Theodore Dreiser - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T07:30:06Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:30
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Theodore Dreiser'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Theodore Dreiser'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime =Theodore Dreiser		\| Ime =Theodore Dreiser
	\| boja =		\| boja =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T06:03:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:33:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 23:33
Redak 103:		Redak 103:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	*[http://www.uncwil.edu/dreiser/ ''The International Theodore Dreiser Society'']		*[http://www.uncwil.edu/dreiser/ ''The International Theodore Dreiser Society'']
	*[http://www.uncwil.edu/dreiser/TDweb.htm Review-Essay: ''Dreiser on the Web'']		*[http://www.uncwil.edu/dreiser/TDweb.htm Review-Essay: ''Dreiser on the Web'']

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T11:29:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime =Theodore Dreiser
| boja =
| slika =Theodore Dreiser.jpg
| veličina =200px
| opis slike =Theodore Dreiser
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje =27 kolovoza 1871. Terre Haute, Indiana, Sjedinjene Države
| smrt =28 prosinca 1945. Hollywood, Kalifornija, Sjedinjene Države
| zanimanje =pisac, novinar
| nacionalnost =[[SAD|Amerikanac]]
| period pisanja =1900. - 1945.
| vrsta =naturalizam, realizam
| teme =
| period =
| supruga =Sara White
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Theodore Herman Albert Dreiser''' (Terre Haute, [[Indiana]], [[SAD]], [[17. kolovoza]] [[1871.]] - [[Hollywood]], [[Kalifornija]], [[SAD]], [[28. prosinca]] [[1945.]]), bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] književnik i novinar. Kao jednom od začetnika [[Naturalizam|naturalizma]], radnja njegovih romana većinom je vezana uz razvoj i moralnu degeneraciju snažnih i ambicioznih ličnosti čije vrijednosti ne leže u njihovom etičkom kodeksu, već u upornosti suprostavljanja svim preprekama.<ref>{{cite book |title= American and British Literature since 1890|last= Van Doren|first= Carl|year= 1925|publisher= Century Company}}</ref>

== Mladost ==
Dreiser je rođen u striktno [[Katolicizam|katoličkoj]] obitelji u Terre Haute, u [[Indiana|Indiani]], od roditelja Sarah i Johna Paula Dreisera. Otac je bio [[Njemačka|njemački]] imigrant iz [[Mayen]]a u gorju Eifel, dok je majka bila iz Mnemonitske seljačke zajednice kraj [[Dayton, Ohio|Daytona]] u državi [[Ohio]]; koja se je odrekla radi udaje za Johna Paula i preobraćenja na Katoličanstvo.
Theodore je bio dvanaesto od trinaestoro djece (deveto od deset preživjelih). Popularni kompozitor tadašnje zabavne glazbe Paul Dresser (1859.–1906.) bio je njegov stariji brat.

Od 1889. do 1890., pohađao je ''Indiana University'' ali kasnije ga je napustio. Nakon nekoliko godina, pisao je za list ''Chicago Globe'' i potom za ''St. Louis Globe-Democrat''. Napisao je nekoliko članaka o književnicima [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], Williamu Deanu Howellsu, Israelu Zangwillu, [[John Burroughs|Johnu Burroughsu]], te je također intervjuirao i javne ličnosti [[Andrew Carnegie|Andrewa Carnegieja]], Marshalla Fielda, [[Thomas Alva Edison|Thomasa Edisona]], Theodorea Thomasa<ref>Yoshinobu Hakutani, 'Preface', in Theodore Dreiser, ''Selected Magazine Articles: v.1: Life and Art in the American 1890's: Vol 1'', Fairleigh Dickinson University Press,U.S., 1985, p. 10</ref> Lillian Nordicu, Emilia E. Barra, Philipa Armoura i [[Alfred Stieglitz|Alfreda Stieglitza]]<ref>Donald Pizer Pizer, ''Theodore Dreiser: Interviews'', University of Illinois Press, 2005, p. xiii [http://books.google.co.uk/books?id=tQL7UitACW4C&pg=PA335&dq=%22american+spectator%22+dreiser&lr=#PPP17,M1]</ref>. Nakon prosidbe 1893., oženio se Sarom White 1898. Rastali su se 1909., djelično radi Dreiserove zaluđenosti Thelmom Cudlipp, mladom kćeri kolege s posla, ali nisu se nikada formalno razveli.<ref name=newl>{{cite book|last= Newlin|first= Keith |year=2003|title=A Theodore Dreiser Encyclopedia|page=78|publisher= Greenwood Publishing Group|url= http://books.google.ie/books?id=Qqsc3zwrDtIC&dq=A+Theodore+Dreiser+Encyclopedia&printsec=frontcover&source=bl&ots=uyN3fMo3N1&sig=mfaK_1oT1_AltaqhQNplD6SNYBo&hl=en&ei=d2NvStv7PKLUjAf0k92eBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1
|id= {{ISBN|0-313-31680-5}}}}</ref>

== Književna karijera ==
Njegov prvi roman, ''[[Sestra Carrie]]'' (1900.), kazuje priču o ženi koja napušta svoj provincijalni život radi odlaska i veliki grad ([[Chicago]]) gdje vodi neobuzdan život. Isprva bez velikog uspjeha, knjiga je kasnije stekla značajnu reputaciju (priča je 1952. pretvorena u film u režiji [[William Wyler|Williama Wylera]], s [[Laurence Olivier|Laurenceom Olivierom]] i [[Jennifer Jones]] u glavnim ulogama).

1893. svjedočio je [[linč]]u, te je napisao kratku priču ''"Cracker,"'' objavljenu u listu ''Ainslee's Magazine'' 1901.<ref>{{cite book| url=http://books.google.com/books?id=xfSdgkSjsHUC&pg=PA151&lpg=PA151&dq=Writers'+League+Against+Lynching&source=bl&ots=Up4RE_DXI0&sig=wPGsAi4T9P-qidxxZWYHD1gsngM&hl=en&ei=4nAxSvu8KJDMMarYudsH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10#PPA151,M1| page=151–170| title=Witnessing lynching: American writers respond| author=Anne P. Rice| publisher=Rutgers University Press| date=2003| isbn=9780813533308 }}</ref>

Drugi roman, ''[[Jennie Gerhardt]]'', objavljen je 1911. Mnoge kasnije Dreiserove knjige bave se društvenom neravnopravnošću. Prvi komercijalni uspjeh bila je ''[[Američka tragedija]]'' (1925),
filmovana 1931. i 1951. (kao ''A Place in the Sun''). Također, 1892. kada je Dreiser započeo svoj [[Novinarstvo|novinarski]] rad, počeo je "primjećivati određeni, vrlo čest oblik zločina u Sjedinjenim Državama. Činilo se da ga pokreće činjenica da svaka mlada osoba ima urođenu ambiciju da postane, finacijski ili društveno, netko." "Lov na uspjeh postao je bolest" s čestim rezultatom posebno američke vrste zločina, oblika "obojstva za novac", kada "mladi ambiciozni ljubavnik neke siromašne djevojke" otkriva "atraktivniju djevojku s novcem ili položajem" ali se ne može osloboditi prve djevojke, najčešće radi trudnoće.<ref>[http://books.google.com/books?id=m3jt6mKbUK4C&pg=PA17&lpg=PA17&dq=Dreiser+%22What+usually+stood+in+the+way+was+pregnancy.%22&source=bl&ots=Mg_FPBozqe&sig=Ge55fOIvMgBUoXm3rsmiTAkz7wg&hl=en&ei=YMr2SoSAEsHf8QaO_JnzCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBQQ6AEwBA#v=onepage&q=Dreiser%20%22What%20usually%20stood%20in%20the%20way%20was%20pregnancy.%22&f=false]</ref>
Dreiser je tvrdio da je takve priče prikupljao sve godine između 1895. i 1935. Ubojstvo Avis Linnell od strane Clarencea Richesona 1911. posebno je privuklo njegovu pažnju, koje je 1919. bilo temelj dva odvojena djela koja je započeo. 1906., ubojstvo Grace Brown od strane Chestera Gillettea postalo je temelj romana ''Američka tragedija''.<ref>{{cite book |title= From Fact to Fiction|last= Fishkin|first= Shelley Fisher|year= 1988|publisher= Oxford University Press}}</ref>

Premda prvenstveno poznat kao romanopisac, Dreiser je 1918. objavio svoju prvu kolekciju 11 kratkih priča, ''Free and Other Stories''. Posebno zanimljiva priča ''"Moj brat Paul"'', kratka je biografija njegovog starijeg brata, poznatog kompozitora zabavne glazbe tijekom 1890-ih. Ta priča, bila je temelj za romantični film ''"My Gal Sal"'' iz 1942.

Druga djela uključuju ''"Genija"'' i ''Trilogy of Desire'' (priča iz tri djela temeljena na izvanrednom životu čikaškog [[tramvaj]]skog magnata [[Charles Tyson Yerkes|Charlesa Tysona Yerkesa]]
sastavljena od romana ''[[Financijer (roman)|Financijer]]'' (1912.), ''[[Titan (roman)|Titan]]'' (1914.), i ''[[Stoik (roman)|Stoik]]'', objavljen posthumno 1947.).

Dreiser je često bio primoran na borbu protiv [[Cenzura|cenzure]] jer su njegovi opisi nekih aspekata života, kao seksualni [[promiskuitet]], vrijeđali vlasti i javno mišljenje.

== Politika ==
Politički, Dreiser je bio aktivan u nekoliko pokreta protiv društvene nepravde, kao linč Franka Littlea, jednog od lidera udruženja Svjetskih industrijskih radnika (''Industrial Workers of the World''), slučaj [[Sacco i Vanzetti]], deportaciju [[Emma Goldman|Emme Goldman]] i osudu sindikalnog vođe Toma Mooneya. Studenoga 1931., Dreiser je vodio Nacionalni komitet za odbranu političkih zatvorenika (''National Committee for the Defense of Political Prisoners'') u rudarsko područje jugoistočnog [[Kentucky]]ja, gdje je primio svjedočenja rudara iz Pinevillea i Harlana o nasilju koje nad radnicima i sindikatima provode upravitelji rudnika ugljena.<ref>Theodore Dreiser et al., ''Harlan Miners Speak: Report on Terrorism in the Kentucky Coal Fields'' (Harcourt, Brace and Co., 1932; rpt. Da Capo Press, 1970).</ref>

Dreiser je bio uvjereni [[Socijalizam|socijalist]], te je napisao više djela iz političke publicistike, kao ''[[Dreiser gleda prema Rusiji]]'' (1928.), nakon puta u [[Sovjetski Savez]] 1927., i dvije knjige koje donose kritički prikaz [[Kapitalizam|kapitalističke]] Amerike, ''Tragična Amerika'' (1931.) i ''America Is Worth Saving'' (1941.). Radi njegove vizije kapitalizma i budućeg svjetskog poretka sa snažnim američkim vojnim diktatom i naglašene kritike američke vanjske politike, postao je neomiljen u službenim krugovima. Premda su njegovi politički manje radikalni prijatelji, kao H.L. Mencken, Dreiserov odnos s komunizmom smatrali "nebitnom pojedinosti u njegovom životu", Dreiserov biograf Jerome Loving bilježi da su njegove političke aktivnosti od ranih 1930-ih "bile u jasnom skladu s navodnim komunističkim ciljevima u vezi radničke klase."<ref name = "Loving">Jerome Loving, ''The Last Titan: A Life of Theodore Dreiser''. Berkeley: University of California Press, 2005. {{ISBN|0520234812}}, {{ISBN|9780520234819}}. P. 398.</ref>.

Dreiser je umro 28. prosinca, 1945. u [[Hollywood]]u, u dobi od 74 godine.

== Nasljeđe ==
Dreiser je imao ogroman utjecaj na generacije koje su ga pratile. Alfred Kazin opisao je Dreisera kao "jačeg od bilo koga drugog iz njegovog doba, i u isto vrijeme više žestokog: većeg od svijeta kojeg je opisao, ali značajnog kao i ljudi u njemu," dok je Larzer Ziff primijetio da Dreiser "uspio više nego bilo koji od njegovih prethodnika ili nasljednika u ostvarenju velikog američkog poslovnog romana." Iako se prigovara njegovu izrazu, Dreisera radi širine koncepta i fabule njegovih romana smatraju jednim od najznačajnijih američkih pisaca 20. stoljeća. Napisao je niz opsežnih romana u kojima donosi sumorni prikaz suvremene Amerike.

Čuveni književni kritičar sredine 20. stoljeća Irving Howe o Dreiseru je govorio kao o "jednom od američkih velikana, jednom od rijetkih velikana koje je Amerika imala."<ref>{{cite book |title= Irving Howe and the Critics: Celebrations and Attacks|last= Rodden|first= John|year= 2005|publisher= Nebraska U.P.}}</ref> [[UK|Britansko]] mišljenje o Dreiseru poteklo je od izdavača Ruperta Hart-Davisa: "Knjige Theodora Dreisera dovoljne su da me izbace iz kolotečine, bez obzira na njegova pisma - taj nemaran naduti stil koji opisuje beskrajne poslovne dogovore, s zavođenjem na svakih sto stranica kao blagim olakšanjem. Ako je on veliki američki romanopisac, dajte mi svaki put [[Braća Marx|Braću Marx]]."<ref>Hart-Davis (ed). Lyttelton/Hart-Davis Letters, Vol 4 (1959 letters), John Murray, London, 1982. {{ISBN|0719539411}}, Letter dated 30 August 1959</ref>

Jedan od najvećih Dreiserovih zagovornika tijekom njegovog života, H.L. Mencken, izjavio je "da je on veliki umjetnik, te da niti jedan drugi Amerikanac njegove generacije nije ostavio tako značajan trag u nacionalnoj književnosti. Američka literatura, prije i poslije njegovog vremena razlikovala se skoro kao i [[biologija]] prije i poslije [[Charles Darwin|Darwina]]. Bio je čovjek velike originalnosti, dubokih osjećaja i nepokolebljive hrabrosti. Svi mi koji pišemo bolji smo jer je on živio i nadao se."<ref>Riggio, Thomas P., "Biography of Theodore Dreiser," http://www.library.upenn.edu/collections/rbm/dreiser/tdbio.html, Accessed March 22, 2008</ref>

Dreiserova najveća tema bila je strašna napetost koja se može pojaviti između ambicije, čežnje i društvenih normi.

