WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T05:29:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 05:29
Redak 15:		Redak 15:
	==Povijest==		==Povijest==
	[[datoteka:Desembarcoislasterceiras.jpg\|thumb\|left\|240px\|Iskrcavanje španjolskih trupa na Tercijeru za vrijeme ''Bitke kod Ponta Delgada'' (jul [[1583.]])]]		[[datoteka:Desembarcoislasterceiras.jpg\|thumb\|left\|240px\|Iskrcavanje španjolskih trupa na Tercijeru za vrijeme ''Bitke kod Ponta Delgada'' (jul [[1583.]])]]
	U novije vrijeme otkriveno je nekoliko čudnih formacija, koje bi mogli biti hipogeji (grobovi uklesani u stijene) stari oko 2 000 godina, a to bi značilo da su neki stanovnici živjeli na ''Terceiri'' prije nego što su Portugalci otkrili otok. <ref>{{~~cite book~~\|publisher=Correio da Manhã\|language=Portuguese\|accessdate=26. 11. 2011\|title=Estruturas podem ter mais de dois		U novije vrijeme otkriveno je nekoliko čudnih formacija, koje bi mogli biti hipogeji (grobovi uklesani u stijene) stari oko 2 000 godina, a to bi značilo da su neki stanovnici živjeli na ''Terceiri'' prije nego što su Portugalci otkrili otok. <ref>{{Citiranje knjige\|publisher=Correio da Manhã\|language=Portuguese\|accessdate=26. 11. 2011\|title=Estruturas podem ter mais de dois
	mil anos: Monumentos funerários descobertos nos Açores\|date=5. March 2011\|location=Lisbon, Portugal\|editor=J.M.A.\|author=Lusa\|url=http://www.cmjornal.xl.pt/detalhe/noticias/ultima-hora/monumentos-funerarios-descobertos-nos-acores}}</ref>		mil anos: Monumentos funerários descobertos nos Açores\|date=5. March 2011\|location=Lisbon, Portugal\|editor=J.M.A.\|author=Lusa\|url=http://www.cmjornal.xl.pt/detalhe/noticias/ultima-hora/monumentos-funerarios-descobertos-nos-acores}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-15T01:22:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 01:22
Redak 26:		Redak 26:
	Bruges je često plovio u Flandriju po nove koloniste, na jednom od tih putovanja [[1474.]] je izgleda nastradao. Nakon njegova nestanka, njegova najstarija kći Beatriz, podijelila je otok ''Terceiru'' na dvije kapetanije: [[Angru]] (koji je donirala João Vazu) i [[Praia da Vitória\|Praia]] (koju je dala Alvaru Martinsu Homemu). Osim flamanskih i portugalskih kolonista, na ''Terceiru'' su doseljeni i mnogi [[Negroidi\|crni]] [[rob]]ovi iz [[Madeira\|Madeire]] i [[Afrika\|Afrike]], a samostalno su se naselili i brojni evropski pustolovi i [[židovi\|židovski]] trgovci. U 15. st. glavna poljoprivredna kultura na otoku bila je [[pšenica]], i eksploatacija šuma za brodogradnju, zatim je to postala [[šećerna trska]], njemački indigo, pa [[čaj]], [[duhan]] i [[ananas]].		Bruges je često plovio u Flandriju po nove koloniste, na jednom od tih putovanja [[1474.]] je izgleda nastradao. Nakon njegova nestanka, njegova najstarija kći Beatriz, podijelila je otok ''Terceiru'' na dvije kapetanije: [[Angru]] (koji je donirala João Vazu) i [[Praia da Vitória\|Praia]] (koju je dala Alvaru Martinsu Homemu). Osim flamanskih i portugalskih kolonista, na ''Terceiru'' su doseljeni i mnogi [[Negroidi\|crni]] [[rob]]ovi iz [[Madeira\|Madeire]] i [[Afrika\|Afrike]], a samostalno su se naselili i brojni evropski pustolovi i [[židovi\|židovski]] trgovci. U 15. st. glavna poljoprivredna kultura na otoku bila je [[pšenica]], i eksploatacija šuma za brodogradnju, zatim je to postala [[šećerna trska]], njemački indigo, pa [[čaj]], [[duhan]] i [[ananas]].
	<ref name=enq>		<ref name=enq>
	{{~~Cite web~~		{{Citiranje weba
	\| url =http://www.cm-ah.pt/showPG.php?Id=9		\| url =http://www.cm-ah.pt/showPG.php?Id=9
	\| title =''Resenha Histórica''		\| title =''Resenha Histórica''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T12:45:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Terceira<br/> <small>Ilha Terceira</small>
|zemljovid = [[Datoteka:PT Terceira.PNG|260px]]
|smještaj = [[Atlantik]]
|otočje = [[Azori]]
|koordinate = 38°42′N 27°12′E
|država = [[Portugal]]
|gl.naselje = [[Angra do Heroismo]]
|površina = 396,75 km²
|stanovništvo = 55 833
|slika = [[Datoteka:Serra da nasce água ilha terceira açores.jpg|250px]]<br />Pogled na ugasli vulkan Serra de Cume
}}
'''Terceira''' ([[portugalski]]: ''Ilha Terceira'') je jedan od [[otok]]a iz [[otočje|otočja]] [[Azori|Azora]], u sredini sjevernog [[Atlantik]]a, površine 396,75 km², na kojem živi 55 833 stanovnika. ''Terceira'' je danas poznata kao [[Zrakoplovstvo|zrakoplovna]] baza [[SAD|američko]] - [[portugal]]ske vojske (Base Aérea nº 4) i po svojoj povijesnoj prijestolnici gradu [[Angra do Heroismo]] sjedištu vrhovnog suda [[portugal]]ske [[Azori|Autonomne pokrajine Azori]], čiji je povijesno središte grada Angra do Heroismo [[UNESCO]] proglasio dijelom svjetske kulturne baštine.

==Povijest==
[[datoteka:Desembarcoislasterceiras.jpg|thumb|left|240px|Iskrcavanje španjolskih trupa na Tercijeru za vrijeme ''Bitke kod Ponta Delgada'' (jul [[1583.]])]]
U novije vrijeme otkriveno je nekoliko čudnih formacija, koje bi mogli biti hipogeji (grobovi uklesani u stijene) stari oko 2 000 godina, a to bi značilo da su neki stanovnici živjeli na ''Terceiri'' prije nego što su Portugalci otkrili otok. <ref>{{cite book|publisher=Correio da Manhã|language=Portuguese|accessdate=26. 11. 2011|title=Estruturas podem ter mais de dois
mil anos: Monumentos funerários descobertos nos Açores|date=5. March 2011|location=Lisbon, Portugal|editor=J.M.A.|author=Lusa|url=http://www.cmjornal.xl.pt/detalhe/noticias/ultima-hora/monumentos-funerarios-descobertos-nos-acores}}</ref>

Još od [[Antika|Antike]] znalo se ili slutilo, da po [[Atlantik]]u mora biti i nekakvih otoka. U 14. st. kružile su još uvijek priče o atlanskim otocima; ''Atlantis'', ''Sete Cidades'' (Kraljevstvo sedam gradova), ''Terras of São Brandão'' (Zemlja sv. [[Brendan]]a), ''Ilhas Aofortunadas'' (Otoci sreće), ''Ilha da Brasil'' (Otok Brazil), ''Antília'', ''Ilhas Azuis'' (Plavi otoci), ''Terra dos Bacalhaus'' (Zemlja [[bakalar]]a). Čak se slučajno ili ne, [[1436.]] pojavila ''Insula de Brasil'' kao jedan od većih otoka [[otočje|otočja]] u sred Atlantika, na zemljovidu [[Mletci|mletačkog]] [[kartograf]]a Andreje Bianca.

Prvi službeni dokument u kojem se jasno navodi otkriće nekog od otoka [[otočje|otočja]] [[Azori|Azora]] je iz [[1439.]] u njemu se navodi da je [[portugal]]ski moreplovac [[Gonçalo Velho Cabral]] otkrio otočić ''Formigas''. <ref> Glavne otoke Santu Mariju i São Miguel otkrio je isti moreplovac dvije godine kasnije</ref> Tako da je i do danas nejasno koje su godine [[Portugal]]ci otkrili ''Terceiru'' (njeno ime jasno govori da je otkrivena treća). U prvim pisanim dokumentima ona se navodi kao ''Ilha de Jesus Cristo'' (otok Isusa Krista) a kasnije ''Ilha de Jesus Cristo da Terceira''. Po kroničarima iz onog doba izgleda da je pronađena oko 1. siječnja (a to se tada slavilo kao imendan [[Isus]]a), zbog tog je i dobila njeno ime, ali se vremenom ustalilo ime ''Terceira''.

Kolonizacija otoka ''Terceira'' započela je [[dekret]]om [[infant]]a [[Henrik Moreplovac|Henrika Moreplovca]] (od [[21. ožujka]] [[1450.]]), koji je otok (zajedno sa još šest azorskih otoka) [[Donacija|donirao]] [[Flamanci|flamanskom]] [[Plemstvo|plemiću]] [[Jácome de Bruges|Jácomeu iz Brugesa]]. <ref name=enq/>On je izgleda već sljedeće godine doveo prve naseljenike iz [[Flandrija|Flandrije]], koji su se iskrcali na sjeveru otoka kod naselja ''Quatro Ribeiras'', i osnovali prvo naselje. Brugues je preselio svoju rezidenciju u u novo naselje [[Praia da Vitória|Praia]] - [[1456.]], u koju je preselio i upravu (kapetaniju) oko [[1460.]] <ref name=enq/>

Bruges je često plovio u Flandriju po nove koloniste, na jednom od tih putovanja [[1474.]] je izgleda nastradao. Nakon njegova nestanka, njegova najstarija kći Beatriz, podijelila je otok ''Terceiru'' na dvije kapetanije: [[Angru]] (koji je donirala João Vazu) i [[Praia da Vitória|Praia]] (koju je dala Alvaru Martinsu Homemu). Osim flamanskih i portugalskih kolonista, na ''Terceiru'' su doseljeni i mnogi [[Negroidi|crni]] [[rob]]ovi iz [[Madeira|Madeire]] i [[Afrika|Afrike]], a samostalno su se naselili i brojni evropski pustolovi i [[židovi|židovski]] trgovci. U 15. st. glavna poljoprivredna kultura na otoku bila je [[pšenica]], i eksploatacija šuma za brodogradnju, zatim je to postala [[šećerna trska]], njemački indigo, pa [[čaj]], [[duhan]] i [[ananas]].
<ref name=enq>
{{Cite web
| url =http://www.cm-ah.pt/showPG.php?Id=9
| title =''Resenha Histórica''
| accessdate = 21. studenoga 2011.
| language=portugalski
| publisher=Câmara Municipal de Angra do Heroísmo
}}</ref>

Za vrijeme portugalske dinastičke krize - [[1580.]], jedan od pretendenata na kraljevski tron [[António Portugalski]] odabrao je ''Terceiru'' kao svoju prijestolnicu, tako da su [[Azori]] bili jedini dio portugalskog carstva koji je odoljevao [[Španjolska|španjolcima]] sve do ljeta [[1582.]], tad je španjolski kralj [[Filip II. Španjolski|Filip II.]] ponudio stanovnicima Azora
[[Amnestija|amnestiju]] ako se dobrovoljno predaju, ali je njegov glasnik naišao na vrlo neprijateljski prijem u gradu [[Angra do Heroismo|Angra]] (iz kog je jedva uspio pobjeći na saveznički otok [[São Miguel]]). <ref name=enq/>Nakon Bitke kod Ponta Delgada (kod otoka São Miguel) [[1582.]], u kojoj je španjolski komadant ''Alvaro de Bazan, markiz od Santa Cruza'' porazio vojsku Antónija i njegovih anglo-francuskih pristalica, njegova flota od 96 brodova i 9500 vojnika (+ posada od 2000 vojnika iz otoka Sao Miguel) pojavila se kod grada [[Angra do Heroismo|Angra]]. Nakon samo jednog dana borbe - oni su zauzeli grad [[Angra do Heroismo|Angru]], [[1583.]] ali su dopustili poraženim francuskim i engleskim vojnicima da napuste otok u miru, a António je sa najužim pristašama uspio pobjeći. <ref name=enq/>

Nakon obnove portugalskog kraljevstva [[1642.]], dotad brojni (i privilegirani) španjolski kolonisti napustili su otok.
Sistem administrativno-vlasničke podjele otoka na 2 kapetanije, promijenjen je [[1766.]], otad je čitavim otokom upravljao jedan general - kapetan sa sjedištem u [[Angra do Heroismo|Angri]]. <ref name=enq/>
''Terceira'' je bila poprište ''Bitke kod grada [[Praia da Vitória]]'' [[1829.]], između Miguelista (pristaša kralja [[Miguel I. Portugalski|Miguel I.]] i [[Liberalizam|liberala]] (pristaša [[kralj]]a [[João VI. Portugalski|Joãoa VI.]]) za vrijeme portugalskog građanskog rata zvanog i ''Rat dvoje braće''. Kralj [[Pedro I. Brazilski|Pedro I.]]. formirao je svoju reformističku vladu u gradu [[Angra do Heroismo|Angri]] - [[1832.]], koja je bila protivnik apsolutionističkog režima u [[Lisabon]]u, pod predsjedanjem Markiza Palmela. <ref name=enq/>

Za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] - [[1810.]], velik broj novinara i pristalica revolucije, uključujući i industrijalca Jácome Rattona bili su prognani na ''Terceiru''. <ref name=enq/>

Na ''Terceiri'' su se susreli [[16. ožujka]] [[2003.]], [[predsjednik]] [[SAD|Sjedinjenih Država]] [[George W. Bush]], [[UK|britanski]] [[premijer]] [[Tony Blair]], [[Španjolska|španjolski]] premijer [[José María Aznar]] i [[portugal]]ski premijer [[José Manuel Durão Barroso|José Manuel Barroso]] kako bi dogovorili detalje [[Invazija Iraka 2003.|invaziji na Irak]], koja je počela četiri dana kasnije - [[20. ožujka]] [[16. ožujka]] [[2003.]] <ref name=enq/>

== Geografske karakteristike ==

Otok ''Terceira'' ima gotovo kružni oblik, dug je 29 km, a širok 18 km, ukupne dužine obale 90 km. ''Terceira'' je nastala kao plod [[vulkan]]ske aktivnosti četiri vulkana, koji su stvorili na vrhu [[Geologija|geološki]] raskol koji se zove ''Raskol Terceira''. Ti su vulkani izrasli iz dubine od 1500 metara sa dna [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. Najstariji od njih [[stratovulkan]] '''Cinquo Picos''', na istočnom dijelu otoka, prestao je sa aktivnošću pred više od 300 000 godina. To je jedan od najvećih vulkana na Azorima, sa [[Kaldera|kalderom]] promjera 7 km. [[stratovulkan]] '''Guilherme Moniz''' u sredini otoka [[Vulkanska erupcija|erumpirao]] je 100 000 godina kasnije (oko 270 000 ka), on ima kalderu promjera 623 metara. Na sjeveru otoka je vulkan '''Pico Alto''', koji je prestao sa aktivnošću pred manje od 60 000 godina, njegova
kaldera ima 808 m.

Najmlađi i jedini aktivni vulkan je '''Santa Barbara''', na zapadu otoka visok 1023 m. Taj stratovulkan ima dvije kaldere, mlađa se formirala prije 15 000 godina. Zabilježene erupcije dogodile su se [[1761.]] uz prorez na istočnoj strani vulkana, te [[1867.]] i [[1998.]] – [[2000.]] iz podvodnih kratera na zapadnoj obali. Zapadni dio otoka Terceira je bogat šumskim pokrovom, zbog vjetrova sa zapada koji donose kišne oblake na tu stranu. Unutrašnjost ''Terceire'' je brežuljkasti i rijetko naseljen kraj, pravi rezervat prirode po kojem pasu brojna stada krava. Većina stanovnika živi u dva grada i brojnim slikovitim ribarskim naseljima na obali.

Većina otoka je okružena obalnim stijenama visokim do 20 m, osim dijela na južnoj obali pored grada [[Angra do Heroismo]]. Tu je erupcija lave formirala u vodi oceana bazaltni poluotok sa brdom Monte Brasil, visokim 205 m (promjera 1 km) koje štiti od vjetrova sa zapada tu glavnu otočku luku.
[[datoteka:Achada, interior da ilha Terceira, Açores, Portugal.JPG|thumb|270px|right|''Visoravan Achada'', ispod [[vulkan]]a ''Guilherme Moniz'']]
[[datoteka:Vista parcial da Baía da Praia da Vitória, ilha Terceira, Açores, Portugal.jpg|thumb|240px|left|Pogled na grad [[Praia da Vitória]]]]
[[datoteka:Monte Brasil, vista da cidade de Angra do Heroísmo, Ilha Terceira, Açores.jpg|thumb|240px|left|Pogled na grad [[Angra do Heroismo]] sa brda Monte Brasil]]

Administrativno Terceira je podijeljena po dijagonali između dviju općina: [[Angra do Heroismo]] i [[Praia da Vitória]]. Općina Angra do Heroismo nalazi se na jugo zapadnoj polovici otoka, a Praia da Vitória na sjeveroistuku, unutar te općine nalazi se i naselje Lajes, sa bazom ratne avijacije.
==Gospodarstvo==
Glavna gospodarska aktivnost na otoku je [[stočarstvo]] i proizvodnja mliječnih proizvoda. Otok ima dvije glavne morske luke; [[Angra do Heroismo]] i [[Praia da Vitória]] i jedan [[aerodrom]], koji je prije svega vojni ([[SAD|američko]] - [[portugal]]ski) -Base Aérea nº 4 u naselju Lajes.

==Kultura i običaji==
Na ''Terceiri'' je vjekovima popularna verzija portugalske [[Korida|koride]], i to jednako ona u [[Arena|areni]], ali i ona narodska - ulična - ''"touradas à corda"''.

Popularne od 16. st. - ''"touradas à corda"'' (doslovno koride na užetu) održavaju otočani od [[april]]a / svibnja do kraja [[rujan|rujna]]. Ta korida slična je španjolskim uličnim ''Utrkama bikova'', za vrijeme te koride puste [[bik]]a da projuri kroz grad, ili trg sa vrlo dugim užetom oko vrata, koje drže osam "pastoresa" odjevenih u tradicionalnu nošnju; bijele košulje, crne hlače i sivo crni šešir. Oni ipak kontroliraju bika, kojeg hrabriji mladići pokušavaju izazvati, tako da mu priđu sve bliže (što obično izazove bezbroj smiješnih situacija) ali koji put i ozbiljne ozljede.
Koride se održavaju kao uvod u tradicionalna vjerska slavlja, slične su i koride u areni sa konjanicima, koje kao uvod imaju veliku procesiju sa svim sudionicima buduće koride odjevenima u kostime iz 16. st; ''pantalones'' (''konjanike''), ''bandarilheiros'' (''konjanički štitonoše''), [[matador]]e i ''forcadose'' (8 ljudi koji izazivaju bika). Za razliku od španjolske koride, u portugalskoj nije cilj ubiti bika, već ga nakratko ukrotiti - i to tako da ga ''forcadosi'' uhvate za rogove i umire, matadori i ''pantalones'' igraju malu ulogu zbunjujući bika tokom koride.

==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.azores.com/azores/terceira.php Azores.com, informacije o otoku Terceira]
* [http://www.cm-ah.pt/ Câmara Municipal da Angra do Heroísmo]
* [http://www.cmpv.pt/ Câmara Municipal da Praia da Vitória]

[[Kategorija:Otoci u Atlantskom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Portugalski otoci]]

Terceira - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica