Tilos - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:30:11Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:30
Redak 13:		Redak 13:

	'''Tílos''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Τήλος'', stariji naziv: '''Telos''') je mali [[Grčka\|grčki]] [[otok]] i općina iz [[Arhipelag\|otočne skupine]] [[Dodekanez]] u		'''Tílos''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Τήλος'', stariji naziv: '''Telos''') je mali [[Grčka\|grčki]] [[otok]] i općina iz [[Arhipelag\|otočne skupine]] [[Dodekanez]] u
	[[Egejsko more\|istočnom Egeju]]. Leži između otoka [[Kos (otok)\|Kos]] i [[Rod (otok)\|Rodos]]. Otok ima svega 533 stalnih stanovnika (popis iz 2001.).<ref>{{~~Citiranje web~~\|author= George Kitsos - Nikos Gatsouras \|url=http://www.ellada.net/ellada/regions/tilos.php \|title=Information about Regions in Greece \|publisher=Ellada.net \|date= \|accessdate=09. 08. 2009.}}</ref> ''U Općinu Tilos'' spadaju i mali obližnji nenaseljeni otoci ''Antitilos'' i ''Gaidaros'', sa njima Tilos ima ukupnu površinu od 64,525 km².		[[Egejsko more\|istočnom Egeju]]. Leži između otoka [[Kos (otok)\|Kos]] i [[Rod (otok)\|Rodos]]. Otok ima svega 533 stalnih stanovnika (popis iz 2001.).<ref>{{citiranje weba\|author= George Kitsos - Nikos Gatsouras \|url=http://www.ellada.net/ellada/regions/tilos.php \|title=Information about Regions in Greece \|publisher=Ellada.net \|date= \|accessdate=09. 08. 2009.}}</ref> ''U Općinu Tilos'' spadaju i mali obližnji nenaseljeni otoci ''Antitilos'' i ''Gaidaros'', sa njima Tilos ima ukupnu površinu od 64,525 km².

	Po predanju, '''Telos''' sin boga sunca [[Helije\|Helija]] i Leukoteje (Halije), došao je na otok u potrazi za ljekovitim travama da ozdravi bolesnu majku, a kasnije se vratio na otok da osnuje hramove bogu [[Apolon\|Apolonu]] i [[Posejdon\|Posejdonu]]. Zbog tog se otok nazvao Telos(Tilos). Problem je u tome što Telos (Telo ili Tilo) ne postoji kao lik [[Grčka mitologija\|grčke mitologije]], zato se predpostavlja da je to lik iz pred [[Grci\|helenskog doba]], nepoznata porijekla. [[Plinije Stariji]] kaže da je u vrijeme [[Antika\|antike]] otok Telos bio znan kao ''Agatusa'' (Αγαθούσσα). U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] otok je bio poznat po svom [[Talijanski jezik\|talijanskom]] imenu ''Piscopi'' ili ''Episcopi'' (ili ''Pisconia''). Za [[Osmansko carstvo\|osmanske]] vladavine zvao se ''İlyaki''.		Po predanju, '''Telos''' sin boga sunca [[Helije\|Helija]] i Leukoteje (Halije), došao je na otok u potrazi za ljekovitim travama da ozdravi bolesnu majku, a kasnije se vratio na otok da osnuje hramove bogu [[Apolon\|Apolonu]] i [[Posejdon\|Posejdonu]]. Zbog tog se otok nazvao Telos(Tilos). Problem je u tome što Telos (Telo ili Tilo) ne postoji kao lik [[Grčka mitologija\|grčke mitologije]], zato se predpostavlja da je to lik iz pred [[Grci\|helenskog doba]], nepoznata porijekla. [[Plinije Stariji]] kaže da je u vrijeme [[Antika\|antike]] otok Telos bio znan kao ''Agatusa'' (Αγαθούσσα). U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] otok je bio poznat po svom [[Talijanski jezik\|talijanskom]] imenu ''Piscopi'' ili ''Episcopi'' (ili ''Pisconia''). Za [[Osmansko carstvo\|osmanske]] vladavine zvao se ''İlyaki''.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

2025-05-29T23:23:46Z

Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 23:23
Redak 73:		Redak 73:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* [http://www.tilos.gr/ Službene stranice] {{eng oznaka}} {{~~el icon~~}}		* [http://www.tilos.gr/ Službene stranice] {{eng oznaka}} {{grč oznaka}}

	[[Kategorija:Grčki otoci]]		[[Kategorija:Grčki otoci]]
	[[Kategorija:Dodekanez]]		[[Kategorija:Dodekanez]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T09:58:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 09:58
Redak 13:		Redak 13:

	'''Tílos''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Τήλος'', stariji naziv: '''Telos''') je mali [[Grčka\|grčki]] [[otok]] i općina iz [[Arhipelag\|otočne skupine]] [[Dodekanez]] u		'''Tílos''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Τήλος'', stariji naziv: '''Telos''') je mali [[Grčka\|grčki]] [[otok]] i općina iz [[Arhipelag\|otočne skupine]] [[Dodekanez]] u
	[[Egejsko more\|istočnom Egeju]]. Leži između otoka [[Kos (otok)\|Kos]] i [[Rod (otok)\|Rodos]]. Otok ima svega 533 stalnih stanovnika (popis iz 2001.).<ref>{{~~cite~~ web\|author= George Kitsos - Nikos Gatsouras \|url=http://www.ellada.net/ellada/regions/tilos.php \|title=Information about Regions in Greece \|publisher=Ellada.net \|date= \|accessdate=09. 08. 2009.}}</ref> ''U Općinu Tilos'' spadaju i mali obližnji nenaseljeni otoci ''Antitilos'' i ''Gaidaros'', sa njima Tilos ima ukupnu površinu od 64,525 km².		[[Egejsko more\|istočnom Egeju]]. Leži između otoka [[Kos (otok)\|Kos]] i [[Rod (otok)\|Rodos]]. Otok ima svega 533 stalnih stanovnika (popis iz 2001.).<ref>{{Citiranje web\|author= George Kitsos - Nikos Gatsouras \|url=http://www.ellada.net/ellada/regions/tilos.php \|title=Information about Regions in Greece \|publisher=Ellada.net \|date= \|accessdate=09. 08. 2009.}}</ref> ''U Općinu Tilos'' spadaju i mali obližnji nenaseljeni otoci ''Antitilos'' i ''Gaidaros'', sa njima Tilos ima ukupnu površinu od 64,525 km².

	Po predanju, '''Telos''' sin boga sunca [[Helije\|Helija]] i Leukoteje (Halije), došao je na otok u potrazi za ljekovitim travama da ozdravi bolesnu majku, a kasnije se vratio na otok da osnuje hramove bogu [[Apolon\|Apolonu]] i [[Posejdon\|Posejdonu]]. Zbog tog se otok nazvao Telos(Tilos). Problem je u tome što Telos (Telo ili Tilo) ne postoji kao lik [[Grčka mitologija\|grčke mitologije]], zato se predpostavlja da je to lik iz pred [[Grci\|helenskog doba]], nepoznata porijekla. [[Plinije Stariji]] kaže da je u vrijeme [[Antika\|antike]] otok Telos bio znan kao ''Agatusa'' (Αγαθούσσα). U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] otok je bio poznat po svom [[Talijanski jezik\|talijanskom]] imenu ''Piscopi'' ili ''Episcopi'' (ili ''Pisconia''). Za [[Osmansko carstvo\|osmanske]] vladavine zvao se ''İlyaki''.		Po predanju, '''Telos''' sin boga sunca [[Helije\|Helija]] i Leukoteje (Halije), došao je na otok u potrazi za ljekovitim travama da ozdravi bolesnu majku, a kasnije se vratio na otok da osnuje hramove bogu [[Apolon\|Apolonu]] i [[Posejdon\|Posejdonu]]. Zbog tog se otok nazvao Telos(Tilos). Problem je u tome što Telos (Telo ili Tilo) ne postoji kao lik [[Grčka mitologija\|grčke mitologije]], zato se predpostavlja da je to lik iz pred [[Grci\|helenskog doba]], nepoznata porijekla. [[Plinije Stariji]] kaže da je u vrijeme [[Antika\|antike]] otok Telos bio znan kao ''Agatusa'' (Αγαθούσσα). U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] otok je bio poznat po svom [[Talijanski jezik\|talijanskom]] imenu ''Piscopi'' ili ''Episcopi'' (ili ''Pisconia''). Za [[Osmansko carstvo\|osmanske]] vladavine zvao se ''İlyaki''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T02:21:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Tilos<br/><small>Τήλος
|zemljovid = [[datoteka:GR_Tilos.PNG|150px|]]
|smještaj = [[Egejsko more]]
|otočna skupina = [[Dodekanez]]
|koordinate = 36°26′ S 27°22′ I
|država = [[Grčka]]
|gl.naselje = Megalo Chorio
|površina = 64,525
|stanovništvo = 533
|slika = [[datoteka:Livadhia tilos.jpg|240px]]
}}

'''Tílos''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Τήλος'', stariji naziv: '''Telos''') je mali [[Grčka|grčki]] [[otok]] i općina iz [[Arhipelag|otočne skupine]] [[Dodekanez]] u
[[Egejsko more|istočnom Egeju]]. Leži između otoka [[Kos (otok)|Kos]] i [[Rod (otok)|Rodos]]. Otok ima svega 533 stalnih stanovnika (popis iz 2001.).<ref>{{cite web|author= George Kitsos - Nikos Gatsouras |url=http://www.ellada.net/ellada/regions/tilos.php |title=Information about Regions in Greece |publisher=Ellada.net |date= |accessdate=09. 08. 2009.}}</ref> ''U Općinu Tilos'' spadaju i mali obližnji nenaseljeni otoci ''Antitilos'' i ''Gaidaros'', sa njima Tilos ima ukupnu površinu od 64,525 km².

Po predanju, '''Telos''' sin boga sunca [[Helije|Helija]] i Leukoteje (Halije), došao je na otok u potrazi za ljekovitim travama da ozdravi bolesnu majku, a kasnije se vratio na otok da osnuje hramove bogu [[Apolon|Apolonu]] i [[Posejdon|Posejdonu]]. Zbog tog se otok nazvao Telos(Tilos). Problem je u tome što Telos (Telo ili Tilo) ne postoji kao lik [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], zato se predpostavlja da je to lik iz pred [[Grci|helenskog doba]], nepoznata porijekla. [[Plinije Stariji]] kaže da je u vrijeme [[Antika|antike]] otok Telos bio znan kao ''Agatusa'' (Αγαθούσσα). U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] otok je bio poznat po svom [[Talijanski jezik|talijanskom]] imenu ''Piscopi'' ili ''Episcopi'' (ili ''Pisconia''). Za [[Osmansko carstvo|osmanske]] vladavine zvao se ''İlyaki''.

==Zemljopisne osobine==

Tilos ima oblik naopakog slova ''S'', dug je oko 14,5 km, u pravcu sjeverozapad prema jugoistoku. Na najširem dijelu ima 8 km, te ukupnu površinu oko 61 km ². Otok je brdovit, sa stjenovitom unutrašnjošću, vidljivim nanosima [[Vulkan|vulkanske]] aktivnosti, plovučcima, crvenim pijeskom. Po mnogočemu je [[Geologija|geološki]] nalik susjednom vulkanskom otoku [[Niziron|Nizironu]]. Otok je bogat izvorima pitke vode, a tlo je vrlo plodno. Obale otoka su uglavnom stjenovite ili šljunčane, ali postoje i brojne pješčane plaže.

==Povijest==
===Neolit i brončano doba===
[[Keramika]] i kameno oruđe otkriveno na nalazištu u spilji Karkadio, ukazuju na ljudsku prisutnost na otoku već od ranog [[Mlađe kameno doba|neolita]] ([[8. tisućljeće pr. Kr.|8000.]] - [[7. tisućljeće pr. Kr.|7000. prije Krista]]), na nalazištu je pronađen i velik broj kostiju patuljastih slonova (1.20-1.60 m. visokih), za koje je analizom ustanovljeno da su stare od [[4. tisućljeće pr. Kr.|4000]] do [[7. tisućljeće pr. Kr.|7.000.]] godine (danas ih je moguće vidjeti u lokalnom muzeju). Te kosti su neobične stoga jer ukazuju da su nekoć ljudi i te životinje možda živjeli zajedno.

Za [[Brončano doba|brončanog doba]] Tilosom su vladali [[Minojska kultura|Minojci]], [[Mikenska kultura|Mikenjani]] i [[Dorani]].

===Otok za atike===

Otok je doživio svoj procvat tijekom grčkog klasičnog doba, tad je kovao vlastiti novac i bio poznat po cijelom [[Egejsko more|Egeju]] po svojoj odjeći i mirisima.

U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću prije Krista]], kolonisti sa otoka Tilos i Lindos (susjedni otok na Dodekanezu) naselili su se na [[Sicilija|Siciliji]] i osnovali grad Gelas.
U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću prije Krista]], Tilos je bio član [[Delski savez|Delskog saveza]] i uspio je očuvati svoju neovisnost sve do kraja [[Peloponeski rat|Peloponeskih ratova]].

Na prijelazu iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. prije Krista]], pa narednih 200 godina, Tilos je isprva bio pod vlašću [[Seleukovići|Seleukidske dinastije]], zatim [[Karija|Karinjana]], pa [[Ptolemejevići|Ptolomejskog Egipta]]. Zatim je podpao pod utjecaj [[Rod (otok)|Rodosa]], te je [[200. pr. Kr.|200. god. pr. Kr.]] ušao u ''Rodoski savez''.

Otok su osvojili [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] [[42. pr. Kr.|42.god. pr. Kr.]] [[Arheologija|arheološki]] nalazi iz rimskih i [[Ranokršćanstvo|ranokršćanskih]] vremena ukazuju na prosperitet otoka, koji je potrajao sve do velikog potresa [[551.]] godine.

===Otok za srednjeg vijeka===
[[Datoteka:Livadhia Tilos 2.jpg|mini|desno|260px|pogled na selo Livadia na otoku Tilos]]
Za [[Bizantsko carstvo|Bizanta]], Tilos je slijedio politiku većeg i čelnog otoka [[Rod (otok)|Roda]] te je nakon smrti [[Car|cara]] [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I.]] i on postao član pomorske teme [[Samos]] između [[9. stoljeće|9.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]].

[[Ivanovci|Malteški vitezovi]] preuzeli su vlast na Tilosu [[1309.]] i vrlo brzo obnovili [[Bizantsko carstvo|bizantske]] utvrde te izgradili nove kako bi se obranili od gusarskih napada. Sa otoka su se povukli [[1470.]] godine kad je otpočela [[Osmansko carstvo|osmanska]] Opsada Rodosa, tako da je Tilos pao u ruke [[Sulejman I.|Sulejmana I. Veličanstvenog]] [[1522.]] godine, iste godine kad je pao i [[Rodos (grad)|Rodos]].

Od [[1523.]] godine Tilos je pod vlašću [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], ipak ima neku vrst samostalnosti u vidu povlaštenog poreznog i upravnog sustava poznatog kao ''Mukata''. Ali zato pati od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Gusari|gusara]], koji ga često robe, pod izlikom osvete [[Turci|Turcima]].

===Otok danas===

Osmanska vladavina je trajala sve do [[1912.]] godine kada je otok kao i cijeli [[Dodekanez]] prepušten [[Italija|Italiji]] na upravu. Tilos su [[1943.]] godine okupirale snage [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Od [[1948.]] godine Tilos je u sastavu [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]], kao i svi otoci Dodekaneza.
Od [[1948.]] godine stanovništvo otoka stalno i naglo opada, brojni otočani iselili su se u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Australija|Australiju]].

==Otočke znamenitosti==

Na sjevero-zapadnom kraju otoka, na padinama najviše otočke planine ''Profítis Ilias'' (654 m), nalazi se [[manastir]] ''Agios Pantelejmon'', (svetac zaštitnik otoka). Na sjeveru otoka leži naselje ''Agios Andonis'', a na jugu ''Eristos''. Na sjeveroistočnom dijelu otoka u ravnici nalazi se glavno otočko naselje - ''Megalo Chorio'', sagrađeno početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] podno drevnog grada ''Telosa''. [[Antika|Antičkih]] ostataka ima oko [[Akropola|akropole]], koja je bila posvećena [[Apolon|Pitijskom Apolonu]] i [[Atena (mitologija)|Ateni Paladi]], a [[Mletačka Republika|mletački]] [[Fortifikacija|kaštel]] izgrađen je povrh akropole. Na zapadu otoka nalazi se pećina ''Karkadio'', u kojoj su za iskapanja vršenih [[1971.]] godine pronađeni [[Mlađe kameno doba|neolitski]] [[Artefakt|artefakti]] i kosti patuljastih [[Slon|slonova]].

Iznad pećine stoje ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] utvrde ''Mesaria''. Na južnom kraju otoka, obrubljeno plodnim livadama, nalazi se naselje ''Livadia'', glavna luka i ekonomsko središte otoka. Na brijegu iznad zaljeva nalazi se nekadašnje glavno naselja otoka - ''Mikro Chorio'', koje su osnovali u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] [[Ivanovci|Malteški vitezi]]. Posljednji stanovnici napustili su ga [[1960-ih]] preselivši se uz more do luke (selidba je otpočela još [[1930-ih]]). Ostala otočka naselja; ''Letra'', ''Gera'' i ''Pano Meri'', danas su također napuštena.

===Otočke utvrde===

Danas je moguće vidjeti sljedeće ''Kastros'' ([[Fortifikacija|kaštele]]) koji su štitili otočane od [[Gusari|gusarskih]] prepada za [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].
*Megalo Chorio
*Mesaria
*Mikro Chorio
*Agrosikia
*Stavrou Lambrou

==Pogledajte i ovo==
*[[Dodekanez]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.tilos.gr/ Službene stranice] {{eng oznaka}} {{el icon}}

[[Kategorija:Grčki otoci]]
[[Kategorija:Dodekanez]]