Thomas Sowell - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:51, 9. veljača 2026.

2026-02-09T01:51:53Z

←Starija inačica		Inačica od 9. veljača 2026. u 01:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Thomas Sowell'''-->~~'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.		'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.

	Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{citiranje weba\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{citiranje weba\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].		Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{citiranje weba\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{citiranje weba\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].
Redak 6:		Redak 6:

	Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>		Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>

			Tvorac je pojma [[Einsteinov sindrom]].<ref>Thomas Sowell: ''The Einstein Syndrome: Bright Children Who Talk Late''. Basic Books, 2002. {{ISBN\|046508141X}}, ISBN-13: 9780465081417.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:25:54Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:25
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.		<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.

	Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{~~Citiranje web~~\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{~~Citiranje web~~\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].		Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{citiranje weba\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{citiranje weba\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].

	Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{~~Citiranje web~~\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>		Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{citiranje weba\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>

	Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>		Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T09:55:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 09:55
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.		<!--'''Thomas Sowell'''-->'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci\|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.

	Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{~~cite~~ web\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{~~cite~~ web\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].		Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{Citiranje web\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{Citiranje web\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].

	Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{~~cite~~ web\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>		Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{Citiranje web\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>

	Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>		Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T06:07:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 06:07
Redak 3:		Redak 3:
	Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].		Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko\|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište\|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web\|last=Elizabeth \|first=Mary \|url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ \|title=Black and right \|publisher=Salon.com \|date=10. studenoga 1999. \|accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma\|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web\|last=Sowell \|first=Thomas \|url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 \|title=Affirmative Action around the World \| Hoover Institution \|publisher=Hoover.org \|date=2004-10-30 \|accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga\|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN\|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam\|libertarijanac]] nego [[konzervativizam\|konzervativac]].

	Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{~~cite book~~\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>		Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište\|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web\|last=Sowell\|first=Thomas\|title=Curriculum vita\|url=http://www.tsowell.com/cv.html\|work=TSowell.com\|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon\|Say's law]] and the [[opća prezasićenost\|general glut]] controversy''.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Sowell, Thomas\|title=Say's law and the general glut controversy\|format=Ph.D. dissertation\|publisher=University of Chicago\|year=1968.}}</ref>

	Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>		Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)\|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije\|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)\|Commentary]]'', March 1987.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:16:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Thomas Sowell''' ([[Gastonia, Sjeverna Karolina]], [[30. lipnja]] [[1930.]] -) je američki ekonomist, pisac, politički i društveni komentator poznat kao jedan od najpoznatijih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] intelektualaca desne orijentacije.

Sowell je u mladosti bio [[marksist]],<ref>Sowell, Thomas (1963). "Karl Marx and the Freedom of the Individual", ''Ethics'' 73:2, p 120.</ref> da bi nakon stažiranja u [[Portoriko|Portoriku]] njegovi stavovi počeli skretati prema [[Slobodno tržište|slobodnom tržištu]],<ref>{{cite web|last=Elizabeth |first=Mary |url=http://www.salon.com/books/int/1999/11/10/sowell/ |title=Black and right |publisher=Salon.com |date=10. studenoga 1999. |accessdate=6. travnja 2010.}}</ref> a Sowell postao jednim od najpoznatijih američkih [[kritika marksizma|kritičara marksizma]]. Poznat je zbog osebujnih stavova po pitanju afirmativne akcije<ref name="hoover1">{{cite web|last=Sowell |first=Thomas |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/8108 |title=Affirmative Action around the World | Hoover Institution |publisher=Hoover.org |date=2004-10-30 |accessdate=2011-01-30}}</ref><ref>Affirmative Action Around the World'' (2004)</ref>, ali i zagovornik [[legaliziranje droga|legalizacije droga]],<ref>Sowell, Thomas (1987); ''Compassion versus guilt, and other essays''; {{ISBN|0-688-07114-7}}.</ref> te se više voli izjašnjavati kao [[Libertarijanizam|libertarijanac]] nego [[konzervativizam|konzervativac]].

Doktorirao je ekonomiju na [[Chicaško sveučilište|Chicaškom sveučilištu]] 1968. godine<ref name="CV">{{cite web|last=Sowell|first=Thomas|title=Curriculum vita|url=http://www.tsowell.com/cv.html|work=TSowell.com|accessdate=6. siječnja 2011.}}</ref> dizertacijom na temu ''[[Sayov zakon|Say's law]] and the [[opća prezasićenost|general glut]] controversy''.<ref>{{cite book|author=Sowell, Thomas|title=Say's law and the general glut controversy|format=Ph.D. dissertation|publisher=University of Chicago|year=1968.}}</ref>

Prema mišljenju Larryja D. Nachmana koje je objavio u časopisu ''[[Commentary (časopis)|Commentaryju]]'', Sowell je vodeći predstavnik [[Chicaška škola ekonomije|Chicaške škole ekonomije]].<ref>Larry D. Nachman, [http://www.commentarymagazine.com/article/a-conflict-of-visions-by-thomas-sowell/ "A Conflict of Visions, by Thomas Sowell"], ''[[Commentary (magazine)|Commentary]]'', March 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Sowell, Thomas}}
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]