WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T03:38:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir arhitekt
| ime =Tit Mačković
| slika =Tit Mačković.jpg
| veličina =250px
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| rođenje = [[20. srpnja]] [[arhitektura u 1851.|1851.]]
| smrt = [[15. rujna]] [[arhitektura u 1919.|1919.]]
| stil = [[neoklasicizam]]<br>[[eklekticizam]]
| djela =
| nagrade =
}}

'''Tit Mačković''' (ili '''Titus Mačković''') ([[Subotica]], [[15. ožujka]] (20. srpnja<ref name="ZKVH, Mačković">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/4285-titus-mackovic-suboticki-graditelj-i ZKVH] Branimir Kopilović/''Hrvatska riječ'': ''Titus Mačković – subotički graditelj (I.)'', 21. kolovoza 2017., pristupljeno 20. studenoga 2019.</ref>) [[arhitektura u 1851.|1851.]] - [[Subotica]], [[17. rujna]] (15. rujna<ref name="ZKVH, Mačković"/>) [[arhitektura u 1919.|1919.]]) je bio poznati [[arhitekt]], glavni gradski inženjer i projektant Subotice, predsjednik udruženja građevinara, graditelj vlasnik ciglane, putnik, ugledni subotički građanin.<ref name="Subotičke">{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20080611055506/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2084/strane/feljton.htm Subotičke] Molila je grad za pomoć, 8. veljače 2008.</ref> Otac je slikarice [[Angelina Mačković|Angeline Mačković]] i suprug Katinke Manojlović, iz poznate obitelji Manojlović u Subotici.<ref name="Subotičke"/>

== Životopis ==
Rodio se u uglednoj obitelji u Subotici. Otac mu je bio odvjetnik Benedek Mačković, a mati Marija rođ. Vasas. Pohađao je subotičku gimnaziju. U [[Budim]]u je dovršio školovanje. Godine 1869. otišao je studirati u Švicarskuk na zürišku Politehniku (Politechnikum) na kojoj je tada predavao veliki autoritet i zagovornik [[neorenesansna arhitektura|neorenesansne]] arhitekture [[Gottfried Semper]], što se odrazilo na Mačkovićev arhitektonski izričaj. U Aachenu je nastavio studirati, pa u Beču no, nije ih dovršio. <ref name="ZKVH, Mačković"/>

Unatoč tome, bio je glavnim subotičkim inženjerom u razdobljima od [[1878.]] do [[1879.]] i od [[1884.]] do [[1890.]], a potom se okrenio projektiranju.<ref name="Subotičke"/> U tom je iza njega ostalo preko 400 projekata: kuća, vila, palača, gospodarskih, vojnih, prosvjetnih i vjerskih objekata.<ref name="Subotičke"/> Ostavio je traga i kao poduzetnik. Bio je vlasnikom prve velike [[cigla]]ne u subotičkom kraju.<ref name="Subotičke"/> Kraj ciglane se nalazi njegov dom u obliku zamka-kule koji je podigao a koji postoji i danas.<ref name="Subotičke"/>

