<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Teorem_o_me%C4%91uvrijednostima</id>
	<title>Teorem o međuvrijednostima - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Teorem_o_me%C4%91uvrijednostima"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorem_o_me%C4%91uvrijednostima&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T20:18:23Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorem_o_me%C4%91uvrijednostima&amp;diff=265846&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teorem_o_me%C4%91uvrijednostima&amp;diff=265846&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-28T18:40:04Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Teorem o međuvrijednostima&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;U [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]], &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;teorem o međuvrijednostima&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; kaže da, ako [[Neprekidnost funkcije|neprekidna]] [[Funkcija (matematika)|funkcija]] &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039;, sa segmentom &amp;#039;&amp;#039;[a, b]&amp;#039;&amp;#039; kao svojom domenom, poprima vrijednosti &amp;#039;&amp;#039;f(a)&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(b)&amp;#039;&amp;#039; na svakom kraju segmenta, onda isto tako ona i poprima svaku vrijednost između &amp;#039;&amp;#039;f(a)&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(b)&amp;#039;&amp;#039; u nekoj točki segmenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ta tvrdnja ima dva važna korolara:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Ako neprekidna funkcija ima vrijednosti suprotnog predznaka unutar segmenta, onda ona ima korijen u tom segmentu (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Bolzanov teorem&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
* Slika neprekidne funkcije definirane na segmentu je također segment.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Motivacija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teorem obuhvaća intuitivno svojstvo neprekidnih funkcija: neka je &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039; neprekidna na &amp;#039;&amp;#039;[1, 2]&amp;#039;&amp;#039; sa znanim vrijednostima &amp;#039;&amp;#039;f(1)=3&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(2)=5&amp;#039;&amp;#039;. Tada graf od &amp;#039;&amp;#039;y=f(x)&amp;#039;&amp;#039; mora proći kroz horizontalnu liniju &amp;#039;&amp;#039;y=4&amp;#039;&amp;#039; dok &amp;#039;&amp;#039;x&amp;#039;&amp;#039; ide od 1 do 2. To predstavlja ideju da se graf neprekidne funkcije na segmentu može nacrtati bez da se podigne olovka sa papira.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Teorem ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teorem o međuvrijednosti kaže sljedeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neka je dan segment &amp;lt;math&amp;gt;I = [a, b]&amp;lt;/math&amp;gt; u &amp;lt;math&amp;gt;\mathbb{R}&amp;lt;/math&amp;gt; i neprekidna funkcija &amp;lt;math&amp;gt;f: I \mapsto \mathbb{R}&amp;lt;/math&amp;gt;. Tada:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Inačica 1.&amp;#039;&amp;#039; Ako je &amp;#039;&amp;#039;u&amp;#039;&amp;#039; broj između &amp;#039;&amp;#039;f(a)&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(b)&amp;#039;&amp;#039;, to jest, &amp;lt;math&amp;gt;\min (f(a), f(b)) &amp;lt; u &amp;lt; \max (f(a), f(b))&amp;lt;/math&amp;gt; tada postoji unutarnja točka &amp;#039;&amp;#039;c&amp;#039;&amp;#039; segmenta &amp;#039;&amp;#039;I&amp;#039;&amp;#039; takva da je &amp;lt;math&amp;gt;c = f(u)&amp;lt;/math&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;Inačica 2.