https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Teorija_stalnog_stanja 2026-08-29T05:14:14Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_stalnog_stanja&diff=18282&oldid=prev 2021-07-28T12:04:04Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Teorija stalnog stanja&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Teorija stalnog stanja&#039;&#039;&#039; je [[kozmologija|kozmološka]] hipoteza koju su [[1946.]] predložila trojica engleskih fizičara - [[Fred Hoyle]], [[Hermann Bondi]] i [[Thomas Gold]].<br /> <br /> Prema ovoj hipotezi, [[svemir]] se stalno širi, a nova materija spontano nastaje u prazninama. Novonastala materija se akumulira te tvori nove [[zvijezda|zvijezde]]. <br /> <br /> Ako je ova hipoteza točna, daleke i bliske [[galaksija|galaksije]] bi trebale izgledati statistički jednako. Teorija &quot;[[Veliki prasak|Velikog praska]]&quot; tvrdi suprotno: daleke galaktike bi trebale izgledati u prosjeku mlađe, jer ih, zbog kašnjenja koje je posljedica konačne brzine svjetlosti, vidimo kako su izgledale u ranijim stadijima svemira. Po teoriji Velikog Praska, daleke galaktike bi trebale imati više plina te više masivnih kratkoživućih zvijezda. <br /> <br /> U vrijeme iznošenja &quot;teorije stalnog stanja&quot; još nije bilo moguća eksperimentalna provjera ove pretpostavke, no nekoliko desetljeća kasnije, razvojem dovoljno osjetljivih [[senzor]]a, pokazalo se da zaista postoji razlika između bliskih i dalekih galaksija, čime je srušena ova hipoteza.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{astro.fdst.hr}}<br /> <br /> [[Kategorija:Kozmologija]]</div>

WikiSysop