== Odabrana bibliografija ==
===Romani===
*''[[Sestra Carrie]]'' (1900.)
*''[[Old Rogaum and His Theresa]]'' (1901.)
*''[[Jennie Gerhardt]]'' (1911.)
*''[[Financijer (roman)|Financijer]]'' (1912.)
*''[[Titan (roman)|Titan]]'' (1914.)
*''[[Genije (roman)|Genije]]'' (1915.)
*''[[Free and Other Stories]]'' (1918.)
*''[[Twelve Men]]'' (1919.)
*''[[Američka tragedija]]'' (1925.)
*''[[Chains: Lesser Novels and Stories]]'' (1927.)
*''[[Galerija žena]]'' (1929.)
*''[[The Bulwark]]'' (1946.)
*''[[Stoik (roman)|Stoik]]'' (1947.)

===Drame===
*''[[Plays of the Natural and Supernatural]]'' (1916.)
*''[[The Hand of the Potter]]'' (1918.), prvi puta izvedena 1921.

===Publicistika===
*''[[A Traveler at Forty]]'' (1913.)
*''[[A Hoosier Holiday]]'' (1916.)
*''[[Hey Rub-a-Dub-Dub: A Book of the Mystery and Wonder and Terror of Life]]'' (1920.)
*''[[A Book About Myself]]'' (1922.); ponovo objavljena kao ''Newspaper Days'' (1931.)
*''[[The Color of a Great City]]'' (1923.)
*''[[Dreiser gleda prema Rusiji]]'' (1928.)
*''[[My City]]'' (1929.)
*''[[Tragična Amerika]]'' (1931.)
*''[[Dawn (Theodore Dreiser)|Dawn]]'' (1931.)
*''[[America Is Worth Saving]]'' (1941.)

== Izvori ==
{{izvori}}
*Cassuto, Leonard and Clare Virginia Eby, eds. ''The Cambridge Companion to Theodore Dreiser''. Cambridge: Cambridge University Press, 2004.
*Loving, Jerome. ''The Last Titan: A Life of Theodore Dreiser''. Berkeley: University of California Press, 2005.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[http://www.uncwil.edu/dreiser/ ''The International Theodore Dreiser Society'']
*[http://www.uncwil.edu/dreiser/TDweb.htm Review-Essay: ''Dreiser on the Web'']
*[http://www.library.upenn.edu/collections/rbm/dreiser/ ''DreiserWebSource''] ''University of Pennsylvania'' Philadelphia, Pennsylvania
*[http://xroads.virginia.edu/~HYPER/DREISER/carrie.html ''Sister Carrie''] ''American Studies at the University of Virginia''.
*[https://web.archive.org/web/20091027135012/http://www.geocities.com/mustavapint/eclectica.htm ''eclectica.htm''] Englesko gledište na Dreisera i usporedba knjiga i filmova
*[http://www.librarything.com/catalog/theodoredreiser ''Dreiser's personal library'']
*[http://www.cyberussr.com/rus/dreiser.html Cyber USSR]

{{GLAVNIRASPORED:Dreiser, Theodore}}
[[Kategorija:Američki književnici|Dreiser, Theodore]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 06:03
Redak 24:		Redak 24:
	\| fusnote =		\| fusnote =
	}}		}}
	'''Theodore Herman Albert Dreiser''' (Terre Haute, [[Indiana]], [[SAD]], [[17. kolovoza]] [[1871.]] - [[Hollywood]], [[Kalifornija]], [[SAD]], [[28. prosinca]] [[1945.]]), bio je [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] književnik i novinar. Kao jednom od začetnika [[Naturalizam\|naturalizma]], radnja njegovih romana većinom je vezana uz razvoj i moralnu degeneraciju snažnih i ambicioznih ličnosti čije vrijednosti ne leže u njihovom etičkom kodeksu, već u upornosti suprostavljanja svim preprekama.<ref>{{~~cite book~~ \|title= American and British Literature since 1890\|last= Van Doren\|first= Carl\|year= 1925\|publisher= Century Company}}</ref>		'''Theodore Herman Albert Dreiser''' (Terre Haute, [[Indiana]], [[SAD]], [[17. kolovoza]] [[1871.]] - [[Hollywood]], [[Kalifornija]], [[SAD]], [[28. prosinca]] [[1945.]]), bio je [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] književnik i novinar. Kao jednom od začetnika [[Naturalizam\|naturalizma]], radnja njegovih romana većinom je vezana uz razvoj i moralnu degeneraciju snažnih i ambicioznih ličnosti čije vrijednosti ne leže u njihovom etičkom kodeksu, već u upornosti suprostavljanja svim preprekama.<ref>{{Citiranje knjige \|title= American and British Literature since 1890\|last= Van Doren\|first= Carl\|year= 1925\|publisher= Century Company}}</ref>

	== Mladost ==		== Mladost ==
Redak 30:		Redak 30:
	Theodore je bio dvanaesto od trinaestoro djece (deveto od deset preživjelih). Popularni kompozitor tadašnje zabavne glazbe Paul Dresser (1859.–1906.) bio je njegov stariji brat.		Theodore je bio dvanaesto od trinaestoro djece (deveto od deset preživjelih). Popularni kompozitor tadašnje zabavne glazbe Paul Dresser (1859.–1906.) bio je njegov stariji brat.

	Od 1889. do 1890., pohađao je ''Indiana University'' ali kasnije ga je napustio. Nakon nekoliko godina, pisao je za list ''Chicago Globe'' i potom za ''St. Louis Globe-Democrat''. Napisao je nekoliko članaka o književnicima [[Nathaniel Hawthorne\|Nathanielu Hawthorneu]], Williamu Deanu Howellsu, Israelu Zangwillu, [[John Burroughs\|Johnu Burroughsu]], te je također intervjuirao i javne ličnosti [[Andrew Carnegie\|Andrewa Carnegieja]], Marshalla Fielda, [[Thomas Alva Edison\|Thomasa Edisona]], Theodorea Thomasa<ref>Yoshinobu Hakutani, 'Preface', in Theodore Dreiser, ''Selected Magazine Articles: v.1: Life and Art in the American 1890's: Vol 1'', Fairleigh Dickinson University Press,U.S., 1985, p. 10</ref> Lillian Nordicu, Emilia E. Barra, Philipa Armoura i [[Alfred Stieglitz\|Alfreda Stieglitza]]<ref>Donald Pizer Pizer, ''Theodore Dreiser: Interviews'', University of Illinois Press, 2005, p. xiii [http://books.google.co.uk/books?id=tQL7UitACW4C&pg=PA335&dq=%22american+spectator%22+dreiser&lr=#PPP17,M1]</ref>. Nakon prosidbe 1893., oženio se Sarom White 1898. Rastali su se 1909., djelično radi Dreiserove zaluđenosti Thelmom Cudlipp, mladom kćeri kolege s posla, ali nisu se nikada formalno razveli.<ref name=newl>{{~~cite book~~\|last= Newlin\|first= Keith \|year=2003\|title=A Theodore Dreiser Encyclopedia\|page=78\|publisher= Greenwood Publishing Group\|url= http://books.google.ie/books?id=Qqsc3zwrDtIC&dq=A+Theodore+Dreiser+Encyclopedia&printsec=frontcover&source=bl&ots=uyN3fMo3N1&sig=mfaK_1oT1_AltaqhQNplD6SNYBo&hl=en&ei=d2NvStv7PKLUjAf0k92eBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1		Od 1889. do 1890., pohađao je ''Indiana University'' ali kasnije ga je napustio. Nakon nekoliko godina, pisao je za list ''Chicago Globe'' i potom za ''St. Louis Globe-Democrat''. Napisao je nekoliko članaka o književnicima [[Nathaniel Hawthorne\|Nathanielu Hawthorneu]], Williamu Deanu Howellsu, Israelu Zangwillu, [[John Burroughs\|Johnu Burroughsu]], te je također intervjuirao i javne ličnosti [[Andrew Carnegie\|Andrewa Carnegieja]], Marshalla Fielda, [[Thomas Alva Edison\|Thomasa Edisona]], Theodorea Thomasa<ref>Yoshinobu Hakutani, 'Preface', in Theodore Dreiser, ''Selected Magazine Articles: v.1: Life and Art in the American 1890's: Vol 1'', Fairleigh Dickinson University Press,U.S., 1985, p. 10</ref> Lillian Nordicu, Emilia E. Barra, Philipa Armoura i [[Alfred Stieglitz\|Alfreda Stieglitza]]<ref>Donald Pizer Pizer, ''Theodore Dreiser: Interviews'', University of Illinois Press, 2005, p. xiii [http://books.google.co.uk/books?id=tQL7UitACW4C&pg=PA335&dq=%22american+spectator%22+dreiser&lr=#PPP17,M1]</ref>. Nakon prosidbe 1893., oženio se Sarom White 1898. Rastali su se 1909., djelično radi Dreiserove zaluđenosti Thelmom Cudlipp, mladom kćeri kolege s posla, ali nisu se nikada formalno razveli.<ref name=newl>{{Citiranje knjige\|last= Newlin\|first= Keith \|year=2003\|title=A Theodore Dreiser Encyclopedia\|page=78\|publisher= Greenwood Publishing Group\|url= http://books.google.ie/books?id=Qqsc3zwrDtIC&dq=A+Theodore+Dreiser+Encyclopedia&printsec=frontcover&source=bl&ots=uyN3fMo3N1&sig=mfaK_1oT1_AltaqhQNplD6SNYBo&hl=en&ei=d2NvStv7PKLUjAf0k92eBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1
	\|id= {{ISBN\|0-313-31680-5}}}}</ref>		\|id= {{ISBN\|0-313-31680-5}}}}</ref>