Neka od njegovih djela u Subotici su ušla u popis zaštićenih kulturnih dobara, kao što su [[neoklasicizam|neoklasicistička]] ''[[kapela Ostojić u Subotici|kapela Ostojić]]'' iz [[1883.]], ''[[kuća Dimitrijević u Subotici|kuća Dimitrijević]]'' iz [[1881.]], ''[[Manojlović palača u Subotici|palača Manojlović]]'' iz [[1881.]], [[Eklekticizam|eklektička]] ''kuća Dominus'' iz [[1891.]], eklektička ''[[kuća Đorđa Manojlovića]]'' iz [[1881.]], ''[[palača gradonačelnika Lazara Mamužića]]'' iz [[1891.|1891]]/[[1892.|92.]] te spomenici kulture od velikog značaja ''[[zgrada Trošarine u Subotici|Trošarina]]'' (spomenik kulture od velikog značaja) i ''[[Žuta kuća u Subotici|Žuta kuća]]'' iz [[1880.]] – [[1883.]]<ref name="Zavod">{{srp oznaka}} [http://rs.heritage-su.org.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=5 Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture]</ref> Projektirao je palaču Narodne banke, hotel Jagnje, sve zgrade gradske bolnice, gimnaziju, učiteljsku, ekonomsku i srednjotehničku školu, plinaru, električnu centralu, željezničke postaje, kao i domove Karolya Biroa, Lazara Mamužića, Dominusa Simona i druge), dogradio je Veliku crkvu, podizao je i obnavljao druge crkve, od kojih se ističu [[crkva sv. Roka u Keru]] i [[crkva sv. Jurja u Senti]].<ref name="CUS">[http://hrcak.srce.hr/file/127624 ''Crkva u svijetu'', 1989.] Ž.S., ''O doseljenju bunjevačkih Hrvata u Bačku''* </ref> Vodio je obnovu i dogradnju crkve svete Terezije, a 1885. godine renovirao je [[kapela sv. Roka u Subotici|kapelu svetoga Roke]], izvanredno zdanje iz 1738. godine, danas zaštićeni spomenik.,<ref name="CUS"/> Bio je odgovornim nadzornikom prigodom gradnje [[Gradska kuća u Subotici|Gradske kuće]] (od 1908. do 1912. godine) koji je bio najpoznatijim objektom [[mađarska secesija|mađarske]] [[secesija|secesije]] u južnoslavenskim zemljama koje su bile pod ugarskom krunom.<ref name="CUS"/>

Godine 1887. je izradio pravila po kojima bi se grad trebao dalje graditi i širiti, a 1904. je godine napisao studiju o izgradnji vila, parkova i vinograda na [[Palić]]u. (v. [[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]], ''Senke istaknutih graditelja prošlosti'' u: ''Moj grad u davnini'', 1971.)<ref name="Subotičke"/>
1898. dovršio je radove na zgradi današnje [[Kemijsko-tehnološka škola Lazar Nešić|Kemijsko-tehnološke škole]].<ref name="Zavod"/><ref name="Subotičke"/>

Sa svojih preko 400 objekata koje je projektirao, od čega je 360 potpisao, Subotici je dao osnovni oblik: kuće, gradske palače (na Korzu, u ulicama Matka Vukovića, Braće Radića, Dimitrija Tucovića, Đure Đakovića, Sandora Petöfija), vile, pomoćne objekte, vojarne, škole, crkve, tvornice, klaonicu i dr., nadišavši po značaju i [[Ferenc Raichl|Raichla]], [[Dezsö Jakab|Jakaba]] i [[Marcell Komor|Komora]]. (v. [[Viktorija Aladžić]], [[Rukovet]], ''Titus Mačković kao graditelj secesije'', broj 4-5-6, listopad 1998.)<ref name="Subotičke"/> Unatoč svemu tome, umro je osiromašen, zaboravljen od svih, u gradskoj bolnici.(v. [[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]], ''Senke istaknutih graditelja prošlosti'' u: ''Moj grad u davnini'', 1971.)<ref name="Subotičke"/>

Mačković je pionir zamisli gradnje željezničke pruge Palić - Subotica - [[Dudova šuma (Subotica)|Dudova šuma]]. Zamisao je izložio u tjedniku ''[[Közlony]]'', [[20. veljače]] 1887. godine. Promet bi se odvijao od Palića do središta grada željeznicom na parnu, a od grada do Dudove šume na konjsku vuču. Zamisao je djelimice ostvarena desetak godina poslije, kad je izgrađena tramvajska pruga i uveden električni tramvaj od grada do Palića.<ref name="kronologija">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A9995/KRONOLOGIJA-OD-19-DO-25-VELJACE/ ''Hrvatska riječ''] Kronologija od 19. do 25. veljače, Arhiv tekstova, 21. veljače 1990.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* {{srp oznaka}} [http://www.heritage-su.org.yu/sr/popis/main.htm MZZSK Subotica] Popis kulturnih dobara
* {{srp oznaka}} [http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=19591 Subotica.info] Protest i otvoreno pismo ministru kulture
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Mačković, Tit}}
[[Kategorija:Srbijanski arhitekti]]
[[Kategorija:vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Životopisi, Vojvodina]]
[[Kategorija:Životopisi, Subotica‎]]

Tit Mačković - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica