<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Teorija_queera</id>
	<title>Teorija queera - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Teorija_queera"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_queera&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T13:24:29Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_queera&amp;diff=658413&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10 u (test) 12:54, 8. ožujak 2026.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_queera&amp;diff=658413&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-08T12:54:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 8. ožujak 2026. u 12:54&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Teorija queera&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{nedostaju izvori}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{nedostaju izvori}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{stilska dorada}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{stilska dorada}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Teorija [[queer]]a&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; izrasla 1990.-ih godina iz [[gej]]skih i [[lezbijka|lezbijskih]] studija, [[feminizam|feminističkih]] studija, na kritici društva, ali i same gejske i lezbijske politike; nastojeći pomno istražiti socijalnu konstrukciju spolnih/[[Spol i rod|rodnih]] čina i identiteta. Najznačajniji autori i autorice queer teorije, koji su je zapravo pokrenuli, jesu [[Michel Foucault]], francuski [[post-strukturalizam|post-strukturalist]] [[filozofija|filozof]], [[povijest|povjesničar]] i aktivist te njegova kritičarka, [[feminizam|feministica]] [[Judith Butler]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Teorija [[queer]]a&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; izrasla 1990.-ih godina iz [[gej]]skih i [[lezbijka|lezbijskih]] studija, [[feminizam|feminističkih]] studija, na kritici društva, ali i same gejske i lezbijske politike; nastojeći pomno istražiti socijalnu konstrukciju spolnih/[[Spol i rod|rodnih]] čina i identiteta. Najznačajniji autori i autorice queer teorije, koji su je zapravo pokrenuli, jesu [[Michel Foucault]], francuski [[post-strukturalizam|post-strukturalist]] [[filozofija|filozof]], [[povijest|povjesničar]] i aktivist te njegova kritičarka, [[feminizam|feministica]] [[Judith Butler]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l5&quot;&gt;Redak 5:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 5:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Teorija queera nije nastala u jednom točno određenom trenutku, već se smatra da se po prvi puta kao termin koristi na raznim konferencijama održanih u [[SAD]]-u krajem [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|XX]]. st. na temu gej i lezbijskih prava, [[Postmoderna|postmodernizma]]  i [[Poststrukturalizam|poststrukturalizma]]. Tako možemo reći da queer teorija objedinjuje gej i lezbijske studije, feminističke studije, ali i brojne post-strukturalne teorije. Queer teorija je danas zastupljena na području humanističkih [[znanost]]i, [[povijest]]i, kulturnih studija, [[Književnost|književnosti]], [[Filozofija|filozofije]], [[Pravo|prava]], [[Genetika|genetike]] i [[Biologija|biologije]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Teorija queera nije nastala u jednom točno određenom trenutku, već se smatra da se po prvi puta kao termin koristi na raznim konferencijama održanih u [[SAD]]-u krajem [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|XX]]. st. na temu gej i lezbijskih prava, [[Postmoderna|postmodernizma]]  i [[Poststrukturalizam|poststrukturalizma]]. Tako možemo reći da queer teorija objedinjuje gej i lezbijske studije, feminističke studije, ali i brojne post-strukturalne teorije. Queer teorija je danas zastupljena na području humanističkih [[znanost]]i, [[povijest]]i, kulturnih studija, [[Književnost|književnosti]], [[Filozofija|filozofije]], [[Pravo|prava]], [[Genetika|genetike]] i [[Biologija|biologije]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Mnogi queer teoretičari i teoretičarke posve žele potisnuti [[gej i lezbijske studije]] jer ih smatraju konformističnima, odnosno da kopiraju heteroseksualne norme – primjerice u traženju prava na [[istospolni brak]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Mnogi queer teoretičari i teoretičarke posve žele potisnuti [[gej i lezbijske studije]] jer ih smatraju konformističnima, odnosno da kopiraju heteroseksualne norme – primjerice u traženju prava na [[&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;brak i istospolnost|&lt;/ins&gt;istospolni &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&quot;&lt;/ins&gt;brak&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&quot;&lt;/ins&gt;]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Antu Soraine,Tamsin Spargo, Adrianne Rich su - uz već spomenutu Judith Butler - najznačajnije lezbijske i [[feminizam|feminističke]] spisateljice queer teorije. Dok se David Halperin bavi seksualnošću antike, [[Gayle Rubin]] poklonicima [[BDSM|sado-mazo]] i &amp;#039;&amp;#039;leather&amp;#039;&amp;#039; kulture, Ed Cohen, Jonathan Dolimore, Lee Edelman, Yvonne Yarboro i dr. sukobljavaju queer teoriju i gej i lezbijske studije. Upravo zahvaljujući njima može se reći da je primarna razlika između queer teorije i gej i lezbijskih studija u samom pristupu prema [[LGBTIQ]] populaciji. Queer teorija proučava odnose „norma vs. queer“ s naglaskom na [[seksualnost]], analizirajući ju i tumačeći je, dok se gej i lezbijske studije fokusiraju na gej i lezbijski identitet i na neravnopravnost u odnosu na većinsku [[heteroseksualnost|heteroseskualnu]] populaciju.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Antu Soraine,Tamsin Spargo, Adrianne Rich su - uz već spomenutu Judith Butler - najznačajnije lezbijske i [[feminizam|feminističke]] spisateljice queer teorije. Dok se David Halperin bavi seksualnošću antike, [[Gayle Rubin]] poklonicima [[BDSM|sado-mazo]] i &amp;#039;&amp;#039;leather&amp;#039;&amp;#039; kulture, Ed Cohen, Jonathan Dolimore, Lee Edelman, Yvonne Yarboro i dr. sukobljavaju queer teoriju i gej i lezbijske studije. Upravo zahvaljujući njima može se reći da je primarna razlika između queer teorije i gej i lezbijskih studija u samom pristupu prema [[LGBTIQ]] populaciji. Queer teorija proučava odnose „norma vs. queer“ s naglaskom na [[seksualnost]], analizirajući ju i tumačeći je, dok se gej i lezbijske studije fokusiraju na gej i lezbijski identitet i na neravnopravnost u odnosu na većinsku [[heteroseksualnost|heteroseskualnu]] populaciju.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_queera&amp;diff=28708&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorija_queera&amp;diff=28708&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-10T10:25:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Teorija queera&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{nedostaju izvori}}&lt;br /&gt;
{{stilska dorada}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Teorija [[queer]]a&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; izrasla 1990.-ih godina iz [[gej]]skih i [[lezbijka|lezbijskih]] studija, [[feminizam|feminističkih]] studija, na kritici društva, ali i same gejske i lezbijske politike; nastojeći pomno istražiti socijalnu konstrukciju spolnih/[[Spol i rod|rodnih]] čina i identiteta. Najznačajniji autori i autorice queer teorije, koji su je zapravo pokrenuli, jesu [[Michel Foucault]], francuski [[post-strukturalizam|post-strukturalist]] [[filozofija|filozof]], [[povijest|povjesničar]] i aktivist te njegova kritičarka, [[feminizam|feministica]] [[Judith Butler]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teorija queera nije nastala u jednom točno određenom trenutku, već se smatra da se po prvi puta kao termin koristi na raznim konferencijama održanih u [[SAD]]-u krajem [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|XX]]. st. na temu gej i lezbijskih prava, [[Postmoderna|postmodernizma]]  i [[Poststrukturalizam|poststrukturalizma]]. Tako možemo reći da queer teorija objedinjuje gej i lezbijske studije, feminističke studije, ali i brojne post-strukturalne teorije. Queer teorija je danas zastupljena na području humanističkih [[znanost]]i, [[povijest]]i, kulturnih studija, [[Književnost|književnosti]], [[Filozofija|filozofije]], [[Pravo|prava]], [[Genetika|genetike]] i [[Biologija|biologije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mnogi queer teoretičari i teoretičarke posve žele potisnuti [[gej i lezbijske studije]] jer ih smatraju konformističnima, odnosno da kopiraju heteroseksualne norme – primjerice u traženju prava na [[istospolni brak]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Antu Soraine,Tamsin Spargo, Adrianne Rich su - uz već spomenutu Judith Butler - najznačajnije lezbijske i [[feminizam|feminističke]] spisateljice queer teorije. Dok se David Halperin bavi