WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T08:08:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Thermolumine.png|mini|desno|350px|Termoluminiscencija [[fluorit]]a.]]

'''Termoluminiscencija''' je vrsta [[luminiscencija|luminiscencije]] koja je izazvana zagrijavanjem [[materijal]]a do [[temperatura|temperature]] ispod [[Žarenje|crvenog žara]]. Termoluminiscenciju pokazuju je na primjer [[topaz]], [[dijamant]], [[apatit]]. Termoluminiscencija nastaje [[grijanje|zagrijavanjem]] nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućemu zračenju]]. Termoluminescencija je [[emisija]] [[svjetlost]]i luminescentnih [[kristal]]a koji su zagrijani. [[Robert Boyle|R. Boyle]] je 1663. istraživao takvu emisiju iz dijamanata. Izgledalo je kao da [[toplina]] sama može pobuditi luminescentni materijal. Prošlo je više od dva stoljeća [[pokus]]a prije nego što se ustanovilo da toplina jednostavno ubrzava emisiju svjetlosti iz materijala, koji je ranije bio pobuđen nekim drugim načinom, kao što je pobuda [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] ili [[Električni izboj|električnim izbojem]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: bioluminiscencija, elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji.

Luminiscencija je bila podvrgnuta mnogim [[pokus]]ima i [[teorija|teoretskim]] istraživanjima, a tek je [[kvantna mehanika]] uspjela riješiti osnovna pitanja u vezi s tom pojavom. [[Spektar (fizika)|Spektar]] luminiscentnoga zračenja svojstven je za svaku pojedinu tvar, pa se može vrlo uspješno iskoristiti da se odredi prisutnost neke tvari u uzorku. Time se bavi luminiscentna analiza; ona se na primjer upotrebljava i pri određivanju pojedinih vrsta [[Drago kamenje|dragoga kamenja]]. Luminiscencija se primjenjuje u različitim izvorima svjetlosti, najviše za [[Fluorescentna cijev|fluorescentnu rasvjetu]]. Kod te vrste [[električna rasvjeta|rasvjete]] primarnu ulogu ima elektroluminiscencija, iako se uz nju rabi i fotoluminiscencija. Ekonomičnija je od obične, toplinske električne rasvjete ([[električna žarulja]]), jer je utrošak [[električna energija|električne energije]] za jednaki [[svjetlosni tok]] manji, kao i zato što se većina ultraljubičastoga, za oko nevidljivoga zračenja, fotoluminiscentnim procesom pretvara u vidljivi dio spektra. Prikladnim izborom fluorescentne tvari mogu se dobiti sve boje vidljive svjetlosti. U nekim slučajevima, na primjer pri [[Pozornica|scenskoj rasvjeti]], za postizanje specijalnih učinaka (svjetleći zidovi, zavjese i slično) sve se više primjenjuje i fosforescencija. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]]
[[Kategorija:Luminiscencija]]

Termoluminiscencija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica