoj kod [[dijamant]]a. Nažalost, njegova krtost i mala tvrdoća onemogućuju nam odgovarajuću upotrebu titanita kao kamena za prstenje: sfen je mnogo pogodniji za, npr. lustere i lampe ili broševe, ili ga se koristi u kolekcionarske svrhe.

[[Kategorija:Minerali]]

Titanit - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica