Thomas Young - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:48:28Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:48
Redak 6:		Redak 6:
	\| datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1773.]]		\| datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1773.]]
	\| mjesto_rođenja = [[Milverton]], [[Somerset]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]		\| mjesto_rođenja = [[Milverton]], [[Somerset]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
	\| datum_smrti = [[10. svibnja]] [[1829.]]		\| datum_smrti = [[10. svibnja]] [[medicina u 1829.]]
	\| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]		\| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
	\| prebivalište =		\| prebivalište =
Redak 31:		Redak 31:
	Young se rodio u [[kvekeri\|kvekerskoj]] obitelji u Somersetu 1773. godine kao najstariji od desetoro djece. Već u dobi od 14 godina naučio je [[Grčki jezik\|grčki]] i [[Latinski jezik\|latinski]] jezik te je poznavao [[francuski jezik\|francuski]], [[talijanski jezik\|talijanski]], [[Arapski jezik\|arapski]], [[Sirija\|sirijski]], [[Kaldejski jezik\|kaldejski]], [[Hebrejski jezik\|hebrejski]], [[amharski]], [[Perzijski jezik\|perzijski]], [[samarićanski jezik\|samaritanski]] i [[Turski jezik\|turski]]. Započeo je studij [[medicina\|medicine]] u [[London]]u [[1792.]] godine, zatim je otišao u [[Edinburgh]] [[1794. ]], a godinu kasnije u [[Göttingen]] gdje je diplomirao [[1796.]] godine. Sljedeće godine je pristupio na Sveučilište u [[Sveučilište Cambridge\|Cambridgu]], a istovremeno [[1797.]] je nasljedio imetak koji mu je omogućio financijsku neovisnost.		Young se rodio u [[kvekeri\|kvekerskoj]] obitelji u Somersetu 1773. godine kao najstariji od desetoro djece. Već u dobi od 14 godina naučio je [[Grčki jezik\|grčki]] i [[Latinski jezik\|latinski]] jezik te je poznavao [[francuski jezik\|francuski]], [[talijanski jezik\|talijanski]], [[Arapski jezik\|arapski]], [[Sirija\|sirijski]], [[Kaldejski jezik\|kaldejski]], [[Hebrejski jezik\|hebrejski]], [[amharski]], [[Perzijski jezik\|perzijski]], [[samarićanski jezik\|samaritanski]] i [[Turski jezik\|turski]]. Započeo je studij [[medicina\|medicine]] u [[London]]u [[1792.]] godine, zatim je otišao u [[Edinburgh]] [[1794. ]], a godinu kasnije u [[Göttingen]] gdje je diplomirao [[1796.]] godine. Sljedeće godine je pristupio na Sveučilište u [[Sveučilište Cambridge\|Cambridgu]], a istovremeno [[1797.]] je nasljedio imetak koji mu je omogućio financijsku neovisnost.

	Godine [[1799.]] započeo je [[liječnik\|liječničku]] praksu u Londonu. Mnoge od svojih ranih teorijskih radova objavljivao je anonimno, kako ne bi ugrozio liječničku reputaciju. Počeo je predavati na ''Royal Institution'' [[1801.]], a iduće godine imenovan je tajnikom [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi\|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') u [[London]]u, čiji je bio član od [[1794.]] Godine [[1803.]] napustio je mjesto predavača zbog bojazni da će mu obaveze ometati lječničku praksu. Njegova su predavanja objavljena [[1807.]] u ''Course of Lectures on Natural Philosophy'' i sadržavala su brojne naznake njegovih kasnijih teorija. Young je postao liječnik u ''St. George's Hospital'' [[1811.]] a tri godine kasnije sudjelovao je u radu odbora koji je razmatrao opasnosti povezane s plinifikacijom Londona.		Godine [[1799.]] započeo je [[liječnik\|liječničku]] praksu u Londonu. Mnoge od svojih ranih teorijskih radova objavljivao je anonimno, kako ne bi ugrozio liječničku reputaciju. Počeo je predavati na ''Royal Institution'' [[medicina u 1801.]], a iduće godine imenovan je tajnikom [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi\|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') u [[London]]u, čiji je bio član od [[1794.]] Godine [[medicina u 1803.]] napustio je mjesto predavača zbog bojazni da će mu obaveze ometati lječničku praksu. Njegova su predavanja objavljena [[medicina u 1807.]] u ''Course of Lectures on Natural Philosophy'' i sadržavala su brojne naznake njegovih kasnijih teorija. Young je postao liječnik u ''St. George's Hospital'' [[medicina u 1811.]] a tri godine kasnije sudjelovao je u radu odbora koji je razmatrao opasnosti povezane s plinifikacijom Londona.
	Nekoliko godina prije smrti počeo se baviti idejom životnog osiguranja, a uz druga zaduženja i počasti, bio je izabran za jednoga od osam stranih suradnika [[Francuska akademija\|Francuske akademije znanosti]] (1811.). Umro je 10.svibnja [[1829.]] u Londonu u dobi od 56 godina.		Nekoliko godina prije smrti počeo se baviti idejom životnog osiguranja, a uz druga zaduženja i počasti, bio je izabran za jednoga od osam stranih suradnika [[Francuska akademija\|Francuske akademije znanosti]] (1811.). Umro je 10.svibnja [[medicina u 1829.]] u Londonu u dobi od 56 godina.

	== Istraživanja i teorije ==		== Istraživanja i teorije ==
	U djelu ''Skice i ekperimenti u vezi sa s zvukom i svjetlošću'' kritizira korpuskularnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodi [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija\|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom francuskom [[fizičar]]u Françoisu Aragou postavlja hipotezu o tranverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Dao je radove s područja teorije [[Elastičnost\|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Young se bavio istraživanjem vida i teorije [[boja]], i smatra ga se utemeljiteljem fizikalne [[optika\|optike]]. Godine [[1793.]] objasnio je način na koji se [[oko]] prilagođava na različite udaljenosti ovisno o promjeni zakrivljenosti [[Leća (optika)\|leće]]. Godine [[1801.]] prvi je objasnio [[astigmatizam]]. Predstavio je hipotezu koja objašnjava percepciju [[boja]], odnosno da ovisi o tri vrste [[živci\|živčanih]] vlakana u mrežnici, koja reagiraju na crvenu, zelenu i ljubičastu svjetlost. Teoriju je kasnije razvio [[Hermann von Helmholtz]] ([[Young-Helmholtzova teorija]]), eksperimentalno je dokazana [[medicina u 1959.]]		U djelu ''Skice i ekperimenti u vezi sa s zvukom i svjetlošću'' kritizira korpuskularnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodi [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija\|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom francuskom [[fizičar]]u Françoisu Aragou postavlja hipotezu o tranverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Dao je radove s područja teorije [[Elastičnost\|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Young se bavio istraživanjem vida i teorije [[boja]], i smatra ga se utemeljiteljem fizikalne [[optika\|optike]]. Godine [[1793.]] objasnio je način na koji se [[oko]] prilagođava na različite udaljenosti ovisno o promjeni zakrivljenosti [[Leća (optika)\|leće]]. Godine [[medicina u 1801.]] prvi je objasnio [[astigmatizam]]. Predstavio je hipotezu koja objašnjava percepciju [[boja]], odnosno da ovisi o tri vrste [[živci\|živčanih]] vlakana u mrežnici, koja reagiraju na crvenu, zelenu i ljubičastu svjetlost. Teoriju je kasnije razvio [[Hermann von Helmholtz]] ([[Young-Helmholtzova teorija]]), eksperimentalno je dokazana [[medicina u 1959.]]

