Tiskarstvo - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povezani članci */

2024-07-04T01:18:57Z

Povezani članci

←Starija inačica		Inačica od 4. srpanj 2024. u 01:18
Redak 34:		Redak 34:
	* [[Tipografija]]		* [[Tipografija]]
	* [[Grafička dorada]]		* [[Grafička dorada]]
			* [[Tiskar]]
			* [[Slagar]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Tiskarstvo u Hrvatskoj */

2024-07-04T01:01:03Z

Tiskarstvo u Hrvatskoj

←Starija inačica		Inačica od 4. srpanj 2024. u 01:01
Redak 10:		Redak 10:

	== Tiskarstvo u Hrvatskoj ==		== Tiskarstvo u Hrvatskoj ==
	[[Kosinjska_tiskara\|Prva tiskara]] u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u [[Kosinj\|Kosinju]], a osnovali su ju knezovi [[Frankopani]]. U njoj je 1483. tiskan [[Kosinjski misal\|glagoljski misal]], najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je [[Kosinjski misal\|Misal iz 1483.]] prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu [[Senj]]u, gdje su je [[1494.]] osnovali [[glagoljica\|glagoljaši]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/\|title=Glagoljica – senjska tiskara\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210109162524/https://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/\|archivedate=2021-01-09\|author=\|last=\|first=\|date=\|work=visitsenj.com\|language=hr\|publisher=Turistička zajednica grada Senja.\|accessdate=2021-01-10}}</ref>		Prvi hrvatski tiskar je [[Ambroz Kacitić]] od plemena Kolunića.<ref name=donacije>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/prikupljaju-se-donacije-planira-se-postavljanje-spomenika-prvom-hrvatskom-tiskaru-ambrozu-kaciticu-/207945 ''PRIKUPLJAJU SE DONACIJE Planira se postavljanje spomenika prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću '']. Dalmatinski portal. 3. srpnja 2024. 4. srpnja 2024. </ref>
			[[Kosinjska_tiskara\|Prva tiskara]] u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u [[Kosinj\|Kosinju]], a osnovali su ju knezovi [[Frankopani]]. U njoj je 1483. tiskan [[Kosinjski misal\|glagoljski misal]], najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je [[Kosinjski misal\|Misal iz 1483.]] prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu [[Glagoljaška tiskara u Senju\|Senj]]u, gdje su je [[1494.]] osnovali [[glagoljica\|glagoljaši]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/\|title=Glagoljica – senjska tiskara\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210109162524/https://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/\|archivedate=2021-01-09\|author=\|last=\|first=\|date=\|work=visitsenj.com\|language=hr\|publisher=Turistička zajednica grada Senja.\|accessdate=2021-01-10}}</ref>

	== Tiskarstvo u Europi ==		== Tiskarstvo u Europi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T00:27:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Drukarnia-zlamywak.jpg|thumb|Tisak novina]]
[[Datoteka:Buchdrucker-1568.png|thumb|Tiskari u 16. stoljeću]]
'''Tiskarstvo''' je tehnika [[mehanika|mehaničkog]] umnožavanja istovjetnih primjeraka [[tekst]]a ili [[slika]].

Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz iz [[1447.]] na [[1448.]] i povezani su s izumom tipografije [[Johannes Gutenberg|Johannesa Gutenberga]]. Iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od [[8. stoljeće|8. stoljeća]] u [[Kina|Kini]], tek se Gutenbergov izum počeo sredinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] brzo širiti po [[Europa|Europi]], a potom i po cijelom svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://lithub.com/so-gutenberg-didnt-actually-invent-the-printing-press/|title=So, Gutenberg Didn’t Actually Invent the Printing Press|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201221130418/https://lithub.com/so-gutenberg-didnt-actually-invent-the-printing-press/|archivedate=2020-12-21|author=M. Sophia Newman|date=2019-06-19|work=lithub.com|language=en|publisher=Literary Hub|accessdate=2021-01-10}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.croatianhistory.net/etf/senj.html|title=Senjske inkunabule i senjska tiskara|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200707092919/http://www.croatianhistory.net/etf/senj2.html#3|archivedate=2020-07-07|author=Marijana Jakšić|date=2002.|work=croatianhistory.net|language=|publisher=|accessdate=2021-01-10}}</ref>

[[Visoki tisak]], [[plošni tisak]], [[propusni tisak]] i [[duboki tisak]] su načini umnožavanja tiskanih izdanja. U visoki tisak spadaju [[knjigotisak]], [[fleksotisak]] i [[čelični tisak]]. [[Offsetni tisak]] spada u plošni tisak, [[bakrotisak]] u duboki tisak, dok je [[sitotisak]] oblik propusnog tiska.{{Nedostaje izvor}}

'''Tisak''' je također skupni pojam za tiskana izdanja koja nazivamo [[novine]], [[časopis]]i, revije, magazini, itd. Najbrojnija vrsta tiska su [[dnevne novine]].

== Tiskarstvo u Hrvatskoj ==
[[Kosinjska_tiskara|Prva tiskara]] u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u [[Kosinj|Kosinju]], a osnovali su ju knezovi [[Frankopani]]. U njoj je 1483. tiskan [[Kosinjski misal|glagoljski misal]], najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotad tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je [[Kosinjski misal|Misal iz 1483.]] prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće. Druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu [[Senj]]u, gdje su je [[1494.]] osnovali [[glagoljica|glagoljaši]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|title=Glagoljica – senjska tiskara|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210109162524/https://visitsenj.com/atrakcije/glagoljica-senjska-tiskara/|archivedate=2021-01-09|author=|last=|first=|date=|work=visitsenj.com|language=hr|publisher=Turistička zajednica grada Senja.|accessdate=2021-01-10}}</ref>

== Tiskarstvo u Europi ==
Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Gutenbergova tehnologija tiska širila se u [[Europa|Europi]] vrlo brzo. To je bilo uglavnom moguće zbog dobro razvijenih [[trgovački put|trgovačkih puteva]]. Jedan od pionira tiskarstva u Europi, koji je najveći dio svog života proveo u [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], bio je [[Dobrić Dobričević]].<ref>[http://books.google.com.au/books?id=lBPhAAAAMAAJ&pg=PR26&dq=Bonino+de+Boninis&hl=en&ei=TAgSTKuwDY66cZ_ooJEI&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDUQ6AEwAg#v=onepage&q=Bonino%20de%20Boninis&f=false Thomas Hartwell Horne: An Introduction to the Study of Bibliography]</ref>

*1458.: prva tiskara u [[Strasbourg]]u
*1462.: u [[Beč]]u
*1464.: u [[Basel]]u
*1465.: u [[Köln]]u
*1467.: u [[Eltville]]u
*1468.: u [[Augsburg]]u
*1469.: u [[Venecija|Veneciji]]
*1470.: u [[Nürnberg]]u
*1472.: u [[Ulm]]u
*1473.: u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]
*1483.: u [[Kosinjska tiskara|Kosinju]]
*1519.: u [[Prag]]u
*1563.: u [[Rusija|Rusiji]]
*1593.: u [[Meksiko|Meksiku]]

== Povezani članci ==
* [[Tipografija]]
* [[Grafička dorada]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tiskarstvo]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]