WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T22:23:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Teropodi
| raspon_fosila = <br/>Kasni [[trijas]]-Kasna [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]<small>, [[Ptice]] su jedini preživjeli potomci</small>
| slika = Daspletosaurus torDB.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Restauracija ''[[Daspletosaurus]]a''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[gmazovi|Reptilia]]
| superordo = [[Dinosauri]]a
| ordo = [[Saurischia]]
| subordo = '''Theropoda'''
| subordo_autorstvo = [[Othniel Charles Marsh|Marsh]], [[1881.]]
| razdioba_stupanj = Podgrupe
| razdioba=
Vidjeti u tekstu.
}}
'''Teropodi''' (''Theropoda'', ''"zvjerska stopala"'') su grupa dvonožnih [[dinosaur]]a, pripadnika [[Saurischia]]. Iako su većinom bili [[mesožder]]i, brojne grupe su postale [[svežder]]i, [[kukcožder]]i i [[biljožder]]i. Teropodi su se prvi put pojavili tijekom kasnog [[trijas]]a, prije oko 230 milijuna godina i u njih su spadali svi veliki kopneni grabežljivci od rane [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] do kraja [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]], prije oko 65 milijuna godina. Danas su njihovi predstavnici 9900 vrsta [[ptica]] koje su nastale tijekom jure od malenih specijaliziranih dinosaura.

Među osobinama koje povezuju teropode i ptice su stopala sa tri prsta, [[ključna kost|furcula]], [[kost]]i ispunjene [[zrak]]om i (u nekim slučajevima) perje i ležanje na jajima.

== Opis ==
=== Veličina ===
[[Datoteka:Largesttheropods.svg|thumb|left|300px|Odnos veličina između izabranih dinosaura.]]
Ljudi već desetljećima znaju za ''[[Tyrannosaurus]]a'' kojeg se dugo smatralo najvećim teropodom. Međutim, nakon njegovog otkrića, brojni drugi divovski dinosauri mesožderi su otkriveni, uključujući i ''[[Spinosaurus]]a'', ''[[Carcharodontosaurus]]a'' i ''[[Giganotosaurus]]a''.<ref name=TH07>{{cite journal |last=Therrien |first=F. |coauthors= and Henderson, D.M. |year=2007 |title=My theropod is bigger than yours...or not: estimating body size from skull length in theropods |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=27 |issue=1 |pages=108–115 |doi=10.1671/0272-4634(2007)27[108:MTIBTY]2.0.CO;2}}</ref> Originalni primjerci ''Spinosaurusa'' (kao i noviji fosili otkriveni [[2006.]] godine) podržavaju ideju da je ''Spinosaurus'' bio veći od tiranosaura i da je moguće da je bio i 6 [[metar]]a duži i barem jednu [[tona|tonu]] teži od njega.<ref name="dalsassoetal05">{{cite journal |last=dal Sasso |first=C. |coauthors=Maganuco, S.; Buffetaut, E.; and Mendez, M.A. |year=2005 |title=New information on the skull of the enigmatic theropod ''Spinosaurus'', with remarks on its sizes and affinities |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=25 |issue=4 |pages=888–896|url=http://www.bioone.org/perlserv/?request=get-abstract&doi=10.1671%2F0272-4634%282005%29025%5B0888%3ANIOTSO%5D2.0.CO%3B2|doi=10.1671/0272-4634(2005)025[0888:NIOTSO]2.0.CO;2}}</ref> Još uvijek nije objašnjeno zašto su ove životinje bile toliko veće od grabežljivaca prije i poslije njih.

Najmanji teropod koji nije ptica, a pronađen je odrasli primjerak, je ''[[Anchiornis|Anchiornis huxleyi]]'', težak 110 [[gram]]a i dug 34 [[centimetar|cm]].<ref name="anchiadvance">{{Cite journal |last=Xu |first=X. |last2=Zhao |first2=Q. |last3=Norell |first3=M. |last4=Sullivan |first4=C. |last5=Hone |first5=D. |last6=Erickson |first6=G. |last7=Wang |first7=X. |last8=Han |first8=F. |last9=Guo |first9=Y. |lastauthoramp=yes |year=2009 |title=A new feathered maniraptoran dinosaur fossil that fills a morphological gap in avian origin |journal=Chinese Science Bulletin |volume=54 |issue= |pages=430–435 |url= |issn= |doi=10.1007/s11434-009-0009-6 }} [http://www.springerlink.com/content/p5k5310462451jq3/?p=5f1733ea23024611bcc389eb506b2df6&pi=14 Abstract]</ref> Ako se uključe i moderne ptice, onda je ''[[Mellisuga helenae]]'' (vrsta [[kolibrić]]a) najmanji, težak samo 1,9 g i 5,5 cm dug.<ref name=eoe>Conservation International (Content Partner); Mark McGinley (Topic Editor). 2008. "Biological diversity in the Caribbean Islands." In: Encyclopedia of Earth. Eds. Cutler J. Cleveland (Washington, D.C.: Environmental Information Coalition, National Council for Science and the Environment). [First published in the Encyclopedia of Earth May 3, 2007; Last revised August 22, 2008; Retrieved November 9, 2009]. <http://www.eoearth.org/article/Biological_diversity_in_the_Caribbean_Islands></ref>

=== Koža, krljušti i perje ===
Mezozojski teropodi također bili raznoliki što se tiče teksture [[koža|kože]] i pokrivnih materijala. Iako su poznate strukture slične perima kod nekih pticokukih dinosaura,<ref name="zheng2009">{{cite journal|last=Zheng|first=Xiao-Ting|coauthors=You, Hai-Lu; Xu, Xing; Dong, Zhi-Ming|date=19 March 2009|title=An Early Cretaceous heterodontosaurid dinosaur with filamentous integumentary structures|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=458|issue=7236|pages=333–336|doi=10.1038/nature07856}}</ref> [[pero|perje]] ili njemu slične strukture nisu pronađene kod teropoda koji su bili manje razvijeni od [[Coelurosauria]]. Kod nekih primitivnijih teropoda je koža bila prekrivena malenim kvrgama. Kod nekih vrsta su ove bile rasute sa većim krljuštima sa koštanim jezgrom, tj. ostodermima. Ovaj tip kože je najpoznatiji kod ceratosaura ''[[Carnotaurus]]a'', koji se fosilizirao sa ekstenzivnim udubinama u koži.<ref name="bonaparte1990">Bonaparte, Novas, and Coria (1990). "''Carnotaurus sastrei'' Bonaparte, the horned, lightly built carnosaur from the Middle Cretaceous of Patagonia." ''Contributions in Science (Natural History Museum of Los Angeles County)'', '''416''': 41 pp.</ref>

Najprimitivniji teropodi sa protoperjem su bili pripadnici [[Compsognathidae]] i rani pripadnici [[Tyrannosauroidea]], koji su pripadali Coelurosauria. Ovi rani oblici su imali relativno kratko perje koje se sastojalo od jednostavnih filamenata koji su se granali.<ref name="gohlich&chiappe2006">Göhlich, U.B., and Chiappe, L.M. (2006). "A new carnivorous dinosaur from the Late Jurassic Solnhofen archipelago." ''Nature'', '''440''': 329-332.</ref> Ti prosti filamenti su također pronađeni kod Therizinosauroidea, koji su također posjedovali velika ukočena pera.

Većina pernatih teropoda, uključujući i moderne ptice, obično imaju krljušti samo na nogama. Neke forme izgleda da imaju pomiješano perje i na tijelu. ''[[Scansoriopteryx]]'' je imao krljušti ispod repa,<ref name="czerkas2002">Czerkas, S.A., and Yuan, C. (2002). "An arboreal maniraptoran from northeast China." Pp. 63-95 in Czerkas, S.J. (Ed.), ''Feathered Dinosaurs and the Origin of Flight.'' The Dinosaur Museum Journal '''1'''. The Dinosaur Museum, Blanding, U.S.A. [http://www.dinosaur-museum.org/featheredinosaurs/arboreal_maniraptoran.pdf PDF abridged version]</ref> a ''[[Juravenator]]'' je možda bio uglavnom pokriven krljuštima sa nekim prostim filamentima ponegdje.<ref name=Goehlich2006>Goehlich, U.B., Tischlinger, H., and Chiappe, L.M. (2006). "''Juraventaor starki'' (Reptilia, Theropoda) ein nuer Raubdinosaurier aus dem Oberjura der Suedlichen Frankenalb (Sueddeutschland): Skelettanatomie und Wiechteilbefunde." ''Archaeopteryx'', '''24''': 1-26.</ref> S druge strane, neki teropodi su bili potpuno pokriveni perjem, poput ''[[Anchiornis]]a'', koji je čak imao perje na stopalima i prstima.<ref name="anchiadvance"/>

=== Anatomija ruku ===
[[Datoteka:Allosaurus-fragilis-Klauen.JPG|thumb|left|Lijeva ruka ''[[Allosaurus]]a''.]]
Skraćeni prednji udovi u odnosu na zadnje noge je bila česta osobina među teropodima, posebno kod dinosaura poput ''[[Carnotaurus]]a'' i [[tiranosaur]]a. Međutim, ova osobina nije bila univerzalna: spinosauridi su imali razvijene prednje udove, kao i mnogi coelurosauri. Za jedan rod, ''[[Xuanhanosaurus]]'', se tvrdilo da su njegovi pripadnici bili četveronošci zbog velikih prednjih udova, ali se ovo više ne smatra vjerojatnim.<ref name="rauhut2003"/>

Ruke su također bile različite između grupa. Najčešće su imali 3 prsta, a prvi, drugi i treći (kod nekih drugi, treći i četvrti)<ref>Vidi [[Origin of birds#Digit homology|Origin of birds/Digit homology]].</ref> su imali oštre pandže. Neki primitivni teropodi (''[[Herrerasaurus]]'', ''[[Eoraptor]]'') su imali 4 prsta, kao i smanjeni peti. Pripadnici [[Ceratosauria]] su obično imali 4 prsta, a većina tetanura su imali 3.<ref>Some genera within [[Avetheropoda]] however, had 4 digits, see [[University of Maryland]] department of geology home page, [http://www.geol.umd.edu/~tholtz/G104/10422ther.htm "Theropoda I" on ''Avetheropoda''], 14 july 2006.</ref>

Upotreba prednjih udova je također bila različita kod različitih grupa. [[Spinosauridi]] su mogli koristiti svoje snažne ruke za držanje riba. Neki manji [[coelurosauri]] (npr. [[dromaeosauridi]], [[Scansoriopterygidae]]) su ih možda koristili za penjanje po drveću, a ptice, koje se smatraju potomcima teropoda, ih koriste za let.

=== Pokretanje ruku ===
[[Datoteka:Archaeo-deinony hands.svg|thumb|right|Dijagram prednjih udova ''[[Deinonychus]]a'' (lijevo) i ''[[Archaeopteryx]]a'' (desno).]]
Suprotno od načina na koji se teropodi obično rekonstruiraju na crtežima i popularnim medijima, pokretanje prednjih udova kod teropoda je bilo vrlo ograničeno, posebno u odnosu na čovjeka i primate.<ref name="carpenter2002">Carpenter, K. (2002). "Forelimb biomechanics of nonavian theropod dinosaurs in predation." ''Senckenbergiana lethaea'', '''82'''(1): 59-76.</ref> Najvažnije, teropodi i drugi dvonožni gmazokuki nisu mogli okrenuti ruku prema nazad tako da je okrenuta prema nogama. Kod ljudi se to postiže pokretanjem [[radius]]a relativno prema [[ulna|ulni]]. Međutim, kod gmazokukih dinosaura, kraj radiusa blizu lakta je bio zapravo zaključan u žljebu ulne, što je onemogućavalo pokretanje. Pkretanje kod zglova je također bilo ograničeno kod mnogih vrsta, pa su morali pokretati cijelu ruku.<ref name="senter2005">Senter, P. and Robins, J.H. (2005). "Range of motion in the forelimb of the theropod dinosaur ''Acrocanthosaurus atokensis'', and implications for predatory behaviour." ''Journal of Zoology, London'', '''266''': 307–318.</ref> Kod teropoda i [[prosauropodi|prosauropoda]], jedini način da je dlan okrenut prema tlu bio bi poprečno širenje cijele ruke, kao kad ptica širi krila.<ref name="carpenter2002"/>

Kod [[carnosauri|carnosaura]] poput ''[[Acrocanthosaurus]]a'', sama ruka je zadržala veliku pokretljivost, sa pokretljivim prstima. Isto je tako bilo i kod primitivnih teropoda poput [[Herrerasauria]] i [[Dilophosauridae]]. [[Coelurosauria]] su pokazala promjenu u korištenju prednjih udova, sa većom pokretljivošću ramena. Međutim, kod dinosaura poput pripadnika [[Ornithomimosauria]] i posebno [[Dromaeosauridae]], sama ruka je izgubila većinu pokretljivosti, sa vrlo nepokretljivim prstima. Dromaeosauri i drugi maniraptori su dobili veći pokretljivost kod zgloba, zahvaljujući jednoj specijaliziranoj kosti zgloba koja je imala oblik polumjeseca. Ona je omogućavala da se cijela ruka sklopi prema nazad kao kod današnjih ptica.<ref name="senter2005"/>

== Ponašanje ==
=== Ishrana ===
[[Datoteka:Jinfengopteryx elegans 2.JPG|thumb|right|''[[Jinfengopteryx]]'' sa očuvanim sjemenjem u području trbuha.]]
Unatoč tome što su u povijesti smatrani isključivo mesožderima, teropodi zapravo pokazuju vrlo raznolike načine hranjenja i ishranu.<ref name="zannoetal2009">Zanno, L.E., Gillette, D.D., Albright, L.B., and Titus, A.L. (2009). "A new North American therizinosaurid and the role of herbivory in 'predatory' dinosaur evolution." ''Proceedings of the Royal Society B'', Published online before print July 15, 2009, doi: 10.1098/rspb.2009.1029.</ref> Sva rana otkrića teropoda su ukazivala na to da su oni mesožderi. Primjerci poznati znanstvenicima u 19-om i ranom 20-om stoljeću su imali oštre zube za rezanje mesa, a sa nekima su ostali čak i direktni dokazi njihove ishrane. Naprimjer, u trbuhu jednog ''[[Compsognathus]]a'' je pronađen gušter, a jedan primjerak ''[[Velociraptor]]a'' je umro zajedno sa ''[[Protoceratops]]om'' s kojim se borio u trenutku smrti.

Prvi potvrđeni teropodi koji se nisu hranili mesom bili su [[Therizinosauroidea]]. Isprva smatrani [[Prosauropoda|prosauropodima]], ovi enigmatični dinosauri su se kasnije pokazali kao vrlo specijalizovani [[biljožder]]i. Therizinosauri su imali veliki abdomen za varenje biljaka, malene glave sa [[kljun]]om u kojem su bili [[zub]]i oblika [[list]]a. Daljnja istraživanja teropoda [[maniraptora]] i njihova srodnost sa Therizinosauroidea su pokazali da ovi zadnji nisu bili jedini koji su napustili mesožderstvo. Još nekoliko grupa maniraptora pokazuju prilagodbe ishrani i biljkama i životinjama. Tu spadaju i prilagodbe ishrani sjemenjem (neki pripadnici [[Troodontidae]]) i [[kukci]]ma ([[Avialae]] i [[Alvarezsauridae]]). [[Oviraptorosauria]], [[Ornithomimosauria]] i napredni troodontidi su vjerojatno također bili svežderi, a izgleda da su se neki teropodi (poput ''[[Masiakasaurus]]a'' i [[Spinosauridae]]) specijalizirali za lovljenje [[ribe]].<ref name=LC08>{{cite journal |last=Longrich |first=N.R. |coauthors=and Currie, P.J. |year=2008 |title=''Albertonykus borealis'', a new alvarezsaur (Dinosauria: Theropoda) from the Early Maastrichtian of Alberta, Canada: Implications for the systematics and ecology of the Alvarezsauridae |journal=Cretaceous Research |volume=online preprint |pages= 239|doi=10.1016/j.cretres.2008.07.005 }}</ref><ref name="holtzetal1998">Holtz, T.R., Jr., Brinkman, D.L., and Chandler, C.L. (1998). "Dental morphometrics and a possibly omnivorous feeding habit for the theropod dinosaur ''Troodon''." ''GAIA'', '''15''': 159-166.</ref>

==Evolucija==
[[Datoteka:Herrerasaurusskeleton.jpg|thumb|left|alt=Full skeleton of an early carnivorous dinosaur, displayed in a glass case in a museum|Mogući rani oblici teropoda, ''[[Herrerasaurus]]'' (veliki) i ''[[Eoraptor]]'' (maleni).]]
Tijekom kasnog trijasa su postojali mnogi proto-teropodi i teropodi koji su evoluirali jedni uz druge.

Najraniji i najprimitivniji dinosauri mesožderi su bili [[argentina|argentinski]] ''[[Eoraptor]]'' i pripadnici [[Herrerasauria]]. Herrerasauri su postojali tijekom ranog dijela kasnog trijasa. Živjeli su u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a moguće i u [[indija|Indiji]] i južnoj [[afrika|Africi]]. Njihova odlika je bila mozaik primitivnih i naprednih osobina. Neki paleontolozi su u prošlosti smatrali herrerasaure pripadnicima teropoda, dok su drugi mislili da su oni bazalni dinosauri koji su nastali prije nego što su se gmazokuki i pticokuki odvojili. Kladistička analiza je zaključila da su vjerojatnije bili rani teropodi.<ref name="Nesbittetal2009">{{Citiranje knjige |last=Nesbitt |first=S. J. |last2=Smith |first2=N. D. |last3=Irmis |first3=R. B. |last4=Turner |first4=A. H. |last5=Downs |first5=A. |last6=Norell |first6=M. A. |lastauthoramp=yes |year=2009 |title=A complete skeleton of a Late Triassic saurischian and the early evolution of dinosaurs |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=326 |issue=5959 |pages=1530–1533 |doi=10.1126/science.1180350 }}.</ref>

Najraniji i najprimitivniji pravi teropodi ("Eutheropoda" - ''Pravi teropodi'') su [[Coelophysoidea]]. Coelophysoidea su bili grupa rasprostranjenih, lako građenih i vjerojatno društvenih životinja. U njih su spadali maleni lovci poput ''Coelophysisa'' i (moguće) veći grabežljivci poput ''[[Dilophosaurus]]a''. Ove uspješne životinje su preživjele od kasnog trijasa do rane jure. Iako su prije klasifikovani pod [[Ceratosauria]] i smatrani sporednom granom naprednijih teropoda,<ref name="rowe&gauthier1990">Rowe, T., and Gauthier, J., (1990). "Ceratosauria." Pp. 151-168 in Weishampel, D. B., Dodson, P., and Osmólska, H. (eds.), ''The Dinosauria'', University of California Press, Berkley, Los Angeles, Oxford.</ref> oni su možda bili preci svim drugim teropodima.<ref name="mortimerdml2001">Mortimer, M. (2001). "[http://dml.cmnh.org/2001Jul/msg00110.html Rauhut's Thesis]", Dinosaur Mailing List Archives, 4 Jul 2001.</ref><ref name="carranoetal2002">Carrano, M. T., Sampson, S. D. and Forster, C. A., (2002). "The osteology of ''Masiakasaurus knopfleri'', a small abelisauroid (Dinosauria: Theropoda) from the Late Cretaceous of Madagascar." ''Journal of Vertebrate Paleontology'', '''22'''(3): 510-534.</ref>

Nešto napredniji pripadnici [[Ceratosauria]] (uključujući i ''[[Ceratosaurus]]a'' i ''[[Carnotaurus]]a'') su se pojavili tijekom rane jure i nastavili su do kasne jure u [[laurazija|Lauraziji]]. Takmičili su se sa anatomski naprednijim srodnicima i - u obliku abelisaurida - nastavili su do kraja krede u Gondwani.

Pripadnici [[Tetanurae]] su opet napredniji od Ceratosauria. Dijele se na [[Spinosauroidea]] (alternativno [[Megalosauroidea]] ili [[Torvosauroidea]]) i [[Avetheropoda]]. [[Megalosauridae]] su uglavnom bili grabežljivci perioda sredine jure do rane krede, a ostaci njihovih srodnika [[Spinosauridae|spinosaurida]] su uglavnom iz rane i srednje krede. Avetheropoda, kao što njihov naziv kaže, su bili srodniji pticama i dalje su se dijelili na [[Allosauroidea]] i [[Coelurosauria]] (vrlo veliku i raznoliku grupu dinosaura u koju spadaju i ptice).

Tijekom kasne jure nije bilo manje od četiri različite grupe teropoda - ceratosauri, megalosauri, allosauri, i coelurosauri — koji su se hranili brojnim većim i manjim biljožderima. Sve četiri grupe su preživjele do krede, a tri od njih (ceratosauri, coelurosauri i allosauri) su preživjeli do kraja doba dinosaura. Bili su geografsko odvojeni: ceratosauri i allosauri u Gondwani, a coelurosauri u Lauraziji.

Od svih grupa teropoda, coelurosauri su bili nadaleko najraznolikiji. Neke od grupa coelurosaura koje su "procvjetale" tijekom krede su bile [[Tyrannosauridae]] (u koje spada ''[[Tyrannosaurus]]''), [[Dromaeosauridae]] (u koje spadaju ''[[Velociraptor]]'' i ''[[Deinonychus]]'', koji su nevjerojatno slični ''[[Archaeopteryx]]u''<ref name="ostrom1969">Ostrom, J.H. (1969). "Osteology of ''Deinonychus antirrhopus'', an unusual theropod from the Lower Cretaceous of Montana." ''Peabody Museum Natural History Bulletin'', '''30''': 1-165.</ref><ref name="paul1988">Paul, G.S. (1988). ''Predatory Dinosaurs of the World''. New York: Simon and Schuster Co. ({{ISBN|0-671-61946-2}})</ref>), pticama slični [[Troodontidae]] i [[Oviraptorosauria]], [[Ornithomimosauria]] ("oponašatelji nojeva"), neobični biljožderi sa velikim pandžama - [[therizinosauri]] - i [[Avialae]], u koje spadaju današnje ptice i jedina je grupa dinosaura koja je preživjela do danas.<ref name="dingus&rowe1998">Dingus, L. and Rowe, T. (1998). ''The Mistaken Extinction: Dinosaur Evolution and the Origin of Birds''. Freeman.</ref> Iako su korijeni ovih grupa pronađeni sredinom jure, tek su tijekom rane krede postali mnogobrojni. Nekoliko paleontologa, kao što je [[Gregory S. Paul]], je predložilo da su neki ili svi ovi napredni teropodi zapravo potomci letećih dinosaura ili praptica (''Archaeopteryx'', na primjer) koje su izgubile moć letenja i vratile se životu na tlu.<ref name=paul2002>Paul, G.S. (2002). ''Dinosaurs of the Air: The Evolution and Loss of Flight in Dinosaurs and Birds.'' Baltimore: Johns Hopkins University Press. 472 pp. ({{ISBN|0-8018-6763-0}})</ref>

== Klasifikacija ==
=== Povijest klasifikacije ===
[[Datoteka:Othniel Charles Marsh - Brady-Handy.jpg|thumb|[[Othniel Charles Marsh]] je stvorio naziv Theropoda.]]
Naziv Theropoda ("zvjerska stopala") je prvi smislio [[Othniel Charles Marsh|O.C. Marsh]] [[1881.]] godine.<ref name="marsh1881">Marsh, O.C. (1881). "Principal characters of American Jurassic dinosaurs. Part V." ''The American Journal of Science and Arts'', '''series 3''' 21: 417-423.</ref> Marsh ga je nazvao podredom u koji spada porodica [[Allosauridae]], ali kasnije ga je proširio na pravi red u koji spadaju razni dinosauri "mesožderi", uključujući [[Megalosauridae]] (npr. rod [[Eustreptospondylus]]), [[Compsognathidae]], [[Ornithomimidae]], [[Plateosauridae]] i [[Anchisauridae]] (za koje sa danas zna da su bili prosauropodi biljožderi) i [[Hallopodidae]] (koji su zapravo srodnici krokodila). Marshov red je zamijenio onaj kojeg je osmislio njegov rival, [[Edward Drinker Cope|E.D. Cope]], [[1866.]] godine za dinosaure mesoždere - '''Goniopoda''' ("kutna stopala").<ref name="rauhut2003">Rauhut, O.W. (2003). ''The Interrelationships and Evolution of Basal Theropod Dinosaurs''. Blackwell Publishing, 213 pp. {{ISBN|0-901702-79-X}}</ref>

Do ranog 20-og stoljeća, neki paleontolozi, poput [[Friedrich von Huene|Friedricha von Huenea]], više nisu smatrali da dinosauri mesožderi formiraju prirodnu grupu. Huene je napustio naziv Theropoda i umjesto njega je koristio [[Harry Seeley]]jev red [[Saurischia]], kojeg je Huene dijelio na podredove [[Coelurosauria]] i [[Pachypodosauria]]. Huene je svrstao većinu malenih teropoda u Coelurosauria, a one veće je svrstao u Pachypodosauria, za koje je smatrao da su preci [[Sauropoda]] (prosauropodi su u to vrijeme još uvijek smatrani mesožderima).<ref name="rauhut2003"/> U W.D. Matthewovom i [[Barnum Brown]]ovom opisu prvog poznatog [[Dromaeosauridae|dromaeosaurida]] iz 1922. (''[[Dromaeosaurus|Dromaeosaurus albertensis]]''<ref name="matthew&brown1922">Matthew, W. D., and Brown, B. (1922) "The family Deinodontidae, with notice of a new genus from the Cretaceous of Alberta." ''Bulletin of the American Museum of Natural History'', '''46''': 367-385.</ref>), oni su postali prvi paleontolozi koji su odvojili prosauropode od dinosaura mesoždera i pokušali su povratiti naziv Goniopoda za tu grupu, ali znanstvenici nisu prihvatili ni jedan njihov prijedlog.<ref name="rauhut2003"/>

[[Datoteka:AllosaurusAMNH5753.jpg|thumb|left|''[[Allosaurus]]'' je jedan od prvih opisanih teropoda.]]
Sve do [[1956.]] naziv Theropoda se nije koristio kao takson koji je sadržavao dinosaure mesoždere i njihove potomke, kada je [[Alfred Romer]] ponovo klasificirao red Saurischia na dva podreda, Theropoda i [[Sauropoda]]. Ova početna divizija je preživjela do danas, sa iznimkom prosauropoda, koje je Romer smatrao redom teropoda. Romer je također napravio podjelu između Coelurosauria i [[Carnosauria]] (koje je rangirao kao infraredove). Ovu dihotomiju je poremetilo otkriće ''[[Deinonychus]]a'' i ''[[Deinocheirus]]a'' [[1969.]] godine, koji se nisu mogli svrstati ni u jedan infrared. Zbog ovoga je u kasnim 1970-im [[Rinchen Barsbold]] stvorio nove infraredove: Coelurosauria, [[Deinonychosauria]], [[Oviraptorosauria]], Carnosauria, [[Ornithomimosauria]] i [[Deinocheirosauria]].<ref name="rauhut2003"/>

Sa pojavom kladističke i filogenetske nomenklature u 1980-im i njihovim razvojem 1990-ih i 2000-ih godina, počela se pojavljivati jasnija slika srodnosti teropoda. Neke veće grupe teropoda je nazvao [[Jacques Gauthier]] 1986. godine, uključujući kladus [[Tetanurae]] za jednu granu početne podjele teropoda sa drugom grupom, [[Ceratosauria]]. Kako je na svjetlost izlazilo više informacija o srodnosti između dinosaura i ptica, teropodi sličniji pticama su se svrstavali u kladus [[Maniraptora]] (kojeg je Gauthier također nazvao 1986. godine). Kada su znanstvenici podržali ideju da su ptice nastale direktno od maniraptora onda su one priznate kao njihovi jedini predstavnici.<ref name="rauhut2003"/>

=== Glavne grupe ===
[[Datoteka:Ceratosaurus mounted.jpg|thumb|''[[Ceratosaurus]]'', ceratosaur]]
[[Datoteka:Irritator challengeri mount 01.jpg|thumb|right|''[[Angaturama]]'', spinosaur]]
[[Datoteka:MicroraptorGui-PaleozoologicalMuseumOfChina-May23-08.jpg|thumb|right|''[[Microraptor]]'', deinonihosaur]]
[[Datoteka:Beipiaosaurus.jpg|thumb|right|''[[Beipiaosaurus]]'', terizinosaur]]
Teropodi su vrlo raznolika grupa i identifikovane su mnoge glavne grupe iz perioda [[Mezozoik]]a:

*†[[Hererasauridi|Herrerasauridae]], vjerojatno rani teropodi, iako bi mogli biti i primitivni pripadnici Saurischia ili možda uopće nisu dinosauri.
*†[[Coelophysoidea]], primitivni teropodi u koje spada i ''[[Coelophysis]]''.
*†[[Ceratosauria]], u koje spadaju i ''[[Ceratosaurus]]'' i [[abelisauridi]]. Ovi zadnji su bili važni grabežljivci na južnim kontinentima tijekom kasne krede.
*†[[Dilophosauridae]], teropodi sa hrbatima na glavi, ponekada svrstavani sa Coelophysoidea.
*[[Tetanurae]], glavna grupa naprednijih teropoda.
**†[[Spinosauroidea]], u koje spadaju i megalosauri i spinosauridi.
**[[Avetheropoda]], napredniji teropodi slični pticama.
***†[[Allosauroidea]], u koje spada i ''[[Allosaurus]]'' i bliski srodnici poput pripadnika [[Carcharodontosauridae]].
***[[Coelurosauria]], raznolika grupa sa vrstama raznih veličina.
****†[[Tyrannosauroidea]], maleni do ogromni grabežljivci, često sa redukovanim prednjim udovima.
*****†[[Celuridi|Coeluridae]]
****†[[Ornithomimosauria]], ''"oponašatelji [[noj]]eva"'', većinom bezubi i vjerojatno svežderi.
****[[Maniraptora]], ptice i njihovi najbliži srodnici, svi su imali perje, mnogi su svežderi ili biljožderi.
*****†[[Therizinosauroidea]], dvonožni biljožderi sa velikim pandžama na rukama i malenim glavama.
*****†[[Alvarezsauridae]], maleni kukcožderi slični pticama sa izuzetno kratkim rukama.
*****†[[Oviraptorosauria]], većinom bez zuba; njihova ishrana i način života su nepoznati.
*****†[[Deinonychosauria]], popularno zvani "raptori", svežderi vrlo slični pticama, neki su potpuno mesožderi.
*****[[Avialae]], grupa u koju spadaju današnje ptice (jedini preživjeli dinosauri) i drugi krilati teropodi.
******†[[Scansoriopterygidae]], maleni kukcožderi koji su možda živjeli na drveću.
******[[Aves]], ptice

== Izvori ==
{{izvori}}

== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commonscat = Theropoda
|commonscathr = teropodi
|wikivrste = Theropoda
|wikivrstehr = teropodima
}}

[[Kategorija:Theropoda| ]]
[[Kategorija:Saurischia]]

Teropodi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u '}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:37
Redak 116:		Redak 116:

	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr = teropodi~~
	}}

	[[Kategorija:Theropoda\| ]]		[[Kategorija:Theropoda\| ]]
	[[Kategorija:Saurischia]]		[[Kategorija:Saurischia]]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 18:05
Redak 117:		Redak 117:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = teropodi		\|commonscathr = teropodi
	}}		}}

	[[Kategorija:Theropoda\| ]]		[[Kategorija:Theropoda\| ]]
	[[Kategorija:Saurischia]]		[[Kategorija:Saurischia]]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:18
Redak 117:		Redak 117:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Theropoda~~		\\|commonscathr = teropodi
	\|commonscathr = teropodi
	}}		}}

	[[Kategorija:Theropoda\| ]]		[[Kategorija:Theropoda\| ]]
	[[Kategorija:Saurischia]]		[[Kategorija:Saurischia]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 15:37
Redak 119:		Redak 119:
	\|commonscat = Theropoda		\|commonscat = Theropoda
	\|commonscathr = teropodi		\|commonscathr = teropodi
	~~\|wikivrste = Theropoda~~
	~~\|wikivrstehr = teropodima~~
	}}		}}

	[[Kategorija:Theropoda\| ]]		[[Kategorija:Theropoda\| ]]
	[[Kategorija:Saurischia]]		[[Kategorija:Saurischia]]

Teropodi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u '}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u '}}'