Thelema - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:16:32Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:16
Redak 201:		Redak 201:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|wikizvor =~~
	}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [http://www.thelema101.com/ Thelema 101] – kompletan uvod u duhovnu filozofiju Theleme		* [http://www.thelema101.com/ Thelema 101] – kompletan uvod u duhovnu filozofiju Theleme

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T20:53:27Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:53
Redak 202:		Redak 202:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonshr =~~
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:25:57Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:25
Redak 204:		Redak 204:
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	~~\|wikicitat =~~
	}}		}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:20:55Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:20
Redak 203:		Redak 203:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:49:56Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:49
Redak 202:		Redak 202:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\\|wikizvor =		\\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T15:07:15Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:07
Redak 202:		Redak 202:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\\|wikizvor =
	\~~\|commonscathr = Thelema~~
	\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:36:16Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:36
Redak 204:		Redak 204:
	\|commons =		\|commons =
	\|commonshr =		\|commonshr =
	~~\|commonscat = Thelema~~		\\|commonscathr = Thelema
	\|commonscathr = Thelema
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T22:09:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 22:09
Redak 3:		Redak 3:
	'''Thelema''' je [[Ezoterija\|ezoterični]], [[okultizam\|okultni]], [[Socijalna filozofija\|socijalni]] i [[duhovnost\|duhovni]] filozofski nauk, kao i [[Novi religiozni pokreti\|novi religiozni pokret]] koji je početkom 1900-ih razvio britanski pisac, mistik i [[ceremonijalna magija\|ceremonijalni magičar]] [[Aleister Crowley]].<ref name=Moore>Moore, John S. [http://www.mith.demon.co.uk/CROWLEY.htm "Aleister Crowley as Guru"] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160205151530/http://www.mith.demon.co.uk/CROWLEY.htm \|date=2016-02-05 }}, ''Chaos International'', br. 17.</ref> Riječ ''thelema'' transliteriran je oblik imenice ''θέλημα'' koja na grčkom dijalektu [[koine]] znači "volja", prema glagolu ''θέλω'' (''thélō''): "željeti, htjeti".		'''Thelema''' je [[Ezoterija\|ezoterični]], [[okultizam\|okultni]], [[Socijalna filozofija\|socijalni]] i [[duhovnost\|duhovni]] filozofski nauk, kao i [[Novi religiozni pokreti\|novi religiozni pokret]] koji je početkom 1900-ih razvio britanski pisac, mistik i [[ceremonijalna magija\|ceremonijalni magičar]] [[Aleister Crowley]].<ref name=Moore>Moore, John S. [http://www.mith.demon.co.uk/CROWLEY.htm "Aleister Crowley as Guru"] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160205151530/http://www.mith.demon.co.uk/CROWLEY.htm \|date=2016-02-05 }}, ''Chaos International'', br. 17.</ref> Riječ ''thelema'' transliteriran je oblik imenice ''θέλημα'' koja na grčkom dijalektu [[koine]] znači "volja", prema glagolu ''θέλω'' (''thélō''): "željeti, htjeti".

	Crowley je tvrdio ili vjerovao da je prorok novog doba, [[Eon (Thelema)\|eona Horusa]], na temelju duhovnog iskustva koje je 1904. u Egiptu doživio sa suprugom [[Rose Edith Kelly\|Rose Edith]].<ref>{{~~cite book~~ \|url=https://books.google.com/books?id=7vITnmphx-kC&printsec=frontcover \|title=Ascension \|author=Christopher Penczak \|publisher=Llewellyn \|isbn=978-0-7387-1047-1 \|page=41\|year=2007.}}</ref> Izjavio je da mu se vjerojatno netjelesno ili "nadljudsko" biće pod imenom [[Aiwass]] obratilo (preko Rose) i naknadno mu diktiralo tekst poznat kao ''[[Knjiga zakona]]'' ili ''Liber AL vel Legis'', koji je ocrtao glavna načela Theleme.<ref name=Wilson>[[Robert Anton Wilson\|Wilson, Robert Anton]]. ''[[The Illuminati Papers]]''. And/Or Press, 1980. {{ISBN\|1-57951-002-7}}</ref>		Crowley je tvrdio ili vjerovao da je prorok novog doba, [[Eon (Thelema)\|eona Horusa]], na temelju duhovnog iskustva koje je 1904. u Egiptu doživio sa suprugom [[Rose Edith Kelly\|Rose Edith]].<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.com/books?id=7vITnmphx-kC&printsec=frontcover \|title=Ascension \|author=Christopher Penczak \|publisher=Llewellyn \|isbn=978-0-7387-1047-1 \|page=41\|year=2007.}}</ref> Izjavio je da mu se vjerojatno netjelesno ili "nadljudsko" biće pod imenom [[Aiwass]] obratilo (preko Rose) i naknadno mu diktiralo tekst poznat kao ''[[Knjiga zakona]]'' ili ''Liber AL vel Legis'', koji je ocrtao glavna načela Theleme.<ref name=Wilson>[[Robert Anton Wilson\|Wilson, Robert Anton]]. ''[[The Illuminati Papers]]''. And/Or Press, 1980. {{ISBN\|1-57951-002-7}}</ref>

	Panteon Theleme čine bogovi i božice koji prema vjerovanju ili zaista postoje ili služe kao simbolični arhetipovi odnosno metafore. Ima ih nekoliko, ali ga uglavnom čini troje božanstava preuzetih iz [[Egipatska mitologija\|egipatske mitologije]] koji su naknadno prilagođeni Thelemi i koji su govornici u ''Knjizi zakona'': [[Nuit]], [[Hadit]] i [[Heru-ra-ha\|Ra-Hoor-Khuit]]. Crowley je barem jednom ulogu tih božanstava nazvao "zgodnim književnim postupkom".<ref>{{~~cite book~~ \|last=Crowley\|first=Aleister\|title=The Book of the Law \|year=1976. \|publisher=Red Wheel/Weiser, LLC\|isbn=978-0-87728-334-8\|page=[https://archive.org/details/bookoflawtechnic00crow/page/ Page 7]\|url=https://archive.org/details/bookoflawtechnic00crow/page/}}</ref>		Panteon Theleme čine bogovi i božice koji prema vjerovanju ili zaista postoje ili služe kao simbolični arhetipovi odnosno metafore. Ima ih nekoliko, ali ga uglavnom čini troje božanstava preuzetih iz [[Egipatska mitologija\|egipatske mitologije]] koji su naknadno prilagođeni Thelemi i koji su govornici u ''Knjizi zakona'': [[Nuit]], [[Hadit]] i [[Heru-ra-ha\|Ra-Hoor-Khuit]]. Crowley je barem jednom ulogu tih božanstava nazvao "zgodnim književnim postupkom".<ref>{{Citiranje knjige \|last=Crowley\|first=Aleister\|title=The Book of the Law \|year=1976. \|publisher=Red Wheel/Weiser, LLC\|isbn=978-0-87728-334-8\|page=[https://archive.org/details/bookoflawtechnic00crow/page/ Page 7]\|url=https://archive.org/details/bookoflawtechnic00crow/page/}}</ref>

	Tri tvrdnje sažimaju praksu i etiku Theleme:		Tri tvrdnje sažimaju praksu i etiku Theleme:
Redak 14:		Redak 14:
	U Crowleyjevim se kasnijim spisima pojavljuju komentari i tumačenja povezanih tekstova, ali i dodatni "nadahnuti" tekstovi koje je skupno nazvao ''[[Svete knjige Theleme\|Svetim knjigama Theleme]]''. Također je povezao duhovnu praksu Theleme s konceptima ukorijenjenim u okultizmu, [[joga\|jogi]], [[misticizam\|misticizmu]] i ezoteriji, a posebno u [[Kabala\|hermetičkoj kabali]].<ref>[[Aleister Crowley\|Crowley, Aleister]].[http://www.hermetic.com/crowley/libers/lib13.html Aleister Crowley, ''Liber XIII vel Graduum Montis Abiegni: A Syllabus of the Steps Upon the Path''], Hermetic website, pristupljeno 7. srpnja 2006.</ref>		U Crowleyjevim se kasnijim spisima pojavljuju komentari i tumačenja povezanih tekstova, ali i dodatni "nadahnuti" tekstovi koje je skupno nazvao ''[[Svete knjige Theleme\|Svetim knjigama Theleme]]''. Također je povezao duhovnu praksu Theleme s konceptima ukorijenjenim u okultizmu, [[joga\|jogi]], [[misticizam\|misticizmu]] i ezoteriji, a posebno u [[Kabala\|hermetičkoj kabali]].<ref>[[Aleister Crowley\|Crowley, Aleister]].[http://www.hermetic.com/crowley/libers/lib13.html Aleister Crowley, ''Liber XIII vel Graduum Montis Abiegni: A Syllabus of the Steps Upon the Path''], Hermetic website, pristupljeno 7. srpnja 2006.</ref>

	Aspekti Theleme i Crowleyjeve filozofije nadahnuli su razvoj [[Wicca\|wicce]] i u određenoj mjeri doprinijeli su usponu [[neopoganstvo\|neopoganstva]], ali i [[magija kaosa\|magije kaosa]] i određenih inačica [[Sotonizam\|sotonizma]]. Neki učenjaci poput [[Hugh Urban\|Hugha Urbana]] smatraju da je Thelema utjecala i na razvoj [[Scijentologija\|scijentologije]],<ref name="Hugh B 2012">{{cite journal\|last1=Urban\|first1=Hugh B.\|title=The Occult Roots of Scientology?: L. Ron Hubbard, Aleister Crowley, and the Origins of a Controversial New Religion\|journal=Nova Religio: The Journal of Alternative and Emergent Religions\|volume=15\|issue=3\|pages=91–116 \|jstor=10.1525/nr.2012.15.3.91 \|doi=10.1525/nr.2012.15.3.91 \|year=2012}}</ref> dok ostali poput [[J. Gordon Melton\|J. Gordona Meltona]] negiraju takvu poveznicu.<ref name="Melton 2000">{{~~cite book~~ \|last=Melton \|first=J. Gordon \|authorlink=J. Gordon Melton \|title=The Church of Scientology (Studies in Contemporary Religions, series volume 1) \|publisher=Signature Books \|page=[https://archive.org/details/churchofscientol00meltrich/page/8 8] \|date=2000. \|isbn=9781560851394 \|url=https://archive.org/details/churchofscientol00meltrich/page/8 }}</ref>		Aspekti Theleme i Crowleyjeve filozofije nadahnuli su razvoj [[Wicca\|wicce]] i u određenoj mjeri doprinijeli su usponu [[neopoganstvo\|neopoganstva]], ali i [[magija kaosa\|magije kaosa]] i određenih inačica [[Sotonizam\|sotonizma]]. Neki učenjaci poput [[Hugh Urban\|Hugha Urbana]] smatraju da je Thelema utjecala i na razvoj [[Scijentologija\|scijentologije]],<ref name="Hugh B 2012">{{cite journal\|last1=Urban\|first1=Hugh B.\|title=The Occult Roots of Scientology?: L. Ron Hubbard, Aleister Crowley, and the Origins of a Controversial New Religion\|journal=Nova Religio: The Journal of Alternative and Emergent Religions\|volume=15\|issue=3\|pages=91–116 \|jstor=10.1525/nr.2012.15.3.91 \|doi=10.1525/nr.2012.15.3.91 \|year=2012}}</ref> dok ostali poput [[J. Gordon Melton\|J. Gordona Meltona]] negiraju takvu poveznicu.<ref name="Melton 2000">{{Citiranje knjige \|last=Melton \|first=J. Gordon \|authorlink=J. Gordon Melton \|title=The Church of Scientology (Studies in Contemporary Religions, series volume 1) \|publisher=Signature Books \|page=[https://archive.org/details/churchofscientol00meltrich/page/8 8] \|date=2000. \|isbn=9781560851394 \|url=https://archive.org/details/churchofscientol00meltrich/page/8 }}</ref>

	==Povijesni utjecaji==		==Povijesni utjecaji==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T12:30:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:30
Redak 52:		Redak 52:
	U prvoj knjizi (poglavljima 52–57) Rabelais piše o samostanu Thélème koji je izgradio div Gargantua. U pitanju je klasična [[utopija]] kojom se kritiziralo i preispitivalo stanje društva u vrijeme Rabelaisa, što je u suprotnosti s modernim utopijskim tekstovima koji pokušava stvoriti scenarij u praksi.<ref>Stillman, Peter G. "Utopia and Anti-Utopia in Rousseau's Thought" in Rubin & Stroup (1999.), str. 60</ref> Riječ je o utopiji u kojoj se želje ljudi više ostvaruju.<ref>Stillman, Peter G. "Utopia and Anti-Utopia in Rousseau's Thought" in Rubin & Stroup (1999), str. 70</ref> Budući da je djelo satirično, sažima ideale koji se uzimaju u obzir u Rabelaisovoj fikciji.<ref name=Rothstein>Rothstein, Marian. "[http://muse.jhu.edu/journals/french_forum/v026/26.1rothstein.pdf Androgyne, Agape, and the Abbey of Thélème]" ([[PDF]]) str. 17, br. 23, in ''French Forum'', V. 26, br. 1.</ref> Nad žiteljima samostana vladala je samo njihova slobodna volja i ugoda, a jedino je pravilo bilo "Čini što želiš". Rabelais je vjerovao da su časni oni ljudi koji su rođeni slobodni i dobro odgojeni, što ih prirodno vodi k časnim djelima. Ako ih se ograniči, njihova se plemenita narav posveti uklanjanju svojega ropstva jer ljudi žude za onim što im je zabranjeno.<ref name="Rabelais"/>		U prvoj knjizi (poglavljima 52–57) Rabelais piše o samostanu Thélème koji je izgradio div Gargantua. U pitanju je klasična [[utopija]] kojom se kritiziralo i preispitivalo stanje društva u vrijeme Rabelaisa, što je u suprotnosti s modernim utopijskim tekstovima koji pokušava stvoriti scenarij u praksi.<ref>Stillman, Peter G. "Utopia and Anti-Utopia in Rousseau's Thought" in Rubin & Stroup (1999.), str. 60</ref> Riječ je o utopiji u kojoj se želje ljudi više ostvaruju.<ref>Stillman, Peter G. "Utopia and Anti-Utopia in Rousseau's Thought" in Rubin & Stroup (1999), str. 70</ref> Budući da je djelo satirično, sažima ideale koji se uzimaju u obzir u Rabelaisovoj fikciji.<ref name=Rothstein>Rothstein, Marian. "[http://muse.jhu.edu/journals/french_forum/v026/26.1rothstein.pdf Androgyne, Agape, and the Abbey of Thélème]" ([[PDF]]) str. 17, br. 23, in ''French Forum'', V. 26, br. 1.</ref> Nad žiteljima samostana vladala je samo njihova slobodna volja i ugoda, a jedino je pravilo bilo "Čini što želiš". Rabelais je vjerovao da su časni oni ljudi koji su rođeni slobodni i dobro odgojeni, što ih prirodno vodi k časnim djelima. Ako ih se ograniči, njihova se plemenita narav posveti uklanjanju svojega ropstva jer ljudi žude za onim što im je zabranjeno.<ref name="Rabelais"/>

