Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:54:27Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:54
Redak 34:		Redak 34:
	Središte poluotoka je [[Benediktinci\|Benediktinski]] [[samostan]], [[Opatija Tihany]], koju je 1055. godine osnovao [[Andrija I. Mađarski]], koji je i pokopan u njezinoj [[kripta\|kripti]]. Povelja o osnutku ove opatije je prvi sačuvani zapis na [[mađarski\|mađarskom jeziku]], a čuva se u [[Opatija Pannonhalma\|benediktinskoj opatiji Pannonhalmi]]. Sama crkva je obnovljena u [[barok]]nom stilu 1754. godine. Ona je još uvijek u funkciji i jako je popularna turistička atrakcija zbog svoje povijesne i umjetničke važnosti. Ona također ima i najbolji pogled na Blatno jezero.		Središte poluotoka je [[Benediktinci\|Benediktinski]] [[samostan]], [[Opatija Tihany]], koju je 1055. godine osnovao [[Andrija I. Mađarski]], koji je i pokopan u njezinoj [[kripta\|kripti]]. Povelja o osnutku ove opatije je prvi sačuvani zapis na [[mađarski\|mađarskom jeziku]], a čuva se u [[Opatija Pannonhalma\|benediktinskoj opatiji Pannonhalmi]]. Sama crkva je obnovljena u [[barok]]nom stilu 1754. godine. Ona je još uvijek u funkciji i jako je popularna turistička atrakcija zbog svoje povijesne i umjetničke važnosti. Ona također ima i najbolji pogled na Blatno jezero.

	Za opatiju se također vežu brojni povijesni događaji kao što je vrijeme kada je posljednji austrijski car, [[Habsburgovci\|habsburgovac]] [[Karlo I. Austrijski]], nakratko bio zatočen ovdje nakon njegova drugog pokušaja da se vrati na prijestolje u Mađarskoj<ref>[http://d-nb.info/gnd/118560077 O Karlu I. Austrijskom iz kataloga Njemačke nacionalne knjižnice] {{de}} Preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>.		Za opatiju se također vežu brojni povijesni događaji kao što je vrijeme kada je posljednji austrijski car, [[Habsburgovci\|habsburgovac]] [[Karlo I. Austrijski]], nakratko bio zatočen ovdje nakon njegova drugog pokušaja da se vrati na prijestolje u Mađarskoj<ref>[http://d-nb.info/gnd/118560077 O Karlu I. Austrijskom iz kataloga Njemačke nacionalne knjižnice] {{nje oznaka}} Preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>.

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:46:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 23:46
Redak 53:		Redak 53:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://tihany.hu/ Službene stranice]		* [http://tihany.hu/ Službene stranice]
	* [http://kirandulastervezo.hu/telepules/tihany Znamenitosti Tihanya]		* [http://kirandulastervezo.hu/telepules/tihany Znamenitosti Tihanya]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T22:44:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Tihany
|zastava = Flag_Hungary_Village_Tihany.png
|grb =Coat_of_Arms_Tihany.png
|regija =Srednje Podunavlje
|županija = Vesprimska
|kotar =Vesprimski kotar
|najgrad =
|površina = 27,33
|nadvisina =
|z. širina = 46.90891
|z. dužina = 17.87923
|brojstan = 1363
|gustoća = 49,87
|domaćinstva =
|pošta = 8237
|pozbroj = 87
|slika = Tihany_l%C3%A9gifot%C3%B31.jpg
|slika_opis = Tihany iz zraka sa „Središnjim jezerom” (''Belső-tó'') u središtu i [[Blatno jezero|Blatnim jezerom]] u pozadini
|web_stranica =http://www.tihany.hu/
}}
'''Tihany''' je naselje na istoimenom [[poluotok]]u koji je cijeli povijesni spomenik [[Mađarska|Mađarske]], a nalazi se na sjevernoj obali [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] u [[Vesprimska županija|Vesprimskoj županiji]]. Naselje ima najveći prihod po glavi stanovnika, a nekretnine u selima su najskuplje u Mađarskoj<ref>Akit a hely természeti értékei érdekelnek, az olvassa el Futó János (szerk.): A Tihanyi-félsziget. A Balaton-felvidék természeti értékei III. Veszprém 2002 c. kiadványt {{ISBN|963-202-758-2}}, ISSN 15863441. Preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>.
[[Datoteka:Tihanycivertanlegi3.jpg|mini|lijevo|<center>Naselje Tihany uz Unutarnje jezero]]
==Prirodne odlike==
[[Datoteka:Tihanycivertanlegi1.jpg|mini|lijevo|<center>[[Opatija Tihany]]]][[Datoteka:Andrew I Tihany.JPG|mini|lijevo|<center>Skulptura Andrije I. u Tihanyu]]
[[Datoteka:A_tihanyi_Biol%C3%B3giai_Int%C3%A9zet.jpg|mini|lijevo|<center>Biološki istraživački centar ispod opatije Tihany, na obali Blatnog jezera]]
[[Vulkan]]ska skupina [[stijena]] koje izviru iz Blatnog jezera je područje jedinstvene vrijednosti sa svojom raznovrsnom i posebnom konfiguracijom terena, dva unutarnja [[jezero|jezera]] i dvije crkve. Zbog toga je 1993. godine [[Mađarska]] nominirala poluotok Tihany za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/280/ The Tihany Peninsula] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>.

Naime, poluotok je okružen ostacima urušenog vulkana, dok je pepeo razbacan svuda unaokolo po erupciji, čime su nastali slojevi [[bazalt]]ne [[sedra|sedre]], koji na rubovima imaju stjenovite i [[tuf]]ne litice. Tijekom vulkanske aktivnosti nastalo je gotovo 100 čunjastih [[gejzir]]a i hidrokvarcitnih češera nastalih od [[termalni izvor|termalnih izvora]], koji su danas [[bunar]]i na poznatom „polju gejzira”.

Dva jezera poluotoka su 20 metara iznad razine vode Blatnog jezera. To područje posjeduje [[vegetacija|vegetaciju]] sraza [[submediteranska klima|submediteranske]] i [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]], s rijetkim [[cvijeće]]m i zvončićima, te [[hrast]]ovim [[šuma]]ma koje prekrivaju vrhova brda na nekoliko mjesta. To područje je izuzetno bogato faunom [[beskralježnjaci|beskralješnjaka]], te ovdje žive mnoge vrste koje su izuzetno rijetke ili nepoznate drugdje u Mađarskoj. Samo broj leptira vrste ''[[Papilio]]'' prelazi brojku od 700. Područje je također vrlo [[ornitologija|ornitološki]] zanimljivo, pogotovo Vanjsko jezero koje privlači brojne gnjezdilice i ptice selice<ref name=UNESCO/>.

== Povijest ==
Središte poluotoka je [[Benediktinci|Benediktinski]] [[samostan]], [[Opatija Tihany]], koju je 1055. godine osnovao [[Andrija I. Mađarski]], koji je i pokopan u njezinoj [[kripta|kripti]]. Povelja o osnutku ove opatije je prvi sačuvani zapis na [[mađarski|mađarskom jeziku]], a čuva se u [[Opatija Pannonhalma|benediktinskoj opatiji Pannonhalmi]]. Sama crkva je obnovljena u [[barok]]nom stilu 1754. godine. Ona je još uvijek u funkciji i jako je popularna turistička atrakcija zbog svoje povijesne i umjetničke važnosti. Ona također ima i najbolji pogled na Blatno jezero.

Za opatiju se također vežu brojni povijesni događaji kao što je vrijeme kada je posljednji austrijski car, [[Habsburgovci|habsburgovac]] [[Karlo I. Austrijski]], nakratko bio zatočen ovdje nakon njegova drugog pokušaja da se vrati na prijestolje u Mađarskoj<ref>[http://d-nb.info/gnd/118560077 O Karlu I. Austrijskom iz kataloga Njemačke nacionalne knjižnice] {{de}} Preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>.

==Znamenitosti==

Na istočnom kraju poluotoka Tihany, sa svoja dva visoka tornja uzdiže se arhitektonski simbol Mađarske i putokaz posjetiteljima, tisućljetna [[opatija Tihany]]. Tijekom 150 godina [[Osmanlije|osmanlijske]] vlasti u Mađarskoj, ova opatija je služila kao pogranična [[utvrda]]. Raskošno je obnovljena u 18. stoljeću pod paskom slavne opatije [[Pannonhalma]]<ref name=UNESCO/>.

Na poluotoku se mogu pronaći ostaci još dvije srednjovjekovne crkve iz vremena Andrije I., u porušenim selima Apat i Ujlak. Njihove monaške kuće ističu obiteljsku povezanost Andrije s [[Kijevo]]m jer su malene vodoravne prostorije isklesane u bazaltnom tufu malene kopije [[Kijevska Rus'|kijevsko-ruskih]] špiljskih monaških ćelija. Ovakvu vrstu smještaja za monahe najviše je podržavao [[Sveti Nikola]], kojega jako cijene u [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruskoj crkvi]]<ref name=UNESCO/>.

Tihany je još od 18. stoljeća poznat po [[eho|jeki]]. Naime, nju su opjevali pjesnici kao što su: [[Mihály Csokonai Vitez]] i [[Mihály Vorosmarty]], ali je najpoznatija pjesma [[János Garay|Jánosa Garaya]] koja opisuje i legendu o mjestu. Jeka je od tada nestala, uglavnom zbog promjena u krajoliku. Druga legenda je o "kozjim čavlima" koji su osvanuli na obali Blatnog jezera, a koji su zapravo kutovi prapovijesnih školjaka. Prema toj priči, bila je princeza koja je imala koze zlatnog krzna, ali je bila previše ponosna i tvrda srca, zbog čega ju je kaznio kralj jezera kletvom. Koze su joj se izgubile u Balatonu, te su od njih ostali samo papci, a ona je morala glasno pozdraviti svakog prolaznika. Kamen koji spominje glasnu djevojku se još uvijek može vidjeti u blizini sela.

== Gradovi partneri ==

* {{ZD|R|RUM}} [[Odorheiu Secuiesc]]
* {{ZD|N|NJE}} [[Bad Klosterlausnitz]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://tihany.hu/ Službene stranice]
* [http://kirandulastervezo.hu/telepules/tihany Znamenitosti Tihanya]

[[Kategorija:Naselja u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Vesprimska županija]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Mađarskoj]]

Tihany - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica