https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TercijarTercijar - Povijest promjena2026-08-07T15:21:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tercijar&diff=39659&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-20T02:34:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tercijar'''-->'''Tercijar''' je nekada bio jedan od glavnih dijelova [[Geološka razdoblja|geološke kronologije]] i pokrivao razdoblje od kraja [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] prije 65 milijuna godina do početka [[kvartar]]skog perioda prije 1,6 milijuna godina. Njegova primjena bila je česta te se nastavlja, iako je [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]] da se taj izraz više ne koristi u službenoj [[Stratigrafija|stratigrafskoj]] [[nomenklatura|nomenklaturi]] <ref>[http://www.stratigraphy.org/gssp.htm USGS: ''Divisions of Geologic Time'']</ref>. Umjesto toga preporučuje se upotreba [[paleogen]]skog i [[neogen]]skog perioda kao glavnih podjela [[kenozoik|kenozojske]] ere. U svojoj uobičajenoj upotrebi tercijar je pokrivao pet geoloških epoha - [[paleocen]], [[eocen]], [[oligocen]], [[miocen]] i [[pliocen]].<br />
<br />
Tercijar otprilike pokriva vremenski period od nestanka [[dinosaur]]a do početka posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Na početku perioda su [[sisavci]] zamijenili [[gmazovi|gmazove]] kao dominantne [[životinje]]. Svaka epoha tercijara je obilježena važnim razvitkom u životu sisavaca. Najstariji prepoznatljivi [[humanoid]]ski rođaci [[čovjek]]a, ''[[Proconsul]]'' i ''[[Australopithecus]]'' su se pojavili u tom dobu. Suvremene vrste [[ptica]], [[gmazovi|gmazova]], [[Vodozemci|vodozemaca]], [[riba]], i [[Beskralježnjaci|beskralješnjaka]] su bili ili već prisutni ili se pojavili na samom početku razdoblja, a suvremene vrste cvjetnih [[Biljke|biljaka]] su [[evolucija|evoluirali]]. S druge strane, morski beskralježnjaci [[kralježnjaci]] (izuzevši sisavce) vrlo su malo evoluirali.<br />
<br />
[[Tektonika ploča|Kontinentalni pomak]] bio je skroman - [[Gondvana]] se konačno razdvojila, i [[indijska ploča]] sudarila se s [[Euroazijska ploča|eurazijskom pločom]]. [[Južna Amerika]] se spojila sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] pred kraj tercijara. [[Antarktika]], koja se već bila odvojila, pomakla se na svoju današnju poziciju oko [[Južni pol|Južnog pola]]. Prevladavala je [[vulkan]]ska aktivnost. [[Klima]] se tijekom tercijara postupno ohladila, započevši s [[paleocen]]skim tropsko-umjerenim [[temperatura]]ma na cijelom [[svijet]]u i završivši s velikom [[glacijacija|glacijacijom]] pred kraj razdoblja.<br />
<br />
Izraz ''tercijar'' je prvi koristio [[Giovanni Arduino]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. On je geološko vrijeme klasificirao u primitivni (ili primarno), sekundarni i tercijarni period na osnovu geoloških zapažanja u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Kasnije se počeo primjenjivati četvrti period - kvartar. Godine [[1828.]] [[Charles Lyell]] uključio je tercijar u vlastiti, mnogo detaljniji sustav klasifikacije. Tercijar je podijelio u četiri epohe na osnovu postotka [[fosil]]a [[mekušci|mekušaca]] nalik na moderne vrste pronađenih u tim [[stratum|stratama]]. Koristio je [[Grčki jezik|grčka]] imena: eocen, miocen, stariji pliocen i noviji pliocen. Iako su te podjele izgledale adekvatne za regiju na koju su se originalno bile primjenjivale (dijelova [[Alpe|Alpa]] i ravnice [[Italija|Italije]]), taj sustav nije se mogao primijeniti na ostale dijelove [[Europa|Europe]] i [[Amerika|Ameriku]]. Zato je kasnije upotreba mekušaca u definiciji epoha bila napuštena, te uvedena nova imena i [[Definicija|definicije]].<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
* [[Geološka razdoblja]]<br />
<br />
[[Kategorija:Geološka razdoblja]]</div>WikiSysop