<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tipografija</id>
	<title>Tipografija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tipografija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tipografija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T12:49:02Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tipografija&amp;diff=96012&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tipografija&amp;diff=96012&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-03T03:39:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tipografija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Adobe Caslon a.svg|mini|desno|300px|Malo slovo a u tipu slova: Adobe Caslon]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tipografija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je umjetnost i vještina oblikovanja teksta s pomoću raznih tipova [[slovo|slova]], različitih veličina slova i različitih proreda (vodoravnih i okomitih) između slova. &lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Tipografijom&amp;#039;&amp;#039; se služe slovoslagari, grafički montažeri, tipografi, [[grafički dizajn|grafički dizajneri]], umjetnički direktori i [[kaligrafija|kaligrafi]]. Do današnjeg digitalnog doba &amp;#039;&amp;#039;tipografija&amp;#039;&amp;#039; je bila posebna specijalizirana djelatnost. Digitalno je doba novim generacijama dizajnera i ostalim korisnicima otvorilo potpuno nove mogućnosti u korištenju tipografije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest i etimologija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Riječ &amp;#039;&amp;#039;tipografija&amp;#039;&amp;#039; je složenica [[grčki|grčkih]] riječi τύπος (typos = forma ili žig) i γράφειν (grafein = pisati). &amp;#039;&amp;#039;Tipografija&amp;#039;&amp;#039; svoje korijene vuče iz prvih izbušenih kalupa (matica za odljevke) koji su se koristili za izradu pečata i kovanica još u [[antika|antici]]. &amp;#039;&amp;#039;Tipografija&amp;#039;&amp;#039; s pokretnim metalnim modulom pojavila se u XIII. st. u [[Koreja|Koreji]]. U [[Europa|Europi]] je razvoj tipografije krenuo od sredine XV. st. razvojem [[tiskarstvo|tiskarstva]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Čitljivost i čitkost == &lt;br /&gt;
Ova dva termina često se miješaju. Termin čitljivost najčešće se i najpravilnije koristi da opiše lakoću s kojom se pisani jezik čita i razumije te podrazumijeva teškoću jezika samog po sebi, a ne njegova izgleda. To je više psiholingvistička nego tipografska tema. Faktori koji utječu na čitljivost uključuju rečeničnu dužinu, dužinu riječi kao i učestalost neuobičajenih riječi. Kao suprotnost, čitkost opisuje kako lako i ugodno kucan tekst može biti čitan. To nije povezano sa sadržajem ili jezikom, već je povezano s veličinom i izgledom pisanog i prikazanog teksta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Pisma ==&lt;br /&gt;
Danas postoje tisuće pisama (vrste slova). Pismo se pojavljuje u velikom rasponu oblika i veličina, koje se mjere tipografskim točkama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Antikva ==&lt;br /&gt;
Slova ovoga pisma završavaju crticama, zvanim serifima. Serifi tvore vezu između slova, čime je olakšano povezivanje slova u riječi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grotesk ==&lt;br /&gt;
Slova ovoga pisma nemaju serife (crtice na završetku). Teže se čitaju od slova s crticom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Slaganje ==&lt;br /&gt;
Danas se uglavnom obavlja kompjuterski. Odredi se vrsta slova i širina teksta, a ispravci se rade na ekranu. Laserski pisač, povezan s kompjuterom, otiskuje slova na tiskarski fotosenzitivni film. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Rasprostranjenost ==&lt;br /&gt;
U današnje je doba korištenje i učenje tipografije veoma široko rasprostranjeno i pokriva sve aspekte dizajniranja i raspoređivanja slova (izgled slova i teksta). Tipografija se primjenjuje u izradi postera, signala i bilborda; u poslovnoj komunikaciji; u reklamama; u izradi logotipova; u filmu i na televiziji (kinetička tipografija); kao komponenta industrijskog dizajna na kućnim aparatima, itd. Od digitalizacije tipografski rang aplikacija postaje sve prisutniji, pojavljuje se na web stranicama, LCD monitorima mobilnih telefona i videoigrama. Sveprisutnost slova navela je tipografe da skuju izraz &amp;quot;Slova su svuda oko nas&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Reklame ==&lt;br /&gt;
Tipografija je već mnogo vremena vitalan dio promotivnog materijala i reklama. Dizajneri često koriste tipografiju da bi dočarali temu ili raspoloženje u reklami. Slova se često koriste da bi privukla pažnju na određenu reklamu, u kombinaciji s bojom, oblikom i slikom. Danas se tipografija u reklami može odraziti i kao brand određene kompanije. Fontovi se koriste da bi priopćili različite poruke gledateljima, klasičan font služi za snažan karakter, dok se moderniji fontovi koriste za čistiji i prirodniji izgled.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Tipografija| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>