<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Termiti</id>
	<title>Termiti - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Termiti"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Termiti&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T15:41:02Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Termiti&amp;diff=136919&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Termiti&amp;diff=136919&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-19T05:57:25Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Termiti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| naziv = Termiti&lt;br /&gt;
| boja = pink&lt;br /&gt;
| slika = Workertermite1.jpg&lt;br /&gt;
| slika_opis = Termit, radnik&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Kukci|Insecta]]&lt;br /&gt;
| subclassis = [[Neoptera]]&lt;br /&gt;
| ordo = Isoptera&lt;br /&gt;
| ordo_autorstvo      = [[Gaspard Auguste Brullé|Brullé]], 1832&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Termiti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;istokrilaši&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;(Isoptera)&amp;#039;&amp;#039; su red malih do srednje velikih (do 23&amp;amp;nbsp;mm) [[kukci|kukaca]] kod kojih je razvijen zadružni život. Uz spolno razvijene jedinke žive mnogobrojni spolno zakržljali radnici i vojnici. Po tome se donekle mogu usporediti s [[mravi]]ma. U tropskim krajevima, gdje većinom žive, nazivaju ih bijeli mravi. Spolne životinje žive (za kukce) dugo pa su zbog toga zajednice termita stalne. Ako zatreba, mogu uzgojiti pričuvne spolne životinje čak i iz ličinaka radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Građa tijela ==&lt;br /&gt;
Tijelo im je duguljasto. Glavopršnjak široko spojen sa zatkom. Usni organi prilagođeni su za grizenje. Mnogi zbog podzemna načina života nemaju oči.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
== Razvoj ==&lt;br /&gt;
S vremena na vrijeme u zajednicama termita nastaju velike množine spolnih životinja koje izlijeću iz termitnjaka u nepreglednim rojevima. Pri tom se rojenju nađu parovi koji se zajedno spuste na tlo, odbace krila i potraže prikladno mjesto za osnivanje svog termitnjaka. Iz jajašaca nastaju najprije radnici koji grade i uređuju gnijezdo, njeguju i hrane ličinke i preuzimaju prehranu spolnih životinja koje su zauzete samo rasplođivanjem. Ženka se nalazi u središtu termitnjaka, snese, otprilike, svake 2 s po jedno jaje, svakog dana oko 30 000, i tako cijeli život od oko 15 godina. Vojnici imaju razvijeniju glavu i jače mandibule od radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prehrana ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Termite_Cathedral_DSC03570.jpg|thumb|lijevo|Termitnjak u Australiji]] Hrane se drvom i drugim biljnim materijalom. Na izjedenu drvu ostavljaju samo tanak vanjski sloj, koji se već pri laganom dodiru raspada. Ponekad u termitnjaku uzgajaju gljivice &amp;#039;&amp;#039;(Volvaria eurbiza)&amp;#039;&amp;#039;. Podlogu za gljivice načine od svojih izmetina. Gljivarnike čiste od korova i drugih gljiva. Na miceliju gljivica nastaju posebne nakupine stanica koje su im osobito vrijedna hrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Termitnjak ==&lt;br /&gt;
Termitnjak izgrađen od zemlje, izgriženog drveta, izmetina pomiješanih s posebnim izlučevinama sadrži zamršen splet hodnika koji se svi sastaju u postoriji u kojoj žive spolne jedinke. Hodnici izlaze van, do pokrivenih trijemova do kojih ne dopire svjetlo. Kroz termitnjak se prostiru mnogi dimnjaci za prozračivanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Porodice i vrste ==&lt;br /&gt;
Red sadrži 7 porodica: &amp;#039;&amp;#039;[[Mastotermitidae]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Kalotermitidae]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Termopsidae]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Hodotermitidae]]&amp;#039;&amp;#039;, [[podzemni termiti]] (&amp;#039;&amp;#039;Rhinotermitidae&amp;#039;&amp;#039;), [[površinski termiti]] (&amp;#039;&amp;#039;Termitidae&amp;#039;&amp;#039;) i &amp;#039;&amp;#039;[[Serritermitidae]]&amp;#039;&amp;#039;. U Hrvatskoj, u primorskim krajevima živi [[mračni termit]] &amp;#039;&amp;#039;(Leucotermes lucifagus)&amp;#039;&amp;#039; koji uništava stabla, drvene stupove, željezničke pragove, vinovu lozu.&amp;lt;ref&amp;gt;Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Žoharaši]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>