	Neki suvremeni Telemiti smatraju da je Crowleyjev rad utemeljen na Rabelaisovom sažetku instinktivno časne naravi Telemita. Rabelaisu se pripisuje stvaranje filozofskog nauka Theleme,<ref>Thelemu određene neutralne osobe smatraju filozofskim naukom, a ne religijom. Vidi u: Crowley, Aleister. ''Little Essays Toward Truth'', str. 61–62 New Falcon Publications; 2 Rev Sub edition (1. svibnja 1996.) {{ISBN\|1-56184-000-9}}; Vidi i: Thelemapedia, "Arguments against Thelema being a religion", dostupno na: http://www.thelemapedia.org/index.php/Arguments_against_Thelema_being_a_religion</ref> da je jedan od najranijih pojedinaca koji je upućivao na nju<ref name=Edwards>Edwards, Linda. ''A Brief Guide to Beliefs: Ideas, Theologies, Mysteries, and Movements'', str. 478. [[Westminster John Knox Press]], 2001. {{ISBN\|0-664-22259-5}}.</ref> ili da je bio "prvi telemit".<ref name="del Campo">{{~~Cite web~~\|url=http://www.thelemicknights.org/ootmc/rabelais/rabelais.html\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205024236/http://thelemicknights.org/ootmc/rabelais/rabelais.html\|url-status=dead\|title=Rabelais: The First Thelemite\|archivedate=December 5, 2006}}</ref> Međutim, veliki majstor velike lože [[Ordo Templi Orientis]]a u SAD-u izjavio je:		Neki suvremeni Telemiti smatraju da je Crowleyjev rad utemeljen na Rabelaisovom sažetku instinktivno časne naravi Telemita. Rabelaisu se pripisuje stvaranje filozofskog nauka Theleme,<ref>Thelemu određene neutralne osobe smatraju filozofskim naukom, a ne religijom. Vidi u: Crowley, Aleister. ''Little Essays Toward Truth'', str. 61–62 New Falcon Publications; 2 Rev Sub edition (1. svibnja 1996.) {{ISBN\|1-56184-000-9}}; Vidi i: Thelemapedia, "Arguments against Thelema being a religion", dostupno na: http://www.thelemapedia.org/index.php/Arguments_against_Thelema_being_a_religion</ref> da je jedan od najranijih pojedinaca koji je upućivao na nju<ref name=Edwards>Edwards, Linda. ''A Brief Guide to Beliefs: Ideas, Theologies, Mysteries, and Movements'', str. 478. [[Westminster John Knox Press]], 2001. {{ISBN\|0-664-22259-5}}.</ref> ili da je bio "prvi telemit".<ref name="del Campo">{{Citiranje weba\|url=http://www.thelemicknights.org/ootmc/rabelais/rabelais.html\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205024236/http://thelemicknights.org/ootmc/rabelais/rabelais.html\|url-status=dead\|title=Rabelais: The First Thelemite\|archivedate=December 5, 2006}}</ref> Međutim, veliki majstor velike lože [[Ordo Templi Orientis]]a u SAD-u izjavio je:

	{{citat\|Sveti Rabelais nikad nije namjeravao svoje satirično, fikcijsko djelo iskoristiti kao shemu za stvarno ljudsko društvo... Naša Thelema ona je iz ''Knjige zakona'' i zapisa Aleistera Crowleyja.\|Veliki majstor Sabazius X°<ref>[http://www.hermetic.com/sabazius/SbSpeech6.htm Address delivered by National Grand Master General Sabazius X° to the Sixth National Conference of the U.S. O.T.O. Grand Lodge], 10. kolovoza 2007.</ref>}}		{{citat\|Sveti Rabelais nikad nije namjeravao svoje satirično, fikcijsko djelo iskoristiti kao shemu za stvarno ljudsko društvo... Naša Thelema ona je iz ''Knjige zakona'' i zapisa Aleistera Crowleyja.\|Veliki majstor Sabazius X°<ref>[http://www.hermetic.com/sabazius/SbSpeech6.htm Address delivered by National Grand Master General Sabazius X° to the Sixth National Conference of the U.S. O.T.O. Grand Lodge], 10. kolovoza 2007.</ref>}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T03:09:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:09
Redak 41:		Redak 41:

	==== U Novom zavjetu ====		==== U Novom zavjetu ====
	U Novom zavjetu na dijalektu [[Koine]] ''thelema'' se pojavljuje 62 ili 64 puta,<ref>{{~~cite web~~ \|title="KJV Translation Count" \|url=https://www.blueletterbible.org/lang/lexicon/lexicon.cfm?strongs=G2307&t=NASB \|website=Blue Letter Bible \|accessdate=29 August 2019}}</ref> dvaput u množinskom obliku (''thelemata''). Božju se volju uvijek i isključivo opisuje riječju "thelema" (θέλημα, uglavnom u jednini). Istu riječ rabe i apostol [[Sveti Pavao\|Pavao]] i [[Ignacije Antiohijski]].		U Novom zavjetu na dijalektu [[Koine]] ''thelema'' se pojavljuje 62 ili 64 puta,<ref>{{Citiranje weba \|title="KJV Translation Count" \|url=https://www.blueletterbible.org/lang/lexicon/lexicon.cfm?strongs=G2307&t=NASB \|website=Blue Letter Bible \|accessdate=29 August 2019}}</ref> dvaput u množinskom obliku (''thelemata''). Božju se volju uvijek i isključivo opisuje riječju "thelema" (θέλημα, uglavnom u jednini). Istu riječ rabe i apostol [[Sveti Pavao\|Pavao]] i [[Ignacije Antiohijski]].