seksualnošću antike, [[Gayle Rubin]] poklonicima [[BDSM|sado-mazo]] i &amp;#039;&amp;#039;leather&amp;#039;&amp;#039; kulture, Ed Cohen, Jonathan Dolimore, Lee Edelman, Yvonne Yarboro i dr. sukobljavaju queer teoriju i gej i lezbijske studije. Upravo zahvaljujući njima može se reći da je primarna razlika između queer teorije i gej i lezbijskih studija u samom pristupu prema [[LGBTIQ]] populaciji. Queer teorija proučava odnose „norma vs. queer“ s naglaskom na [[seksualnost]], analizirajući ju i tumačeći je, dok se gej i lezbijske studije fokusiraju na gej i lezbijski identitet i na neravnopravnost u odnosu na većinsku [[heteroseksualnost|heteroseskualnu]] populaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iako [[Judith Butler]] i [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]] možemo nazvati najznačajnijim queer teoretičarima, prva osoba koja je počela koristiti termin „queer“ je [[Teresa de Lauretis]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Teorija queera u Hrvatskoj i obližnjim zemljama ==&lt;br /&gt;
U Hrvatskoj je queer teorija relativno slabo zastupljena. Queer publikacije možemo pronaći kao prilog u listu „Zarez“ pod nazivom „Queer portal“ za koji su pisali (i pišu): Trpimir Matasović, Željko Mrkšić, Gordan Bosanac, Jelena Poštić, Sanja Juras, Andrea Špehar i dr. Od ostalih publikacija možemo naići još samo prevode Foucaluta, Richove te neke radove autorice Sanje Sagaste. Pojavom [[Queer Zagreb]] festivala od 2003. pokušava se približiti queer kultura, queer teorija i queer aktivizam.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao jedinog queer teoretičara u regiji, koji se tako naziva i u medijima, može se navesti Dušana Maljkovća, urednika queer časopisa „Gay (to!)“ i portala Gej - Srbija, voditelja emisije „Gayming“ na radiju „Beograd 202“ koja se emitrala do kraja 2004.g. Maljković je autor mnogih književnih i teorijsih tekstova („Jebeš konzervativno“), koautor je dvije knjige – „Rečnika osnovnih feminističkih pojmova“ itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Queer kao dekonstrukcija roda ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao alternativu identitetima (spolnim i/ili rodnim), queer teorija je predstavila [[queer]] kao dodatni (ne)identitet. Ako queer teorija osporava i suprotstavlja se normi, postoji opasnost da i sama nametne normu neidentiteta i tada bi postala paradoks samoj sebi. Ako [[queer]] postane norma – u tom trenutku prestaje biti queer.  [[Queer]] nije (samo) kategorija identiteta, već proces neprekidnog &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;remećenja&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Obrnuti diskurs&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je jedan on najznačajnijih termina queer teorije, a uvodi ga [[Michel Foucault]]. Taj diskurs je opisan kao posljedica otpora [[LGBTIQ]] osoba koje objašnjavaju terminologiju koja je diskvalificirala homoseksualnost („inverzija“, „pederastija“, „duševni hermafroditizam“) i prihvaćaju je kao &amp;quot;pozitivnu&amp;quot;. Tako je, do tada vrlo pogrdan termin &amp;quot;queer&amp;quot; prihvaćen kao identitet, kultura i politika (teorija). Takav obrnuti diskurs, kojeg koristi i sam Foucault, može se smatrati prvim poticajem za nastanak queer teorije. U Hrvatskoj najpoznatiji primjeri &amp;quot;obrnutog diskursa&amp;quot; jest plakat Queer Zagreb &amp;quot;... i homofobi su ljudi&amp;quot;, te manifestacija [[Zagreb Pride]], posebice plakat &amp;quot;Živjela perverzija!&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rod kao društvena privremenost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; - kontroverzna teza koju uvodi [[Judith Butler]], a [[queer]] osobe ga ponekad doživljavaju doslovno. Kaže se da se [[spol i rod|rod]] može zapravo birati u skladu s dnevnom garderobom. Butlerova zaključuje da se ne ponašamo na određeni način zbog našeg [[spol i rod|rodnog]] identiteta, već do toga identiteta dolazimo kroz obrasce ponašanja koji odražavaju norme [[spol i rod|roda]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća kritika queer teorije koja se upućuje [[gej]] i [[lezbijka|lezbijskoj]] zajednici je društvena integracija, kopiranje [[heteroseksualnost|hetero]]-[[patrijarhat|patrijahalnih]] normi (poput institucije braka odnosno kopiranje rodnih uloga u istospolnoj zajednici, njezina institucionalizacija i rodni odnos moći). Dok su sedamdesetih godina XX.st. i [[gej|gejevi]] i [[lezbijka|lezbijke]] zajedno sa [[transrodnost|transrodnim]] osobama i ostalima, svi bili u današnjem smislu &amp;#039;&amp;#039;queer&amp;#039;&amp;#039;, iskoračenjem (&amp;#039;&amp;#039;coming outom&amp;#039;&amp;#039;) i kopiranjem normi dominantne kulture, došlo je do svojevrsnog zahlađenja odnosa unutar LGBTIQ zajednice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Socijalna integracija koju su prihvatili neki gejevi i lezbijke, poziva na društveni ugled – te su osobe željele postati dio &amp;#039;&amp;#039;„prolaznog svijeta“&amp;#039;&amp;#039;, te mu se žele prilagoditi i postati slični njemu, prodavši tako svoj uvjet za ravnopravnost. To „&amp;#039;&amp;#039;prodavanje uvjeta za ravnopravnost“&amp;#039;&amp;#039; spočitava queer teorija smatravši da je takvo formiranje lezbijskog i gej ideala izdvajanjem iz donedavno „devijantne“ skupine, ništa drugo nego priklanjanje bjelačkoj [[buržoazija|buržoaziji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[transrodnost|Transrodne osobe]], koje su u ostalom i pokrenule suvremeni [[LGBTIQ]] pokret, prve izašavši na ulice i sukobivši se s policijom [[1969.]] na prvim [[Gay pride|Stonewall demonstracijama]], nisu bile „društveno prolazne“ i teže bi se uklopile u dominantnu kulturu poput [[gej|gejeva]] i [[lezbijka|lezbijki]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osamdesetih godina XX. stoljeća tako su se našli na jednoj strani „asimilirani“ bijeli [[gej|gejevi]] i [[lezbijka|lezbijke]], a s druge strane osobe koje se nisu mogle uklopiti u društvenu normu: [[transrodnost|transrodne osobe]]: &amp;#039;&amp;#039;butch&amp;#039;&amp;#039; (maskulinizirane) žene, feminizirani muškarci, [[transrodnost|transeksualne osobe]], [[transrodnost|transvestiti/ce – crossdreseri]], [[transrodnost|drag queens/drag kings]]; [[feminizam|feministice]], pobornici/e [[Poligamija|poligamije]], pobornici/e grupnog seksa, &amp;#039;&amp;#039;the aggressives&amp;#039;&amp;#039; (Afroamerički [[transrodnost|transrodni identitet]], [[BDSM|sado-mazohisti]], Afroamerička i Latino(američka) manjina....). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojavom [[kopnica|HIV/AIDS]]-a 1980.-ih godina cijela razjedinjena [[LGBTIQ|LGBTI(Q)]] zajednica doživljava novi potres. HIV/AIDS se počinje tumačiti kao „bolest [[homoseksualnost|homoseksualaca]]“ a cijela strategija prilagodbe (socijalna integracija) postaje upitna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije pojave HIV/AIDS-a objekt gej i lezbijske politike bila je seksualna preferencije pojedinca. Pojavom HIV/AIDS-a, dolazi do radikalizacije gej i lezbijske politike. Može se reći da identitet više ne postaje centar cijele politike, već se daje kolektivna podrška oboljelima i dolazi do zajedničkih istupa protiv novog vala homofobije. Seksualna praksa jedino dolazi do izražaja kao edukacija o sigurnom seksu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usred HIV/AIDS histerije [[queer]] počinje ulaziti u popularnu kulturu. Na brojne konferencijama koje se održavaju krajem 80-ih u Sjedinjenim državama na temu rodne neravnopravnosti, HIV/AIDS-a i gej i lezbijskih prava, počinju se koristiti i termini poput &amp;#039;&amp;#039;„queer nation“, queer nacionalizam&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Queer je i dan danas vrlo kritičan prema socijalnoj integraciji gejeva i lezbijki. Danas queer teorija/pokret se razvija zasebno od gej/lezbijskog iako je nastala iz gej i lezbijskih studija, njihovog fokusa na proširivanje važećih konstruiranih kategorija &amp;#039;&amp;#039;normalnog&amp;#039;&amp;#039; seksualnog ponašanja. Međutim, dok se gej i lezbijski studiji uglavnom bave pitanjima homoseksualnosti, queer teorija proširuje polje interesa, posebno zanimajući se za ono što se smatra seksualnim devijantnim ponašanjima, različitim seksualnim identitetima te političkom kritikom suvremenog društva u odnosu na seksualnost, što uključuje i kritiku gej i lezbijskih studija. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Unutar same queer teorije dvije velike struje fokusirane su na kritiku binarne rodno-spolne klasifikacije. Binarna rodno-spolna klasifikacija sagledava se kao ([[heteroseksualnost|hetero]])[[patrijarhat|patrijarhalna]] norma koja priznaje postojanje samo dva spola s pripadajućim rodnim ulogama. Proučavanjem [[transrodnost|transeksualnih i transrodnih]] osoba nastoji se opravdati zaključak kako je rod vrlo teško vezivati za biološki spol. Upravo u ovom trenutku [[Judith Butler|Butlerina]] rečenica zauzima ključan trenutak jer dokazuje da određeno ponašanje [[transrodnost|transeksualnih/transrodnih]] osoba nije takvo zbog njihovog [[spol i rod|rodnog identiteta]] već zato što njihovo ponašanje odražava vrijednosti koje društvo vidi kao suprotne vrijednosti  [[spol i rod|roda]] od normi koje pripisuje njihov biološki [[spol i rod|spol]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Queer nation&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; bila je radikalna gej/lezbijska grupa koja zajedno za organizacijom Pink Panthers organizirala ilegalne ulične patrole čiji je cilj bio sprječavanje nasilja nad homoseksualcima. Uz to, grupa &amp;#039;&amp;#039;Queer nation&amp;#039;&amp;#039; je održavala i organizirala počasti žrtvama [[homofobija|homofobije]], preminulima od HIV/AIDS-a, organizirala predavanja o sigurnom seksu i samoobrani, organizirala brojne medijske i umjetničke kampanje. U svojoj prezentaciji koristili su retoričku strategiju korištenja dotad pogrdnog i uvrjedljivog termina „queer (peder).“   Smatrali su da će korištenjem pogrdnih termina skrenuti pažnju s identiteta i fokusirati na politički i kulturni položaj homoseksualnih osoba. Grupa Queer nation je stvorila drugu vjerojatno najpoznatiju američku queer grupu ActUP, koja se raspala krajem 90ih nakon što je AIDS i situacija s njime promijenila značaj za društvo i postala &amp;quot;samo&amp;quot; kronična bolest. Aktivisti i aktivistkinje ActUPa i Queer Nation koji su tvorci slogana &amp;quot;We&amp;#039;re here, we&amp;#039;re queer get used to it!&amp;quot; i slogana i kampannje &amp;quot;Silence = Death&amp;quot;, najzaslužnije grupe za implementaciju [[queer]] politike i općenito implementaciju queera u aktivizam i jezik. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Druga struja queer teorije proučava &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;camp&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; supkulturu. Camp je urbani stil s kraja osamdesetih, početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koji se očituje u pretjerivanju igranja i kombinaciji rodnih uloga u odijevanju i ponašanju. Camp kombinira konvencionalna obilježja rodnih suprotnosti poput primjerice uske mini-suknje u kombinaciji s visokim potpeticama i dlakavim nogama i stiliziranom bradom i brkovima na našminkanom licu. Camp osobe žele izazvati reakciju i pitanja poput: „je li to muškarac ili žena?“, „je li on ili ona homoseksualac ili heteroseksualac?“, „je li &amp;#039;&amp;#039;on&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;ona&amp;#039;&amp;#039; možda nešto &amp;quot;treće&amp;quot;?“ Suvremeni queer upravo u postavljanju takvih pitanja vidi svoj smisao. Takve kontroverze posve ruše tradicionalnu koncepciju [[spol i rod|roda i spola]], [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]], ne davajući odgovore na postavljena pitanja...ili možda davajući više mogućih odgovora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Camp se danas razvio i dijelom u  tzv. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[genderqueer]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, nešto profinjeniji neidentitet. Genderqueer osobe još više izazivaju rodne norme te ponekad i  suvremenom tehnologijom modificiraju svoja tijela na način da se primjerice dio tijela supermaskulinizira, osim glave koju se plastičnim operacijama nastoji još više „poženstveniti“ u stilu [[Jesscica Rabbit|Jessice Rabbit]]. Genderqueer osobe na sve moguće načine nastoje srušiti bilo kakvu [[spol i rod|rodnu ili spolnu]] pretpostavku. Uz takvu pojavu, genderqueer osobe otvoreno pričaju o svojim seksualnim aktivnostima s oba „konvencionalna spola“, ali i sa drugim genderqueer osobama, cijelo vrijeme osvrćući se na sebe u oba gramatička roda. Genderqueer su osobe koje se ne uklapaju u tradicionalni binarni rodni sustav, a identificiraju se s queer vremenom, prostorom, kulturom i izričajem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[LGBTIQ]]&lt;br /&gt;
* [[Queer]]&lt;br /&gt;
* [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]]&lt;br /&gt;
* [[Gay pride|Pride - manifestacija povodom Međunarodnog dana ponosa]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{LGBT |state=autocollapsed |selected=akademija}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Sociologija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijest LGBT-a]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>