Redak 36:		Redak 36:
	Njegov prvi roman, ''[[Sestra Carrie]]'' (1900.), kazuje priču o ženi koja napušta svoj provincijalni život radi odlaska i veliki grad ([[Chicago]]) gdje vodi neobuzdan život. Isprva bez velikog uspjeha, knjiga je kasnije stekla značajnu reputaciju (priča je 1952. pretvorena u film u režiji [[William Wyler\|Williama Wylera]], s [[Laurence Olivier\|Laurenceom Olivierom]] i [[Jennifer Jones]] u glavnim ulogama).		Njegov prvi roman, ''[[Sestra Carrie]]'' (1900.), kazuje priču o ženi koja napušta svoj provincijalni život radi odlaska i veliki grad ([[Chicago]]) gdje vodi neobuzdan život. Isprva bez velikog uspjeha, knjiga je kasnije stekla značajnu reputaciju (priča je 1952. pretvorena u film u režiji [[William Wyler\|Williama Wylera]], s [[Laurence Olivier\|Laurenceom Olivierom]] i [[Jennifer Jones]] u glavnim ulogama).

	1893. svjedočio je [[linč]]u, te je napisao kratku priču ''"Cracker,"'' objavljenu u listu ''Ainslee's Magazine'' 1901.<ref>{{~~cite book~~\| url=http://books.google.com/books?id=xfSdgkSjsHUC&pg=PA151&lpg=PA151&dq=Writers'+League+Against+Lynching&source=bl&ots=Up4RE_DXI0&sig=wPGsAi4T9P-qidxxZWYHD1gsngM&hl=en&ei=4nAxSvu8KJDMMarYudsH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10#PPA151,M1\| page=151–170\| title=Witnessing lynching: American writers respond\| author=Anne P. Rice\| publisher=Rutgers University Press\| date=2003\| isbn=9780813533308 }}</ref>		1893. svjedočio je [[linč]]u, te je napisao kratku priču ''"Cracker,"'' objavljenu u listu ''Ainslee's Magazine'' 1901.<ref>{{Citiranje knjige\| url=http://books.google.com/books?id=xfSdgkSjsHUC&pg=PA151&lpg=PA151&dq=Writers'+League+Against+Lynching&source=bl&ots=Up4RE_DXI0&sig=wPGsAi4T9P-qidxxZWYHD1gsngM&hl=en&ei=4nAxSvu8KJDMMarYudsH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10#PPA151,M1\| page=151–170\| title=Witnessing lynching: American writers respond\| author=Anne P. Rice\| publisher=Rutgers University Press\| date=2003\| isbn=9780813533308 }}</ref>

	Drugi roman, ''[[Jennie Gerhardt]]'', objavljen je 1911. Mnoge kasnije Dreiserove knjige bave se društvenom neravnopravnošću. Prvi komercijalni uspjeh bila je ''[[Američka tragedija]]'' (1925),		Drugi roman, ''[[Jennie Gerhardt]]'', objavljen je 1911. Mnoge kasnije Dreiserove knjige bave se društvenom neravnopravnošću. Prvi komercijalni uspjeh bila je ''[[Američka tragedija]]'' (1925),
	filmovana 1931. i 1951. (kao ''A Place in the Sun''). Također, 1892. kada je Dreiser započeo svoj [[Novinarstvo\|novinarski]] rad, počeo je "primjećivati određeni, vrlo čest oblik zločina u Sjedinjenim Državama. Činilo se da ga pokreće činjenica da svaka mlada osoba ima urođenu ambiciju da postane, finacijski ili društveno, netko." "Lov na uspjeh postao je bolest" s čestim rezultatom posebno američke vrste zločina, oblika "obojstva za novac", kada "mladi ambiciozni ljubavnik neke siromašne djevojke" otkriva "atraktivniju djevojku s novcem ili položajem" ali se ne može osloboditi prve djevojke, najčešće radi trudnoće.<ref>[http://books.google.com/books?id=m3jt6mKbUK4C&pg=PA17&lpg=PA17&dq=Dreiser+%22What+usually+stood+in+the+way+was+pregnancy.%22&source=bl&ots=Mg_FPBozqe&sig=Ge55fOIvMgBUoXm3rsmiTAkz7wg&hl=en&ei=YMr2SoSAEsHf8QaO_JnzCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBQQ6AEwBA#v=onepage&q=Dreiser%20%22What%20usually%20stood%20in%20the%20way%20was%20pregnancy.%22&f=false]</ref>		filmovana 1931. i 1951. (kao ''A Place in the Sun''). Također, 1892. kada je Dreiser započeo svoj [[Novinarstvo\|novinarski]] rad, počeo je "primjećivati određeni, vrlo čest oblik zločina u Sjedinjenim Državama. Činilo se da ga pokreće činjenica da svaka mlada osoba ima urođenu ambiciju da postane, finacijski ili društveno, netko." "Lov na uspjeh postao je bolest" s čestim rezultatom posebno američke vrste zločina, oblika "obojstva za novac", kada "mladi ambiciozni ljubavnik neke siromašne djevojke" otkriva "atraktivniju djevojku s novcem ili položajem" ali se ne može osloboditi prve djevojke, najčešće radi trudnoće.<ref>[http://books.google.com/books?id=m3jt6mKbUK4C&pg=PA17&lpg=PA17&dq=Dreiser+%22What+usually+stood+in+the+way+was+pregnancy.%22&source=bl&ots=Mg_FPBozqe&sig=Ge55fOIvMgBUoXm3rsmiTAkz7wg&hl=en&ei=YMr2SoSAEsHf8QaO_JnzCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBQQ6AEwBA#v=onepage&q=Dreiser%20%22What%20usually%20stood%20in%20the%20way%20was%20pregnancy.%22&f=false]</ref>
	Dreiser je tvrdio da je takve priče prikupljao sve godine između 1895. i 1935. Ubojstvo Avis Linnell od strane Clarencea Richesona 1911. posebno je privuklo njegovu pažnju, koje je 1919. bilo temelj dva odvojena djela koja je započeo. 1906., ubojstvo Grace Brown od strane Chestera Gillettea postalo je temelj romana ''Američka tragedija''.<ref>{{~~cite book~~ \|title= From Fact to Fiction\|last= Fishkin\|first= Shelley Fisher\|year= 1988\|publisher= Oxford University Press}}</ref>		Dreiser je tvrdio da je takve priče prikupljao sve godine između 1895. i 1935. Ubojstvo Avis Linnell od strane Clarencea Richesona 1911. posebno je privuklo njegovu pažnju, koje je 1919. bilo temelj dva odvojena djela koja je započeo. 1906., ubojstvo Grace Brown od strane Chestera Gillettea postalo je temelj romana ''Američka tragedija''.<ref>{{Citiranje knjige \|title= From Fact to Fiction\|last= Fishkin\|first= Shelley Fisher\|year= 1988\|publisher= Oxford University Press}}</ref>

	Premda prvenstveno poznat kao romanopisac, Dreiser je 1918. objavio svoju prvu kolekciju 11 kratkih priča, ''Free and Other Stories''. Posebno zanimljiva priča ''"Moj brat Paul"'', kratka je biografija njegovog starijeg brata, poznatog kompozitora zabavne glazbe tijekom 1890-ih. Ta priča, bila je temelj za romantični film ''"My Gal Sal"'' iz 1942.		Premda prvenstveno poznat kao romanopisac, Dreiser je 1918. objavio svoju prvu kolekciju 11 kratkih priča, ''Free and Other Stories''. Posebno zanimljiva priča ''"Moj brat Paul"'', kratka je biografija njegovog starijeg brata, poznatog kompozitora zabavne glazbe tijekom 1890-ih. Ta priča, bila je temelj za romantični film ''"My Gal Sal"'' iz 1942.
Redak 59:		Redak 59:
	Dreiser je imao ogroman utjecaj na generacije koje su ga pratile. Alfred Kazin opisao je Dreisera kao "jačeg od bilo koga drugog iz njegovog doba, i u isto vrijeme više žestokog: većeg od svijeta kojeg je opisao, ali značajnog kao i ljudi u njemu," dok je Larzer Ziff primijetio da Dreiser "uspio više nego bilo koji od njegovih prethodnika ili nasljednika u ostvarenju velikog američkog poslovnog romana." Iako se prigovara njegovu izrazu, Dreisera radi širine koncepta i fabule njegovih romana smatraju jednim od najznačajnijih američkih pisaca 20. stoljeća. Napisao je niz opsežnih romana u kojima donosi sumorni prikaz suvremene Amerike.		Dreiser je imao ogroman utjecaj na generacije koje su ga pratile. Alfred Kazin opisao je Dreisera kao "jačeg od bilo koga drugog iz njegovog doba, i u isto vrijeme više žestokog: većeg od svijeta kojeg je opisao, ali značajnog kao i ljudi u njemu," dok je Larzer Ziff primijetio da Dreiser "uspio više nego bilo koji od njegovih prethodnika ili nasljednika u ostvarenju velikog američkog poslovnog romana." Iako se prigovara njegovu izrazu, Dreisera radi širine koncepta i fabule njegovih romana smatraju jednim od najznačajnijih američkih pisaca 20. stoljeća. Napisao je niz opsežnih romana u kojima donosi sumorni prikaz suvremene Amerike.

	Čuveni književni kritičar sredine 20. stoljeća Irving Howe o Dreiseru je govorio kao o "jednom od američkih velikana, jednom od rijetkih velikana koje je Amerika imala."<ref>{{~~cite book~~ \|title= Irving Howe and the Critics: Celebrations and Attacks\|last= Rodden\|first= John\|year= 2005\|publisher= Nebraska U.P.}}</ref> [[UK\|Britansko]] mišljenje o Dreiseru poteklo je od izdavača Ruperta Hart-Davisa: "Knjige Theodora Dreisera dovoljne su da me izbace iz kolotečine, bez obzira na njegova pisma - taj nemaran naduti stil koji opisuje beskrajne poslovne dogovore, s zavođenjem na svakih sto stranica kao blagim olakšanjem. Ako je on veliki američki romanopisac, dajte mi svaki put [[Braća Marx\|Braću Marx]]."<ref>Hart-Davis (ed). Lyttelton/Hart-Davis Letters, Vol 4 (1959 letters), John Murray, London, 1982. {{ISBN\|0719539411}}, Letter dated 30 August 1959</ref>		Čuveni književni kritičar sredine 20. stoljeća Irving Howe o Dreiseru je govorio kao o "jednom od američkih velikana, jednom od rijetkih velikana koje je Amerika imala."<ref>{{Citiranje knjige \|title= Irving Howe and the Critics: Celebrations and Attacks\|last= Rodden\|first= John\|year= 2005\|publisher= Nebraska U.P.}}</ref> [[UK\|Britansko]] mišljenje o Dreiseru poteklo je od izdavača Ruperta Hart-Davisa: "Knjige Theodora Dreisera dovoljne su da me izbace iz kolotečine, bez obzira na njegova pisma - taj nemaran naduti stil koji opisuje beskrajne poslovne dogovore, s zavođenjem na svakih sto stranica kao blagim olakšanjem. Ako je on veliki američki romanopisac, dajte mi svaki put [[Braća Marx\|Braću Marx]]."<ref>Hart-Davis (ed). Lyttelton/Hart-Davis Letters, Vol 4 (1959 letters), John Murray, London, 1982. {{ISBN\|0719539411}}, Letter dated 30 August 1959</ref>

	Jedan od najvećih Dreiserovih zagovornika tijekom njegovog života, H.L. Mencken, izjavio je "da je on veliki umjetnik, te da niti jedan drugi Amerikanac njegove generacije nije ostavio tako značajan trag u nacionalnoj književnosti. Američka literatura, prije i poslije njegovog vremena razlikovala se skoro kao i [[biologija]] prije i poslije [[Charles Darwin\|Darwina]]. Bio je čovjek velike originalnosti, dubokih osjećaja i nepokolebljive hrabrosti. Svi mi koji pišemo bolji smo jer je on živio i nadao se."<ref>Riggio, Thomas P., "Biography of Theodore Dreiser," http://www.library.upenn.edu/collections/rbm/dreiser/tdbio.html, Accessed March 22, 2008</ref>		Jedan od najvećih Dreiserovih zagovornika tijekom njegovog života, H.L. Mencken, izjavio je "da je on veliki umjetnik, te da niti jedan drugi Amerikanac njegove generacije nije ostavio tako značajan trag u nacionalnoj književnosti. Američka literatura, prije i poslije njegovog vremena razlikovala se skoro kao i [[biologija]] prije i poslije [[Charles Darwin\|Darwina]]. Bio je čovjek velike originalnosti, dubokih osjećaja i nepokolebljive hrabrosti. Svi mi koji pišemo bolji smo jer je on živio i nadao se."<ref>Riggio, Thomas P., "Biography of Theodore Dreiser," http://www.library.upenn.edu/collections/rbm/dreiser/tdbio.html, Accessed March 22, 2008</ref>