Tikal - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:25:32Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:25
Redak 18:		Redak 18:
	'''Tikal''' ([[mayan]]: ''Tik’al'' za "kod izvora vode" ili ''Mutul'' za "punđa", što je bio atribut vladara i [[glif]] grada: [[slika:Tikal (glyph).png\|20px\|]]<ref>Simon Martin i Nikolai Grube ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'', 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. {{ISBN\|0-500-05103-8}}.</ref>) je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[Maya Indijanci\|majanski]] grad ; danas arheološki lokalitet u sjevernom [[Gvatemala\|gvatemalskom]] departmanu [[El Petén]].		'''Tikal''' ([[mayan]]: ''Tik’al'' za "kod izvora vode" ili ''Mutul'' za "punđa", što je bio atribut vladara i [[glif]] grada: [[slika:Tikal (glyph).png\|20px\|]]<ref>Simon Martin i Nikolai Grube ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'', 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. {{ISBN\|0-500-05103-8}}.</ref>) je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[Maya Indijanci\|majanski]] grad ; danas arheološki lokalitet u sjevernom [[Gvatemala\|gvatemalskom]] departmanu [[El Petén]].

	Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., bio je prijestolnica najsnažnijeg majanskog kraljevstva iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoameričkim središtima poput velikog [[Teotihuacan]]a u Meksičkoj dolini. Njegove vladarske grobnice i spomenička arhitektonska zdanja su prekriveni brojnim [[reljef]]ima i [[hijeroglifi]]ma čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki majanski grad. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1979. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/tikal.html Službena stranica NP Tikal] {{es}} Preuzeto 25. prosinca 2011.</ref> jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".		Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., bio je prijestolnica najsnažnijeg majanskog kraljevstva iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoameričkim središtima poput velikog [[Teotihuacan]]a u Meksičkoj dolini. Njegove vladarske grobnice i spomenička arhitektonska zdanja su prekriveni brojnim [[reljef]]ima i [[hijeroglifi]]ma čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki majanski grad. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1979. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/tikal.html Službena stranica NP Tikal] {{špa oznaka}} Preuzeto 25. prosinca 2011.</ref> jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".
	[[Datoteka:Mayamap.png\|mini\|300px\|lijevo\|<center>Položaj Tikala u središtu područja Maya]]		[[Datoteka:Mayamap.png\|mini\|300px\|lijevo\|<center>Položaj Tikala u središtu područja Maya]]
	==Povijest==		==Povijest==
Redak 79:		Redak 79:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* William R. Coe, ''Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala'', Piedra Santa, 1967.-1988. {{ISBN\|84-8377-246-9}}. {{es}}		* William R. Coe, ''Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala'', Piedra Santa, 1967.-1988. {{ISBN\|84-8377-246-9}}. {{špa oznaka}}

	==Poveznice==		==Poveznice==
Redak 90:		Redak 90:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	* Estuardo Torres, [http://www.mcd.gob.gt/2009/04/03/parque-nacional-tikal/ "Parque Nacional Tikal"] na ''Ministerio de Cultura y Deportes'' {{es}}		* Estuardo Torres, [http://www.mcd.gob.gt/2009/04/03/parque-nacional-tikal/ "Parque Nacional Tikal"] na ''Ministerio de Cultura y Deportes'' {{špa oznaka}}
	* [http://tikalpark.com/archaeology.htm Tikal] na archaeology.htm {{eng oznaka}}		* [http://tikalpark.com/archaeology.htm Tikal] na archaeology.htm {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:16:58Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tikal'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Tikal'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Nacionalni park Tikal		\|ime mjesta = Nacionalni park Tikal
	\|slika = Tikalas.jpg		\|slika = Tikalas.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:48:37Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 23:48
Redak 82:		Redak 82:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commonscat}}~~
	* [[Pretkolumbovska umjetnost]]		* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
	* [[Palenque]] ([[Meksiko]])		* [[Palenque]] ([[Meksiko]])

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T14:12:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Nacionalni park Tikal
|slika = Tikalas.jpg
|godina = [[1979.]] (3. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro
|mjerilo = i, iii, iv, ix, x
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/64
|država = {{ZD+X/G|GUA}}
 
{{Lokacijska karta|Gvatemala|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Tikal|position=right
|lat_deg=17|lat_min=13|lat_sec=19.54|lat_dir=N
|lon_deg=89|lon_min=37|lon_sec=25.01|lon_dir=W
}}Lokacija Tikala u Gvatemali
}}
'''Tikal''' ([[mayan]]: ''Tik’al'' za "kod izvora vode" ili ''Mutul'' za "punđa", što je bio atribut vladara i [[glif]] grada: [[slika:Tikal (glyph).png|20px|]]<ref>Simon Martin i Nikolai Grube ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'', 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. {{ISBN|0-500-05103-8}}.</ref>) je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[Maya Indijanci|majanski]] grad ; danas arheološki lokalitet u sjevernom [[Gvatemala|gvatemalskom]] departmanu [[El Petén]].

Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., bio je prijestolnica najsnažnijeg majanskog kraljevstva iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoameričkim središtima poput velikog [[Teotihuacan]]a u Meksičkoj dolini. Njegove vladarske grobnice i spomenička arhitektonska zdanja su prekriveni brojnim [[reljef]]ima i [[hijeroglifi]]ma čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki majanski grad. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1979. godine<ref>[http://patrimoniomundialguatemala.org/tikal.html Službena stranica NP Tikal] {{es}} Preuzeto 25. prosinca 2011.</ref> jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".
[[Datoteka:Mayamap.png|mini|300px|lijevo|<center>Položaj Tikala u središtu područja Maya]]
==Povijest==
[[Datoteka:Tikal-Reconstruction4.jpg|mini|lijevo|<center>Maketa drevnog Tikala]]
[[Datoteka:Tikal12.jpg|mini|<center>Tikal s juga sa sjevernom akropolom, Hramom I. i središnjom akropolom]]
[[Datoteka:Tikal map vector.svg|mini|lijevo|<center>Karta središnjeg područja Tikala]]
Tikal je smješten kao oaza civilizacije usred negostoljubljivih i kišom prenatopljenih [[gvatemala]]nskih [[tropska kišna šuma|džungli]]. [[Cedar]] i [[mahagonij]] isprepliću se zatvarajući vidik, a [[Tropska kišna šuma|tropske kiše]] sa zemlje ispiru plodne slojeve. Usprkos tomu, upravo na tom nevjerojatnom mjestu Maye su izgradili svoje prve gradove-hramove. Bogatstvo Tikla potječe iz njegove bliske veze s teotihuakanskim carstvom i kulturom. Naime, mnogi smatraju da je Tikal neko vrijeme bio pod teotihuakanskom vlašću koji je pokorio ovaj grad oko 378. god. Majanski su arhitekti po njihovom uzoru gradili kuće od nepečene opeke, kao i masivne kamene piramide u čast bogova. Politički sukobi, trgovačko suparništvo i želja za prevlašću bili su izraziti između Tikla i [[Calakmul]]a (također značajno majansko središte), a s vremenom su se u sukobe uključili i drugi gradovi. Posljedica tih sukoba bilo je mijenjanje nekih osnovnih političkih institucija. Pad Tikla uzeo je maha u kasno klasičnom razdoblju. [[Maye]] su počeli napuštati [[grad]] zbog napada drugih naroda i gradova, iscrpljenosti zemlje te oslabljene svećeničke moći. Kamenje se počelo polako osipati i [[džungla]] je ponovo osvojila hramove i palače.

=== Popis vladara Tikala===

{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
==== Predklasični period ====
* [[Yax Ehb' Xook]] – oko [[60.]], osnivač dinastije
* Siyaj Chan K'awil Chak Ich'aak ("Olujno Nebo I") – ca. [[2. stoljeće]]
* Yax Ch’aktel Xok – oko 200.

==== Klasični period ====
* Balam Ajaw ("Ukrašeni Jaguar") – 292.
* K'inich Ehb – oko 300.
* Ix Une' B'alam ("Kraljica Jaguar") – 317.
* "Leyden Plate vladar" – 320.
* K'inich Muwaan Jol – umro 359.
* [[Chak Toh Ich’ak I.]] ("Jaguarova Šapa I.") – 360.-378.
* [[Nun Yax Ayin]] – 370-411. g.
* Siyah Chan K'awil II. ("Olujno Nebo II.") – 411.-456.
* K'an-Ak ("Kan vepar") – 458.-486.
* Ma'Kin-na Chan – kasno [[5. stoljeće]].
||
* [[Chak Tok Ich'aak II.|Chak Tok Ich'aak]] (Bahlum šapa Lubanja) – 486.-508.
* Ix Kalo'mte' Ix Yo K'in ("[[Dama Tikala]]") – 511.-527.
* Kaloomte' B'alam ("19. Gospodar") – 511.-527.
* "Ptičja kanđa" ("Životinjska Lubanja I.") – oko 527.–537.
* Wak Chan K'awil ("Dvostruka Ptica") – 537.-562.
* "Gušter Glava II." – nepoznato
* K'inich Waaw – 593.-628.
* K'inich Wayaan – rano/srednje [[7. stoljeće]]
* K'inich Muwaan Jol II. – rano/srednje 7. stoljeće
* [[Jasaw Chan K'awiil I.]] (poznat i kao "Vladar A" ili "Ah Cacao") – 682.-734.
* [[Yik'in Chan K'awiil|Yik’in Chan Kawil]] ("Vladar B") – 734.-766.
* "Vladar Hrama VI." – 766.-768.
* Yax Nuun Ayiin II. ("Chitam") – 768.-790.
* Chitam II. ("Mračno Sunce") – Pokopan oko 810.
* "Dragulj K'awil" – 849.
* [[Jasaw Chan K'awiil II.]] – 869.-889.
|}

== Znamenitosti ==
{{Široka slika|Tikal Temple IV panorama.jpg|900px|<center>Panorama Tikala s vrha piramide IV.|50%|left}}
[[Datoteka:Tikal9.jpg|mini|<center>Sjeverna akropola]]
Najstarije važno majansko nalazište, Tikal, ujedno je i jedno od najspektakularnijih. Poput [[prapovijest|prapovijesnih]] nebodera, izdižu se iz tla džungle dvije [[Piramida (arhitektura)|piramide]] strmih strana koje stoje jedna nasuprot drugoj na dva kraja širokog [[trg]]a. Na njihovim se vrhovima nalaze [[hram]]ovi na čijim su vrhovima krunaste nadgradnje koje su nekoć bile ukrašene tajnovitim vjerskim [[simbol]]ima oblikovanim u obojenoj štukaturi ili od isklesanog kamena. Okružena su s oko 350 manjih [[hram]]ova i [[palača]].

Dva hrama koja se suočavaju datiraju se u 8. st. [[Hram]]ovi Divovskih Jaguara nalaze se na vrhu 44 m visoke stepenaste [[Piramida (arhitektura)|piramide]]. Kopajući ispod velike akropole u blizini, [[arheologija|arheolozi]] su razotkrili tisuću godina starije građevine. Ispod najviših su hramova naišli na starije građevine naslagane u slojevima, a svaka novija opkoljava staru poput ljuske. Čini se da su Maye svakih nekoliko desetljeća zamjenjivali stara svetišta. Iskopavanja su otkrila i pogrebnu kriptu sa [[sarkofag]]om koji je osim posmrtnih ostataka nekog vladara ukrašenih posmrtnom maskom od nefrita sadržavao i najbogatije majanske grobne darove od [[kamen]]a [[nefrit]]a.

Za vrijeme kasnog klasičnog razdoblja (600.-800.), Tikal je bio jedan od najvećih majanskih središta. Ustanovljeno je da je oko 4. st. ondje živjelo 5.000-9.000 ljudi, što potvrđuju brojne ustanove (preko 4.000 u krugu od 16 km). U tom je razdoblju “izniklo” pet hramova od kojih je četvrti ujedno i najviši (70 m). Također je izgrađeno i mnoštvo palača, obrednih platformi, rezidencija i struktura za tople kupke (vrste [[sauna]]), te pet kamenih cesta. U središtu se grada nalazio kompleks [[palača]] kraljevske obitelji i ostalih [[aristokracija|plemića]]. Centralna je regija dugo bila podložna Tiklu.

Tikalske su piramide građene u obliku velikih stepenica ili terasa, a vrh im je bio krnj da bi se na njemu sagradio [[hram]]. Smatra se da je služio za promatranje [[zvijezda]] jer su Maye na tom području pokazali neobičnu spretnost izvodeći nadasve točne proračune iako nisu imali baš nikakvih sprava. Središta su poput Tikla (Nakbe, Tintal) arhitektonski izgrađena kao opservatorijski kompleksi te kompleksi za religiozna i [[astronomija|astronomska]] slavlja i obrede, što upućuje na vrlo usku povezanost [[religija|religije]] i [[znanost]]i.

==Izvori==
{{izvori}}
* William R. Coe, ''Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala'', Piedra Santa, 1967.-1988. {{ISBN|84-8377-246-9}}. {{es}}

==Poveznice==
{{commonscat}}
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]] ([[Meksiko]])
* [[Quiriguá]] ([[Gvatemala]])
* [[Copan]] ([[Honduras]])

==Vanjske poveznice==

* Estuardo Torres, [http://www.mcd.gob.gt/2009/04/03/parque-nacional-tikal/ "Parque Nacional Tikal"] na ''Ministerio de Cultura y Deportes'' {{es}}
* [http://tikalpark.com/archaeology.htm Tikal] na archaeology.htm {{eng oznaka}}

{{Starovjekovne države i civilizacije}}

{{coord|17|13|20|N|89|37|25|W|type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Drevni gradovi Gvatemale]]
[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Amerikama]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]