	=== Youngov modul elastičnosti ===		=== Youngov modul elastičnosti ===
Redak 53:		Redak 53:
	== Jezici ==		== Jezici ==
	U njegovom članku ''Jezici'' kojega je napisao za [[Encyclopædia Britannica\|Encyclopædiju Britannicu]], Young je usporedio [[gramatika\|gramatiku]] i vokabular 400 jezika.		U njegovom članku ''Jezici'' kojega je napisao za [[Encyclopædia Britannica\|Encyclopædiju Britannicu]], Young je usporedio [[gramatika\|gramatiku]] i vokabular 400 jezika.
	U drugom radu iz [[1813.]] uveo je pojam ''[[Indoeuropski jezici]]'', 165 godina nakon prijedloga [[Nizozemska\|nizozemskog]] [[jezikoslovlje\|jezikoslovaca]] [[Marcus Zuerius van Boxhorn\|Marcusa Zueriusa van Boxhorna]] ([[1647.]]).		U drugom radu iz [[medicina u 1813.]] uveo je pojam ''[[Indoeuropski jezici]]'', 165 godina nakon prijedloga [[Nizozemska\|nizozemskog]] [[jezikoslovlje\|jezikoslovaca]] [[Marcus Zuerius van Boxhorn\|Marcusa Zueriusa van Boxhorna]] ([[1647.]]).

	=== Egipatski hijeroglifi ===		=== Egipatski hijeroglifi ===
	Young je također radio na dešifriranju [[Hijeroglifi\|egipatskih hijeroglifa]], što ga svrstava među pionire [[egiptologija\|egiptologije]]. Svoj rad temeljio je na postavkama [[Silvestre de Sacy\|Silvestre de Sacija]] i [[Švedska\|Šveđanina]] [[Akerblad]]a, koji je postavio demotski [[alfabet]] od 29 slova, pogrešno vjerujući da je demotski isključivo [[fonetika\|fonetski]] (alfabetski). Do godine [[1814.]] Young je u potpunosti preveo demotski tekst [[kamen iz Rosette\|kamena iz Rozete]], koristeći listu od 86 demotskih riječi. Young je potom proučavao hijeroglifski alfabet, no pogrešno je vjerovao da se radi o jednostavnom prijevodu, nije uočio da se radi o parafraziranom tekstu. Godine [[1823.]] objavio je ''Account of the Recent Discoveries in Hieroglyphic Literature and Egyptian Antiquities'', a neki od Youngovih zaključaka pojavili su se u znamenitom članku ''Egipat'' kojega je napisao za Encyclopædiju Britannicu [[1818.]] Kad je francuski jezikoslovac [[Jean-François Champollion]] objavio svoj prijevod hijeroglifa, Young ga je pozdravio ali je ustvrdio da je Champollionov sustav baziran na njegovim člancima. No Champollion je to odbacio i nije bio voljan pripisati zasluge Youngu. U narednom razdoblju, u skladu s [[politika\|političkim]] tenzijama, [[Velika Britanija]] podupirala je Younga a Francuzi Champolliona. Premda je Champollionovo razumijevanje [[gramatika\|gramatike]] egipatskog pisma ukazivalo na pogreške vidljive i kod Younga, ustrajao je u tvrdnji da je sam dešifrirao hijeroglife. No nakon 1826., kad je Champollion postao [[kustos]] [[Louvre\|Louvra]], ponudio je Youngu pristup demotskim rukopisima.		Young je također radio na dešifriranju [[Hijeroglifi\|egipatskih hijeroglifa]], što ga svrstava među pionire [[egiptologija\|egiptologije]]. Svoj rad temeljio je na postavkama [[Silvestre de Sacy\|Silvestre de Sacija]] i [[Švedska\|Šveđanina]] [[Akerblad]]a, koji je postavio demotski [[alfabet]] od 29 slova, pogrešno vjerujući da je demotski isključivo [[fonetika\|fonetski]] (alfabetski). Do godine [[medicina u 1814.]] Young je u potpunosti preveo demotski tekst [[kamen iz Rosette\|kamena iz Rozete]], koristeći listu od 86 demotskih riječi. Young je potom proučavao hijeroglifski alfabet, no pogrešno je vjerovao da se radi o jednostavnom prijevodu, nije uočio da se radi o parafraziranom tekstu. Godine [[medicina u 1823.]] objavio je ''Account of the Recent Discoveries in Hieroglyphic Literature and Egyptian Antiquities'', a neki od Youngovih zaključaka pojavili su se u znamenitom članku ''Egipat'' kojega je napisao za Encyclopædiju Britannicu [[medicina u 1818.]] Kad je francuski jezikoslovac [[Jean-François Champollion]] objavio svoj prijevod hijeroglifa, Young ga je pozdravio ali je ustvrdio da je Champollionov sustav baziran na njegovim člancima. No Champollion je to odbacio i nije bio voljan pripisati zasluge Youngu. U narednom razdoblju, u skladu s [[politika\|političkim]] tenzijama, [[Velika Britanija]] podupirala je Younga a Francuzi Champolliona. Premda je Champollionovo razumijevanje [[gramatika\|gramatike]] egipatskog pisma ukazivalo na pogreške vidljive i kod Younga, ustrajao je u tvrdnji da je sam dešifrirao hijeroglife. No nakon 1826., kad je Champollion postao [[kustos]] [[Louvre\|Louvra]], ponudio je Youngu pristup demotskim rukopisima.

	== Ostavština ==		== Ostavština ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:45:04Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:45
Redak 35:		Redak 35:

	== Istraživanja i teorije ==		== Istraživanja i teorije ==
	U djelu ''Skice i ekperimenti u vezi sa s zvukom i svjetlošću'' kritizira korpuskularnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodi [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija\|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom francuskom [[fizičar]]u Françoisu Aragou postavlja hipotezu o tranverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Dao je radove s područja teorije [[Elastičnost\|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Young se bavio istraživanjem vida i teorije [[boja]], i smatra ga se utemeljiteljem fizikalne [[optika\|optike]]. Godine [[1793.]] objasnio je način na koji se [[oko]] prilagođava na različite udaljenosti ovisno o promjeni zakrivljenosti [[Leća (optika)\|leće]]. Godine [[1801.]] prvi je objasnio [[astigmatizam]]. Predstavio je hipotezu koja objašnjava percepciju [[boja]], odnosno da ovisi o tri vrste [[živci\|živčanih]] vlakana u mrežnici, koja reagiraju na crvenu, zelenu i ljubičastu svjetlost. Teoriju je kasnije razvio [[Hermann von Helmholtz]] ([[Young-Helmholtzova teorija]]), eksperimentalno je dokazana [[1959.]]		U djelu ''Skice i ekperimenti u vezi sa s zvukom i svjetlošću'' kritizira korpuskularnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodi [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija\|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom francuskom [[fizičar]]u Françoisu Aragou postavlja hipotezu o tranverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Dao je radove s područja teorije [[Elastičnost\|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Young se bavio istraživanjem vida i teorije [[boja]], i smatra ga se utemeljiteljem fizikalne [[optika\|optike]]. Godine [[1793.]] objasnio je način na koji se [[oko]] prilagođava na različite udaljenosti ovisno o promjeni zakrivljenosti [[Leća (optika)\|leće]]. Godine [[1801.]] prvi je objasnio [[astigmatizam]]. Predstavio je hipotezu koja objašnjava percepciju [[boja]], odnosno da ovisi o tri vrste [[živci\|živčanih]] vlakana u mrežnici, koja reagiraju na crvenu, zelenu i ljubičastu svjetlost. Teoriju je kasnije razvio [[Hermann von Helmholtz]] ([[Young-Helmholtzova teorija]]), eksperimentalno je dokazana [[medicina u 1959.]]

	=== Youngov modul elastičnosti ===		=== Youngov modul elastičnosti ===
Redak 59:		Redak 59:

	== Ostavština ==		== Ostavština ==
	Kasniji stručnjaci i znanstvenici cijenili su Youngov rad čak i kad su ga poznavali samo prema postignućima na njihovom području. Njegov suvremenik Sir [[John Herschel]] nazvao ga je ''originalnim genijem''. [[Albert Einstein]] ukazao mu je počast [[1931.]] u predgovoru [[Isaac Newton\|Newtonove]] ''Optike''. Među znanstvenicima koji su mu se divili bili su fizičari, dobitnici [[Nobelova nagrada\|Nobelove nagrade]] [[John William Strutt Rayleigh\|Lord Rayleigh]] ([[1904.]]) i [[Philip Warren Anderson]] ([[1977.]]).		Kasniji stručnjaci i znanstvenici cijenili su Youngov rad čak i kad su ga poznavali samo prema postignućima na njihovom području. Njegov suvremenik Sir [[John Herschel]] nazvao ga je ''originalnim genijem''. [[Albert Einstein]] ukazao mu je počast [[medicina u 1931.]] u predgovoru [[Isaac Newton\|Newtonove]] ''Optike''. Među znanstvenicima koji su mu se divili bili su fizičari, dobitnici [[Nobelova nagrada\|Nobelove nagrade]] [[John William Strutt Rayleigh\|Lord Rayleigh]] ([[medicina u 1904.]]) i [[Philip Warren Anderson]] ([[medicina u 1977.]]).

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:11:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Thomas Young
| slika = Thomas Young (scientist).jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. lipnja]] [[1773.]]
| mjesto_rođenja = [[Milverton]], [[Somerset]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[10. svibnja]] [[1829.]]
| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Englezi|Englez]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[Fiziologija]], [[Egiptologija]]
| radna_institucija = profesor na ''Royal Institution'' u Londonu
| alma_mater = Sveučilište u Göttingenu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Youngov modul elastičnosti]], [[Valna teorija|Valna teorija svjetlosti]], [[Astigmatizam]], [[Interferencija valova]], [[Young-Helmholtzova teorija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Thomas Young''' ([[Milverton]], 13. lipnja 1773. – [[London]], 10. svibnja 1829.), engleski [[fizičar]], [[liječnik]] i [[Egiptologija|egiptolog]]. [[Doktor]]irao fiziku na Sveučilištu u Göttingenu 1796. Od godine 1801 do 1804. bio je [[profesor]] na ''Royal Institution'' u Londonu. Od 1804. djelovao je kao [[liječnik]] u Londonu. Objavio je mnoge radove iz [[fizika|fizike]], [[medicina|medicine]], [[astronomija|astronomije]], [[fiziologija|fiziologije]], [[Geofizika|geofizike]] i [[arheologija|arheologije]], osobito [[Paleografija|paleografije]]. Kritizirao je čestičnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodio [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom Françoisu Aragou postavio je hipotezu o transverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Young je dao i radove s područja teorije [[Elastičnost|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Bio je član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1794., [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] od 1827. i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1828.<ref>'''Young, Thomass''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66582] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Životopis ==
[[datoteka:Young - Mathematical elements of natural philosophy, 2002 - 3933182 F.tif|mini|desno|300px|''Mathematical elements of natural philosophy'', izdanje iz 2002.]]
Young se rodio u [[kvekeri|kvekerskoj]] obitelji u Somersetu 1773. godine kao najstariji od desetoro djece. Već u dobi od 14 godina naučio je [[Grčki jezik|grčki]] i [[Latinski jezik|latinski]] jezik te je poznavao [[francuski jezik|francuski]], [[talijanski jezik|talijanski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Sirija|sirijski]], [[Kaldejski jezik|kaldejski]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[amharski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[samarićanski jezik|samaritanski]] i [[Turski jezik|turski]]. Započeo je studij [[medicina|medicine]] u [[London]]u [[1792.]] godine, zatim je otišao u [[Edinburgh]] [[1794. ]], a godinu kasnije u [[Göttingen]] gdje je diplomirao [[1796.]] godine. Sljedeće godine je pristupio na Sveučilište u [[Sveučilište Cambridge|Cambridgu]], a istovremeno [[1797.]] je nasljedio imetak koji mu je omogućio financijsku neovisnost.

Godine [[1799.]] započeo je [[liječnik|liječničku]] praksu u Londonu. Mnoge od svojih ranih teorijskih radova objavljivao je anonimno, kako ne bi ugrozio liječničku reputaciju. Počeo je predavati na ''Royal Institution'' [[1801.]], a iduće godine imenovan je tajnikom [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') u [[London]]u, čiji je bio član od [[1794.]] Godine [[1803.]] napustio je mjesto predavača zbog bojazni da će mu obaveze ometati lječničku praksu. Njegova su predavanja objavljena [[1807.]] u ''Course of Lectures on Natural Philosophy'' i sadržavala su brojne naznake njegovih kasnijih teorija. Young je postao liječnik u ''St. George's Hospital'' [[1811.]] a tri godine kasnije sudjelovao je u radu odbora koji je razmatrao opasnosti povezane s plinifikacijom Londona.
Nekoliko godina prije smrti počeo se baviti idejom životnog osiguranja, a uz druga zaduženja i počasti, bio je izabran za jednoga od osam stranih suradnika [[Francuska akademija|Francuske akademije znanosti]] (1811.). Umro je 10.svibnja [[1829.]] u Londonu u dobi od 56 godina.

== Istraživanja i teorije ==
U djelu ''Skice i ekperimenti u vezi sa s zvukom i svjetlošću'' kritizira korpuskularnu teoriju [[svjetlost]]i i uvodi [[val]]nu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je [[interferencija|interferenciju]] svjetlosti. U pismu upućenom francuskom [[fizičar]]u Françoisu Aragou postavlja hipotezu o tranverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Dao je radove s područja teorije [[Elastičnost|elasticiteta]], pa se prema njemu modul elastičnosti naziva [[Youngov modul elastičnosti]]. Young se bavio istraživanjem vida i teorije [[boja]], i smatra ga se utemeljiteljem fizikalne [[optika|optike]]. Godine [[1793.]] objasnio je način na koji se [[oko]] prilagođava na različite udaljenosti ovisno o promjeni zakrivljenosti [[Leća (optika)|leće]]. Godine [[1801.]] prvi je objasnio [[astigmatizam]]. Predstavio je hipotezu koja objašnjava percepciju [[boja]], odnosno da ovisi o tri vrste [[živci|živčanih]] vlakana u mrežnici, koja reagiraju na crvenu, zelenu i ljubičastu svjetlost. Teoriju je kasnije razvio [[Hermann von Helmholtz]] ([[Young-Helmholtzova teorija]]), eksperimentalno je dokazana [[1959.]]

=== Youngov modul elastičnosti ===
{{Glavni|Youngov modul elastičnosti}}
[[datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg|mini|desno|300px|Univerzalna [[kidalica]] se koristi za mjerenje [[Youngov modul elastičnosti|Youngovog modula elastičnosti]].]]
'''Youngov modul elastičnosti''' (znak ''E'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje koliko se izduljena [[elastičnost|elastična]] tijela skraćuju ili produljuju pod djelovanjem [[sila|sile]] ovisno o [[materijal]]u od kojega su načinjena; omjer je [[naprezanje|naprezanja]] pod djelovanjem vlačne sile i relativne promjene duljine ([[deformacija]]):

:<math>E = \frac{\sigma}{\varepsilon} = \frac{F}{A} \cdot \frac{\Delta L}{L_0} </math>

gdje je: ''σ'' - [[naprezanje]], ''ε'' - linearna elastična [[deformacija]], ''F'' - vlačna [[sila]], ''A'' - [[ploština]] početnoga poprečnog presjeka, ''ΔL'' - promjena duljine, ''L0'' - početna [[duljina]]. Mjerna je jedinica [[Paskal]] (Pa). Što je manji modul elastičnosti, uz isto naprezanje, veća je deformacija tijela ([[Hookeov zakon]]).<ref>'''modul elastičnosti (Youngov modul)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69647] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Interferencija valova ===
{{Glavni|Interferencija valova}}
[[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|300px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]]
'''Interferencija valova''' je međudjelovanje dvaju ili više [[val]]ova (redovito jednake [[Valna duljina|valne duljine]]) koji istodobno prolaze kroz isti prostor. Zbiva se kod svih valova (elastičnih, [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih]], valova na vodi) i općenito kod svih [[period]]ičkih gibanja. [[Amplituda]] rezultantnoga vala može biti veća ili manja od amplituda pojedinih izvornih valova, što ovisi o odnosu među njihovim fazama. Na primjer dva interferirajuća vala jednake valne duljine, amplitude i faze pojačavaju se, a ako su jedan prema drugom u fazi pomaknuti za polovicu valne duljine, njihovo se djelovanje poništava. Interferencija se može zapaziti samo ako u svakoj točki prostora u kojem se šire interferirajući valovi postoji stalna razlika u fazi među tim valovima (uvjet koherentnosti), jer se time osigurava stalni prostorni raspored minimuma i maksimuma rezultantnoga vala (interferencijska slika). [[Newtonovi kolobari]] i pruge interferencije primjeri su interferencijskih slika nastalih slaganjem koherentnih snopova svjetlosti. Budući da razmaci među minimumima i maksimumima interferencijske slike ovise o valnoj duljini interferirajućih valova, moguće je, mjereći te razmake, odrediti valnu duljinu; obrnuto, kada se poznaje valna duljina, mogu se odrediti i razmaci ([[interferometar]]).<ref>'''interferencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27621] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Jezici ==
U njegovom članku ''Jezici'' kojega je napisao za [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiju Britannicu]], Young je usporedio [[gramatika|gramatiku]] i vokabular 400 jezika.
U drugom radu iz [[1813.]] uveo je pojam ''[[Indoeuropski jezici]]'', 165 godina nakon prijedloga [[Nizozemska|nizozemskog]] [[jezikoslovlje|jezikoslovaca]] [[Marcus Zuerius van Boxhorn|Marcusa Zueriusa van Boxhorna]] ([[1647.]]).

=== Egipatski hijeroglifi ===
Young je također radio na dešifriranju [[Hijeroglifi|egipatskih hijeroglifa]], što ga svrstava među pionire [[egiptologija|egiptologije]]. Svoj rad temeljio je na postavkama [[Silvestre de Sacy|Silvestre de Sacija]] i [[Švedska|Šveđanina]] [[Akerblad]]a, koji je postavio demotski [[alfabet]] od 29 slova, pogrešno vjerujući da je demotski isključivo [[fonetika|fonetski]] (alfabetski). Do godine [[1814.]] Young je u potpunosti preveo demotski tekst [[kamen iz Rosette|kamena iz Rozete]], koristeći listu od 86 demotskih riječi. Young je potom proučavao hijeroglifski alfabet, no pogrešno je vjerovao da se radi o jednostavnom prijevodu, nije uočio da se radi o parafraziranom tekstu. Godine [[1823.]] objavio je ''Account of the Recent Discoveries in Hieroglyphic Literature and Egyptian Antiquities'', a neki od Youngovih zaključaka pojavili su se u znamenitom članku ''Egipat'' kojega je napisao za Encyclopædiju Britannicu [[1818.]] Kad je francuski jezikoslovac [[Jean-François Champollion]] objavio svoj prijevod hijeroglifa, Young ga je pozdravio ali je ustvrdio da je Champollionov sustav baziran na njegovim člancima. No Champollion je to odbacio i nije bio voljan pripisati zasluge Youngu. U narednom razdoblju, u skladu s [[politika|političkim]] tenzijama, [[Velika Britanija]] podupirala je Younga a Francuzi Champolliona. Premda je Champollionovo razumijevanje [[gramatika|gramatike]] egipatskog pisma ukazivalo na pogreške vidljive i kod Younga, ustrajao je u tvrdnji da je sam dešifrirao hijeroglife. No nakon 1826., kad je Champollion postao [[kustos]] [[Louvre|Louvra]], ponudio je Youngu pristup demotskim rukopisima.

== Ostavština ==
Kasniji stručnjaci i znanstvenici cijenili su Youngov rad čak i kad su ga poznavali samo prema postignućima na njihovom području. Njegov suvremenik Sir [[John Herschel]] nazvao ga je ''originalnim genijem''. [[Albert Einstein]] ukazao mu je počast [[1931.]] u predgovoru [[Isaac Newton|Newtonove]] ''Optike''. Među znanstvenicima koji su mu se divili bili su fizičari, dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]] ([[1904.]]) i [[Philip Warren Anderson]] ([[1977.]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.abc.net.au/rn/ockhamsrazor/stories/2006/1680951.htm ABC Radio International program -O Thomasu Youngu (2006.)]

{{GLAVNIRASPORED:Young, Thomas}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski astronomi]]
[[Kategorija:Britanski liječnici]]