https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Tezejev_brodTezejev brod - Povijest promjena2026-10-14T17:54:52ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tezejev_brod&diff=789093&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)2026-09-10T20:14:29Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 72 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>[[File:Ship of Theseus.svg|alt=Drawings of a ship getting its parts replaced|thumb|upright=1.3|Kako se dijelovi broda postupno zamjenjuju, postavlja se pitanje je li riječ o istom brodu.]]<br />
'''Tezejev brod''', poznat i kao '''Tezejev paradoks''', je [[paradoks]] i uobičajeni [[misaoni pokus]] o tome ostaje li neki predmet (u najčešćem obliku paradoksa, [[brod]]) isti predmet nakon što se s vremenom svi njegovi izvorni dijelovi postupno zamijene novima.<br />
<br />
U [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], [[Tezej]], mitski kralj [[Atena (grad)|Atene]], spasio je atensku djecu od kralja [[Minos]]a nakon što je ubio [[Minotaur]]a te pobjegao brodom prema [[Del]]u. Atenjani su svake godine obilježavali taj događaj tako što su brodom hodočastili na Del u čast [[Apolon]]a. S vremenom su različiti drveni dijelovi broda istrunuli i bili zamijenjeni novima.<br />
<br />
Antički su filozofi postavili pitanje: ako u brodu koji danas postoji više nema nijednog dijela izvornog broda, je li to još uvijek Tezejev brod? Ako više nije isti brod, u kojem je trenutku prestao biti onaj izvorni? Filozof [[Thomas Hobbes]] u 17. stoljeću je dodatno zakomplicirao problem pitanjem kako gledati na neki drugi brod koji bi bio izgrađen isključivo od dijelova uklonjenih s izvornog broda.<br />
<br />
==Povijest==<br />
[[File:Teseo e Arianna, Pompei.jpg|thumb|upright|[[Freska]] iz [[Pompeji]]a koja prikazuje [[Tezej]]a i [[Arijadna (mitologija)|Arijadnu]] kako bježe s [[Kreta|Krete]].]]<br />
U izvornoj formulaciji, [[paradoks]] „Tezejeva broda” odnosi se na raspravu o tome ostaje li isti brod onaj kojem su svi dijelovi, jedan po jedan, zamijenjeni novima.{{sfn|Wasserman|2009.}} Opis ovog problema sačuvao je [[Plutarh]] u svojem djelu ''[[Usporedni životopisi]]'':{{sfn|Blackburn|2016.}}<br />
{{Blok-citat|Lađu na kojoj je Tezej otplovio s mladeži i vratio se živ i zdrav, znamenitu tridesetoveslarku, čuvali su Atenjani sve do vremena Demetrija Faleranina uklanjajući staro drvo a umećući drugo, zdravo i učvršćujući je; filozofima ta lađa služi za primjer prijeporu u pitanju rasta jer jedni tvrde da ostaje ista a drugi da ne.|Plutarh|''Tezej'' 23.1}}<br />
<br />
Filozof [[Thomas Hobbes]] u 17. stoljeću je proširio ovaj [[misaoni pokus]] zamislivši da čuvar broda prikuplja sve dotrajale dijelove koji se uklanjaju i od njih gradi drugi brod.{{sfn|Blackburn|2016.}} Zatim se postavlja pitanje koji je od ta dva broda — čuvarov ili atenski — „izvorni” brod.{{sfn|Wasserman|2009.}}<br />
{{Blok-citat|Jer ako bi taj Tezejev brod (oko pitanja je li riječ o istom brodu, unatoč tome što se neprestanim obnavljanjem stare daske uklanjaju, a na njihovo mjesto stavljaju nove, o čemu su atenski [[sofisti]] običavali raspravljati) nakon što bi sve daske bile zamijenjene, i dalje bio numerički isti brod kao na početku, a neki bi čovjek sačuvao stare daske kako su bile uklanjane te ih poslije ponovno sastavio istim redoslijedom i od njih izgradio brod, tada bi i taj brod, bez sumnje, također bio numerički isti brod kao onaj prvotni te bismo tako imali dva numerički ista broda, što je apsurdno... No, kada govorimo o identitetu neke stvari, moramo razmotriti po kojem je kriteriju nazivamo istom stvari... tako da brod, koji označava određenu materiju oblikovanu na određeni način, bit će stoga isti brod sve dok ostaje ista materija. Ako, međutim, nijedan dio materije nije isti, riječ je numerički o drugom brodu. Ako pak dio materije ostane isti, a dio se promijeni, brod će biti dijelom isti, a dijelom različit.|Hobbes|''De Corpore''{{sfn|Hobbes|1656.}}}}<br />
<br />
==Predložena rješenja==<br />
===Sastav nije isto što i identitet===<br />
<br />
Prema [[Stanfordova enciklopedija filozofije|Stanfordovoj enciklopediji filozofije]], najzastupljenije je rješenje prihvatiti zaključak da materijal od kojeg je brod napravljen nije isto što i sam brod, već da su to dva različita objekta koja jednostavno zauzimaju isti prostor u isto vrijeme.{{sfn|Wasserman|2009.}}<br />
<br />
===Vremenski dijelovi===<br />
<br />
Druga često zastupana teorija, koju je iznio američki filozof iz 20. stoljeća [[David Lewis]], polazi od toga da se svi objekti mogu podijeliti na trodimenzionalne vremenske presjeke, koji se međusobno razlikuju s obzirom na vrijeme. Time se izbjegava problem da dva različita broda u jednom trenutku postoje na istome mjestu, a u drugome na različitim mjestima, tako što se smatra da su ti objekti međusobno različiti u ''svakom'' trenutku.{{sfn|Wasserman|2009.}}<br />
<br />
===Kognitivna znanost===<br />
<br />
Drugi znanstvenici smatraju da ovaj misaoni problem proizlazi iz krajnjeg [[Eksternalizam|eksternalizma]]: pretpostavke da ono što je istinito u našim mislima vrijedi i u svijetu.{{sfn|Chomsky|2009.|p=382}} [[Noam Chomsky]] ističe da, iz perspektive prirodnih znanosti, takva pretpostavka nije neupitna, jer je ljudska [[intuicija]] često pogrešna.{{sfn|Chomsky|2010.|p=9}} [[Kognitivna znanost]] ovaj bi misaoni problem promatrala kao predmet istraživanja ljudskog uma. Proučavanje te ljudske zbunjenosti može otkriti puno o načinu na koji mozak funkcionira, ali malo toga o prirodi vanjskog svijeta koji ne ovisi o čovjeku.{{sfn|McGilvray|2013.|p=72}}<br />
<br />
Nadovezujući se na ovo zapažanje, značajan dio kognitivne znanosti promatrao bi brod ne kao stvar, pa čak ni kao skup objektivno postojećih dijelova, već kao organizacijsku strukturu koja ima perceptivni kontinuitet.{{sfn|Grand|2003.|loc=Uvod}}<br />
<br />
===Deflacionizam===<br />
<br />
Prema [[Stanfordova enciklopedija filozofije|Stanfordovoj enciklopediji filozofije]], [[Deflacijska teorija istine|deflacionističko]] stajalište polazi od toga da među činjenicama iznesenima u misaonom eksperimentu nema spora; jedini se spor vodi oko značenja pojma „brod” te je stoga riječ tek o verbalnom sporu.{{sfn|Wasserman|2009.}}<br />
<br />
==Izvori==<br />
<br />
<br />
==Bibliografija==<br />
* {{Citiranje enciklopedije |title=Material Constitution |url=https://plato.stanford.edu/entries/material-constitution/ |author-last1=Wasserman |author-first1=Ryan |year=2009. |publisher=[[Stanfordova enciklopedija filozofije]] |issn=1095-5054 |oclc=429049174 |language=en}}<br />
* {{cite encyclopedia |editor-last1=Blackburn |editor-first1=Simon |editor-link=Simon Blackburn |title=Ship of Theseus |encyclopedia=The Oxford dictionary of philosophy |url=https://archive.org/details/oxforddictionary0000blac_n2u8 |edition=Third |format=Ebook |year=2016. |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-179955-6 |oclc=945776618 |language=en}}<br />
* {{cite book |last1=Hobbes |first1=Thomas |author-link=Thomas Hobbes |title=Elements of philosophy: the first section, concerning body |chapter=Of Identity and Difference |date=1656. |publisher=R & W Leybourn |location=London |pages=100–101 |chapter-url=https://archive.org/details/b30335838/page/n123/mode/2up |access-date=24 September 2022 |language=en}}<br />
* {{cite book |author1-last=Chomsky |author-first1=Noam |author-link1=Noam Chomsky |editor1=Massimo Piattelli-Palmarini |editor2=Juan Uriagereka |editor3=Pello Salaburu |title=Of Minds and Language: A Dialogue with Noam Chomsky in the Basque Country |url=https://books.google.com/books?id=kgCl9x21kZwC&pg=PA382 |date=29 January 2009 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-156260-0 |page=382 |language=en}}<br />
* {{cite book |author1-last=Chomsky |author-first1=Noam |author-link1=Noam Chomsky |title=Chomsky Notebook |url=https://books.google.com/books?id=sVisAgAAQBAJ&pg=PA9 |year=2010. |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-14475-9 |page=9 |language=en}}<br />
* {{cite book |author-last1=McGilvray |first1=James |title=Chomsky: Language, Mind and Politics |url=https://books.google.com/books?id=3VtILDSrZ7wC&pg=PA72 |date=25 November 2013 |publisher=Polity |isbn=978-0-7456-4990-0 |pages=72– |language=en}}<br />
* {{cite book |last1=Grand |first1=Steve |author-link=Steve Grand (roboticist) |title=Creation: Life and How to Make It |date=May 2003 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-01113-7 |url=https://books.google.com/books?id=aSqzKUnANM8C |access-date=24 September 2022 |language=en}}<br />
<br />
[[Kategorija:Logika]]<br />
[[Kategorija:Identitet (filozofija)]]<br />
[[Kategorija:Paradoksi]]<br />
[[Kategorija:Misaoni pokusi]]</div>Bot1