	===François Rabelais===		===François Rabelais===
Redak 88:		Redak 88:

	===''Knjiga zakona''===		===''Knjiga zakona''===
	Crowleyjev sustav Theleme počinje ''Knjigom zakona'', čije je službeno ime ''[[Liber AL vel Legis]]''. Napisana je u [[Kairo\|Kairu]] u [[Egipat\|Egiptu]] dok je bio na medenom mjesecu sa svojom novom suprugom [[Rose Edith Kelly\|Rose Crowley]] (rođ. Kelly). U toj se knjizi omanjeg opsega nalaze tri poglavlja; Crowley je izjavio da je svako od njih napisao u točno sat vremena, da je s pisanjem krenuo u podne i da su poimence dovršena 8., 9. i 10. travnja 1904. Izjavio je da mu je sadržaj diktirao entitet pod imenom [[Aiwass]], kojeg je kasnije nazvao vlastitim svetim anđelom čuvarom.<ref>Crowley, Aleister. ''The Equinox of the Gods''. New Falcon Publications, 1991. {{ISBN\|978-1-56184-028-1}}</ref> Autor [[Israel Regardie]], koji je bio Crowleyjev učenik i tajnik, smatra da taj glas pripada podsvijesti, premda među telemitima postoje različita mišljenja. Crowley je tvrdio da "nijedan krivotvoritelj ne bi mogao oblikovati tako složen skup numeričkih i slovnih zagonetki" i da bi proučavanje teksta moglo raspršiti sve sumnje o načinu na koji je knjiga nastala.<ref>{{~~cite web~~\|last=Crowley\|first=Aleister\|title=The Equinox of the Gods – Chapter 7\|url=http://hermetic.com/crowley/equinox-of-the-gods/eqotg7.html\|work=The Equinox of the Gods\|publisher=Hermetic.com\|accessdate=18 November 2012}}</ref>		Crowleyjev sustav Theleme počinje ''Knjigom zakona'', čije je službeno ime ''[[Liber AL vel Legis]]''. Napisana je u [[Kairo\|Kairu]] u [[Egipat\|Egiptu]] dok je bio na medenom mjesecu sa svojom novom suprugom [[Rose Edith Kelly\|Rose Crowley]] (rođ. Kelly). U toj se knjizi omanjeg opsega nalaze tri poglavlja; Crowley je izjavio da je svako od njih napisao u točno sat vremena, da je s pisanjem krenuo u podne i da su poimence dovršena 8., 9. i 10. travnja 1904. Izjavio je da mu je sadržaj diktirao entitet pod imenom [[Aiwass]], kojeg je kasnije nazvao vlastitim svetim anđelom čuvarom.<ref>Crowley, Aleister. ''The Equinox of the Gods''. New Falcon Publications, 1991. {{ISBN\|978-1-56184-028-1}}</ref> Autor [[Israel Regardie]], koji je bio Crowleyjev učenik i tajnik, smatra da taj glas pripada podsvijesti, premda među telemitima postoje različita mišljenja. Crowley je tvrdio da "nijedan krivotvoritelj ne bi mogao oblikovati tako složen skup numeričkih i slovnih zagonetki" i da bi proučavanje teksta moglo raspršiti sve sumnje o načinu na koji je knjiga nastala.<ref>{{Citiranje weba\|last=Crowley\|first=Aleister\|title=The Equinox of the Gods – Chapter 7\|url=http://hermetic.com/crowley/equinox-of-the-gods/eqotg7.html\|work=The Equinox of the Gods\|publisher=Hermetic.com\|accessdate=18 November 2012}}</ref>

	Uz aluzije na Rabelaisa analiza Davea Evansa prikazuje sličnosti s dramom ''The Beloved of Hathor and Shrine of the Golden Hawk''<ref>Farr, F., & Shakespear, O. ''The Beloved of Hathor and the Shrine of the Golden Hawk''. Croydon. Farncombe & Son. Datum nije utvrđen, vjerojatno oko 1902.</ref> [[Florence Farr]].<ref>Evans, Dave. ''Aleister Crowley and the 20th Century Synthesis of Magick'', str. 10, pp. 26–30. Hidden Publishing, Second Revised Edition, 2007. {{ISBN\|978-0-9555237-2-4}}</ref> Evans tvrdi da je mogući razlog tomu činjenica da su "i Farr i Crowley bili iznimno umiješani u slikovitost i nauk [[Hermetički red Zlatne zore\|Zlatne zore]]"<ref>Dave Evans, "Strange distant Gods that are not dead today", str. 5.</ref> i da je Crowley vjerojatno poznavao drevne materijale koji su nadahnuli neke od Farrinih motiva.<ref>Evans, Strange Gods, str. 3.</ref> Sutin je također pronašao podudaranja između Theleme i rada [[William Butler Yeats\|W. B. Yeatsa]], što je pripisao "zajedničkom uvidu" i tome da je Yeats vjerojatno znao za Crowleyja.<ref>Sutin pp 68, 137–138</ref>		Uz aluzije na Rabelaisa analiza Davea Evansa prikazuje sličnosti s dramom ''The Beloved of Hathor and Shrine of the Golden Hawk''<ref>Farr, F., & Shakespear, O. ''The Beloved of Hathor and the Shrine of the Golden Hawk''. Croydon. Farncombe & Son. Datum nije utvrđen, vjerojatno oko 1902.</ref> [[Florence Farr]].<ref>Evans, Dave. ''Aleister Crowley and the 20th Century Synthesis of Magick'', str. 10, pp. 26–30. Hidden Publishing, Second Revised Edition, 2007. {{ISBN\|978-0-9555237-2-4}}</ref> Evans tvrdi da je mogući razlog tomu činjenica da su "i Farr i Crowley bili iznimno umiješani u slikovitost i nauk [[Hermetički red Zlatne zore\|Zlatne zore]]"<ref>Dave Evans, "Strange distant Gods that are not dead today", str. 5.</ref> i da je Crowley vjerojatno poznavao drevne materijale koji su nadahnuli neke od Farrinih motiva.<ref>Evans, Strange Gods, str. 3.</ref> Sutin je također pronašao podudaranja između Theleme i rada [[William Butler Yeats\|W. B. Yeatsa]], što je pripisao "zajedničkom uvidu" i tome da je Yeats vjerojatno znao za Crowleyja.<ref>Sutin pp 68, 137–138</ref>
Redak 168:		Redak 168:
	* '''Svetkovina za život''' slavi se na dan rođenja telemita i njegove naknadne rođendane.		* '''Svetkovina za život''' slavi se na dan rođenja telemita i njegove naknadne rođendane.
	* '''Svetkovina za oganj / Svetkovina za vodu'''; ti se blagdani slave kad dijete uđe u pubertet i krene prema odrasloj dobi. Svetkovina za oganj slavi se ako je u pitanju dječak, a Svetkovina za vodu ako je u pitanju djevojčica.		* '''Svetkovina za oganj / Svetkovina za vodu'''; ti se blagdani slave kad dijete uđe u pubertet i krene prema odrasloj dobi. Svetkovina za oganj slavi se ako je u pitanju dječak, a Svetkovina za vodu ako je u pitanju djevojčica.
	* '''Svetkovina za smrt''' slavi se na dan smrti telemita i njegove naknadne obljetnice smrti. Crowleyjeva smrt slavi se 1. prosinca.<ref>{{~~cite web~~\|last=Chappel\|first=V\|title=Thelemic Calendar and Holidays\|url=http://www.thelema101.com/calendar\|work=Thelema 101\|accessdate=2 May 2011}}</ref>		* '''Svetkovina za smrt''' slavi se na dan smrti telemita i njegove naknadne obljetnice smrti. Crowleyjeva smrt slavi se 1. prosinca.<ref>{{Citiranje weba\|last=Chappel\|first=V\|title=Thelemic Calendar and Holidays\|url=http://www.thelema101.com/calendar\|work=Thelema 101\|accessdate=2 May 2011}}</ref>

	===Literatura===		===Literatura===

Thelema - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'