&amp;#039;&amp;#039; Slika &amp;lt;math&amp;gt;f(I)&amp;lt;/math&amp;gt; je također segment, ili sadrži &amp;lt;math&amp;gt;[f(a), f(b)]&amp;lt;/math&amp;gt; ili &amp;lt;math&amp;gt;[f(b), f(a)]&amp;lt;/math&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Bilješka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: Inačica 2 kaže da skup vrijednosti funkcije nema prazninu. Za svake dvije funkcijske vrijednosti &amp;lt;math&amp;gt;c &amp;lt; d&amp;lt;/math&amp;gt;, čak i ako su izvan intervala između &amp;#039;&amp;#039;f(a)&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(b)&amp;#039;&amp;#039;, sve točke u segmentu &amp;#039;&amp;#039;[c, d]&amp;#039;&amp;#039; su također vrijednosti funkcije: &amp;lt;math&amp;gt;[c, d] \subset f(I)&amp;lt;/math&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Podskup [[Realni broj|realnih brojeva]] bez unutarnje praznine je [[Interval (matematika)|interval]]. Inačica 1 je prirodno sadržana u Inačici 2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Veza sa potpunošću ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teorem ovisi o, i ekvivalentan je, potpunosti realnih brojeva. Teorem o međuvrijednosti ne odnosi se na [[Racionalni broj|racionalne brojeve]], jer praznine postoje između racionalnih brojeva; [[Iracionalni broj|iracionalni brojevi]] pune te praznine. Na primjer, funkcija &amp;lt;math&amp;gt;f(x) = x^2 - 2&amp;lt;/math&amp;gt; za &amp;lt;math&amp;gt;x \in \mathbb{Q}&amp;lt;/math&amp;gt; zadovoljava &amp;#039;&amp;#039;f(0) = -2&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;f(2) = 2&amp;#039;&amp;#039;. Međutim, ne postoji racionalni broj &amp;#039;&amp;#039;x&amp;#039;&amp;#039; takav da je &amp;#039;&amp;#039;f(x) = 0&amp;#039;&amp;#039;, jer je &amp;lt;math&amp;gt;\sqrt{2}&amp;lt;/math&amp;gt; iracionalan broj. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za &amp;#039;&amp;#039;u = 0&amp;#039;&amp;#039; tvrdnja je znana pod nazivom &amp;#039;&amp;#039;[[Bolzanov teorem]]&amp;#039;&amp;#039;. Taj teorem je prvi dokazao [[Bernard Bolzano]] u 1817. [[Augustin-Luis Cauchy]] je dao još jedan dokaz 1821.&amp;lt;ref&amp;gt;Grabiner, Judith V. (1983.) &amp;#039;&amp;#039;Who Gave You the Epsilon? Cauchy and the Origins of Rigorous Calculus&amp;#039;&amp;#039;. The American Mathematical Monthly. (str. 185-194.)&amp;lt;/ref&amp;gt; Oba su bila inspirirana ciljem formalizacije analize funkcija i djelima [[Joseph-Louis Lagrange|Josepha-Louisa Lagrangea]]. Ideja da neprekidne funkcije imaju svojstvo međuvrijednosti ima raniji izvor. [[Simon Stevin]] je dokazao teorem o međuvrijednosti za polinome (upotrebljavajući polinom trećeg stupnja kao primjer) dajući algoritam za konstrukciju decimalnog zapisa rješenja. Algoritam iterativno dijeli interval na 10 dijelova, stvarajući dodatnu znamenku na svakom koraku iteracije.&amp;lt;ref&amp;gt;Karin Usadi Katz i Mikhail G. Katz (2011) &amp;#039;&amp;#039;A Burgessian Critique of Nominalistic Tendencies in Contemporary Mathematics and its Historiography.&amp;#039;&amp;#039; Foundations of Science.&amp;lt;/ref&amp;gt; Prije nego je formalna definicija neprekidnosti dana, svojstvo međuvrijednosti je dano kao dio definicije neprekidne funkcije. [[Louis Arbogast]] je pretpostavio da funkcije nemaju skokova, zadovoljavaju svojstvo međuvrijednosti i imaju inkremente čije veličine odgovaraju veličinama inkrementa varijable.&amp;lt;ref&amp;gt;O&amp;#039;Connor, John J.; Robertson, Edmund F., &amp;#039;&amp;#039;Intermediate value theorem&amp;#039;&amp;#039;, MacTutor History of Mathematics archive, University of St Andrews.&amp;lt;/ref&amp;gt; Raniji autori držali su da je rezultat očit i da ne zahtijeva dokaz. Uvid Bolzana i Cauchya je bio definiranje općenitog koncepta neprekidnosti (preko infinitezimalnih veličina u Cauchyevom slučaju i koristeći nejednakosti u Bolzanovom slučaju), i davanje dokaza baziranog na takvim definicijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Matematička analiza]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Matematički poučci]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>