Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:46:12Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:46
Redak 178:		Redak 178:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonscat = Temperature~~
	}}


	[[Kategorija:Fizikalne veličine]]		[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
	[[Kategorija:Statistička fizika]]		[[Kategorija:Statistička fizika]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:38:29Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:38
Redak 181:		Redak 181:
	\|commons =		\|commons =
	\|commonscat = Temperature		\|commonscat = Temperature
	~~\|wikicitat =~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wječnik(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T17:34:13Z

Zamjena teksta - '\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:34
Redak 181:		Redak 181:
	\|commons =		\|commons =
	\|commonscat = Temperature		\|commonscat = Temperature
	~~\|wječnik =~~
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T17:28:46Z

Zamjena teksta - '\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:28
Redak 182:		Redak 182:
	\|commonscat = Temperature		\|commonscat = Temperature
	\|wječnik =		\|wječnik =
	~~\|wikiknjige =~~
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T18:30:01Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 18:30
Redak 180:		Redak 180:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\\|commonscat = Temperature		\|commonscat = Temperature
	\\|wječnik =		\|wječnik =
	\|wikiknjige =		\|wikiknjige =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:39:23Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:39
Redak 180:		Redak 180:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	~~\|commonshr =~~		\\|commonscat = Temperature
	\|commonscat = Temperature
	\\|wječnik =		\\|wječnik =
	\|wikiknjige =		\|wikiknjige =

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscathr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:33:26Z

Zamjena teksta - '\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:33
Redak 182:		Redak 182:
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\|commonscat = Temperature		\|commonscat = Temperature
	~~\|commonscathr = Temperatura~~		\\|wječnik =
	\|wječnik =
	\|wikiknjige =		\|wikiknjige =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T01:36:27Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:36
Redak 142:		Redak 142:
	\|}		\|}

	{{~~Predložak:~~Konverzija temperatura}}		{{Konverzija temperatura}}

	== Mjerni instrumenti ==		== Mjerni instrumenti ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:45:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|Temperatura [[Idealni plin|idealnog plina]] je mjera prosječne [[kinetička energija|kinetičke energije]] [[molekula]].]]

[[datoteka:Thermally Agitated Molecule.gif|mini|desno|300px|Toplinske [[vibracije]] dijelova [[bjelančevine]]: [[amplituda]] vibracija raste s temperaturom.]]

[[datoteka:Annual Average Temperature Map.jpg|mini|desno|300px|Prosječne godišnje temperature na [[Zemlja|Zemlji]].]]

[[datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|desno|300px|Prosječna temperatura površine [[Zemlja|Zemlje]] je oko 288 [[kelvin|K]] (14 [[celzij|°C]]).]]

[[datoteka:Solar_eclips_1999_5.jpg|mini|desno|300px|Temperatura Sunčeve površine ([[fotosfera]]) je 5 778 K (5 505 [[celzij|°C]]).]]

[[datoteka: Galileo_Thermometer.jpg|mini|desno|90px|[[Galileo Galilei|Galilejev]] [[termometar]].]]

'''Temperatura''' ([[Latinski jezik|lat]].: zagrijanost, toplina; oznaka ''t,'' ''T'', ''τ'' ili ''θ'') je jedna od osnovnih [[fizikalna veličina|fizikalnih veličina]] u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnom sustavu jedinica]], koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost [[Tijelo (fizika)|tijela]] ili [[tvar]]i da [[Prijenos topline|izmjenjuju toplinu]] s [[okolina|okolinom]]. Ona ovisi o tome koliko [[Unutarnja energija|unutarnje energije]] sadrži neko tijelo određene [[masa|mase]] i [[tlak]]a. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi [[toplina]], a temperature se izjednačavaju.

Temperatura je mjera zagrijanosti tijela, a proporcionalna je '''unutarnjoj kinetičkoj energiji.'''

'''Empirijska temperatura''' (oznaka ''t'') određuje se promjenom nekih svojstava (na primjer duljine [[Milimetar živina stupca|stupca žive]] u [[staklo|staklenoj]] [[cijev]]i, [[volumen]]a, [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]]) [[termometar|termometrijskoga]] tijela.

[[Termodinamička temperatura]] (oznaka ''T'') određuje se osnovnim zakonima [[termodinamika|termodinamike]]. Mjerna jedinica termodinamičke temperature jest [[kelvin]] (K). Za mjerenje temperaturnih intervala (''T2'' – ''T1'') može se koristiti mjerna jedinica Celzijev stupanj (°C) pri čem je [[celzij|Celsiusova temperatura]]: ''t'' = (''T'' – 273,15 K).

[[Apsolutna temperatura]] određuje se polazeći od najniže moguće temperature u prirodi, takozvane [[Apsolutna nula|apsolutne nule]] temperature, tako da se nekoj referentnoj temperaturi, koja se može točno određivati, dogovorom propiše određena vrijednost. <ref> '''temperatura''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60785] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Pojam topline i temperature ==
Ako stavimo ruku u posudu s vrućom vodom i držimo je nekoliko sekundi, a zatim je stavimo u posudu s toplom vodom, učinit će nam se kao da je ta [[voda]] hladna. Stavimo li ruku u hladnu vodu i držimo li je nekoliko sekundi, a onda je uronimo u onu toplu vodu, imat ćemo osjet kao da smo je stavili u vruću vodu. Odatle vidimo da [[Osjeti|čovječji osjet]] nije mjerodavan za prosuđivanje stanja nekoga [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]], to jest njegove temperature.

[[Toplina]] i temperatura nisu jedno te isto. To najbolje možemo uočiti iz jednog primjera. U dvije po veličini različite prostorije ložimo [[peć]] iste veličine tako da trošimo istu količinu [[goriva]] na sat; vidjet ćemo da će temperature [[prostorija]] biti različite. Veća prostorija imat će manju temperaturu, a manja veću, iako je svaka prostorija, to jest [[zrak]] u prostoriji, primio istu količinu topline [[Gorenje|izgaranjem]] jednake količine goriva. Dva fizikalna tijela mogu imati istu količinu topline, a različitu temperaturu. Da bi veća prostorija imala istu temperaturu kao manja, morali bismo većoj dati veću količinu topline, to jest morali bismo potrošiti veću količinu goriva. Odatle vidimo da dva fizikalna tijela mogu imati istu temperaturu, ali različitu količinu topline.

Međutim, što je toplina? Na to pitanje odgovara [[Kinetička teorija plinova|molekularno-kinetička teorija topline]]. [[Molekule]] u tijelima ne miruju, nego se nalaze u stalnom [[gibanje|gibanju]], čija [[brzina]] može biti veća ili manja. [[Bušenje]]m, [[Glodalica|glodanjem]], [[tokarenje]]m i [[rezanje]]m pomoću [[Alatni stroj|alatnih strojeva]], kao i kod svake [[Strojna obrada|obrade materijala]] [[alat]]om, stvara se toplina. Toplina nastaje na osnovu utrošenog [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]], a i na račun [[kinetička energija|kinetičke energije]]. Udarom [[čekić]]a, koji ima kinetičku energiju, o [[Nakovanj (razdvojba)|nakovanj]] stvara se toplina. Tu se kinetička energija ne pretvara samo u toplinu nego i u [[Energija zvuka|energiju zvuka]] i u mehanički rad potreban za [[deformacija|deformaciju]] tijela. Pri [[Sraz|sudaru]] dvaju tijela prenosi se gibanje, to jest kinetička energija s jednog tijela na drugo. To ne vrijedi samo za velika tijela nego i za sitne čestice, to jest molekule. Kinetička energija čekića pretvara se u kinetičku energiju molekula, to jest u njihovo nevidljivo [[gibanje]]. Toplina je, dakle, kinetička energija molekularnog gibanja.

Što tijelo više [[Grijanje|grijemo]], molekule se sve brže gibaju i imaju sve veću kinetičku energiju. Zbog toga se molekule međusobno udaljavaju, pa kruto tijelo taljenjem prelazi u tekuće [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. [[Tekućine|Tekuće tijelo]] zagrijavanjem prelazi u [[plin]]ovito agregatno stanje. Molekule vode daljim zagrijavanjem kod [[vrelište|vrelišta]] odlaze u zrak. [[Voda]] prelazi u [[vodena para|vodenu paru]]. [[Para]] ima toliku kinetičku energiju da tjera [[parni stroj]]. Koliki je stupanj toga molekularnog gibanja, kazuje temperatura. Temperatura je, dakle, stupanj toplinskog stanja tijela i o njoj ovisi agregatno stanje tijela.

Onaj dio nauke o toplini koji se bavi toplinom kao jednim oblikom energije i proučava pretvaranje toplinske energije u mehaničku radnju zove se [[termodinamika]]. Budući da je to pretvaranje naročito važno kod plinova, to se termodinamika bavi u prvom redu toplinskim promjenama kod plinova. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Definicija temperature ===
Pojam temperature može se odrediti na više načina. Osjećamo kada je neko tijelo toplije ili hladnije od našeg tijela, a uočavamo i fizikalne promjene [[obujam|obujma]], [[tlak]]a i [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] koje pri tome nastaju. Na temelju toga određene su iskustvene [[temperaturna ljestvica|temperaturne ljestvice]] kao što su [[°C|Celzijeva]] i [[Fahrenheit]]ova koje se i danas koriste u većini primjena. Za njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti temperatura, jer je ishodište ljestvice utvrđeno proizvoljno. U [[fizika|fizici]], a posebno [[termodinamika|termodinamici]], temperatura se određuje tako da je ishodište temperaturne ljestvice utvrđeno na temelju fizikalnih načela ([[apsolutna nula]]). Tako određena temperatura se formalno naziva [[apsolutna temperatura]] ili [[termodinamička temperatura]].

U okviru [[kinetička teorija plinova|kinetičke teorija plinova]] apsolutna se temperatura određuje pri razmatranju monoatomnog [[idealni plin|idealnog plina]]. U takvom plinu, koji se nalazi u |termodinamičkoj ravnoteži, srednja [[kinetička energija]] ''<Ek>'' čestica u sustavu [[centar mase|centra mase]] ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

:<math><E_k>=\frac{3}{2} \cdot k_B \cdot T</math>

gdje je: <math>k_B</math> - [[Boltzmannova konstanta]], a ''T'' - [[apsolutna temperatura]]. Ovaj izraz odnosi se sustav sa tri prostorne dimenzije (tri [[Stupanj slobode|stupnja slobode]]), pa je srednja [[kinetička energija]] za svaki pojedini smjer:

:<math><E_k>=\frac{1}{2} \cdot k_B \cdot T</math>

Dakle, ovako određena temperatura je mjera za srednju [[energija|energiju]] mnoštva [[čestica]] koje se nalaze u termodinamičkoj ravnoteži i ne može poprimiti negativne vrijednosti. Gore navedeni izraz ima općenitije značenje i naziva se teorem ekviparticije energije.

==== Apsolutna termodinamička temperatura ====

Ovo određivanje temperature polazi od rada povratnog (reverzibilnog) [[Toplinski stroj|toplinskog stroja]], za koji je omjer temperatura toplog i hladnog spremnika jednak omjeru količine topline predane iz toplog i primljene u hladni spremnik:

:<math> \frac{T_A}{T_B}=\frac{Q_A}{Q_B}</math>

Ovo je univerzalna definicija temperature, stoga što je neovisna o materijalu (supstanci) i načinu rada toplinskog stroja, dokle god je toplinski stroj reverzibilan.

== Povijest ==
Prvi korak u proučavanju topline bio je izum [[termometar|termometra]] koji je omogućivao [[mjerenje|mjerenja]] i uspoređivanje toplinskoga stanja različitih tijela. Taj [[mjerni instrument]] morao je biti reverzibilan, to jest vratiti se nakon prestanka djelovanja topline u početno stanje, te pokazivati isti učinak za jednaka toplinska stanja različitih tijela. Prvi instrument za mjerenje temperature, ''termoskop'', izradio je [[Galileo Galilei]] početkom 17. stoljeća, a osnivao se na [[Toplinsko istezanje|toplinskom širenju]] [[plin]]a. Prvi termometar, koji je omogućivao preciznija mjerenja temperature, izumio je [[Medici|Ferdinando II. Medici]] 1654. Uskoro se, kako bi se mogla usporediti dva mjerenja, pojavila potreba za [[temperaturna ljestvica|temperaturnom ljestvicom]]. Pokazalo se najkorisnije da se temperaturni razmak između dvaju određenih toplinskih stanja nekoga tijela uzme kao osnovica temperaturne ljestvice, koja se onda može podijeliti na povoljan broj dijelova (stupnjeva). Uzimajući dvije određene točke umjesto jedne, jednoznačno se određuje mjerna jedinica iskustvene (empirijske) temperature.

== Mjerne jedinice temperature ==
Postoji više [[Mjerna jedinica|mjernih jedinica]] za temperaturu. U [[Europa|Europi]] temperaturu mjerimo u [[Celzijev stupanj|Celzijevim stupnjevima]] (°C), a u [[SAD]]-u su uvriježeni [[Fahrenheitov stupanj|Fahrenheitovi stupnjevi]] (°F). Jedinica [[SI]] za [[Termodinamička temperatura|termodinamičku temperaturu]] je [[kelvin]] (K), dok se u SAD-u još koristi i [[Rankineov stupanj]].

Jednadžbe za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobičajenih [[Temperaturna ljestvica|temperaturnih ljestvica]]:

:'''K = °C + 273,15'''

:'''°C = 5/9 · (°F - 32)'''

:'''°F = °C/0,55 + 32 ''' ili preciznije :'''°F = °C/(5/9) + 32 '''

Tablica koja prikazuje neke često korištene temperature s vrijednostima izraženim na raznim temperaturnim ljestvicama:

{| cellpadding=2 cellspacing=0 border=1 style="border-collapse: collapse"
|- bgcolor="#f0f0f0"
! Opis
! [[Kelvin]]ova
! [[Celzijev stupanj|Celzijeva]]
! [[Fahrenheitov stupanj|Fahrenheitova]]
! [[Rankineov stupanj|Rankineova]]
! [[Delisleova ljestvica|Delisleova]]
! [[Newtonova ljestvica|Newtonova]]
! [[Réaumurova ljestvica|Réaumurova]]
! [[Rømerova ljestvica|Rømerova]]
|-
| Apsolutna nula
| 0
| style="color:#800000;" | -273,15
| style="color:#800000;" | -459,67
| 0
| 559,725
| style="color:#800000;" | -90,14
| style="color:#800000;" | -218,52
| style="color:#800000;" | -135,90
|-
| Fahrenheitova mješavina leda i soli
| 255,37
| style="color:#800000;" | -17,78
| 0
| 459,67
| 176,67
| style="color:#800000;" | -5,87
| style="color:#800000;" | -14,22
| style="color:#800000;" | -1,83
|-
| [[Talište]] leda/ledište vode (pri normalnom tlaku)
| 273,15
| 0
| 32
| 491,67
| 150
| 0
| 0
| 7,5
|-
| Temperatura ljudskoga tijela
| 310,15
| 37
| 98,6
| 558,27
| 94,5
| 12,21
| 29,6
| 26,925
|-
| [[Vrelište]] vode
| 373,15
| 100
| 212
| 671,67
| 0
| 33
| 80
| 60
|-
| Talište [[titanij]]a
| 1941
| 1668
| 3034
| 3494
| style="color:#800000;" | -2352
| 550
| 1334
| 883
|}

{{Predložak:Konverzija temperatura}}

== Mjerni instrumenti ==
[[datoteka:Gluehfadenpyrometer.jpg|mini|desno|250px|Optički [[pirometar]] za mjerenje temperature u [[visoka peć|visokoj peći]].]]

[[datoteka:Clinical thermometer 38.7.JPG|mini|desno|250px|Medicinski stakleni [[termometar]].]]

[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg|mini|desno|250px|Automatska [[meteorološka postaja]].]]
Za mjerenje temperature služi [[mjerni instrument]] koji se zove [[termometar]]. On se osniva na pojavama da se [[fizikalno tijelo|fizikalna tijela]] [[toplinsko istezanje|zagrijavanjem rastežu, a ohlađivanjem stežu]], i da [[toplina]] prelazi s tijela više temperature na tijelo s nižom temperaturom. [[Živa]] se upotrebljava za punjenje termometra zbog njezinog svojstva da se zagrijavanjem jako i pravilno rasteže i brzo poprima temperaturu okoline. Termometar se sastoji od uske staklene cijevi ([[Kapilarnost|kapilare]]) koja je svuda istog [[promjer]]a, dok se na donjem kraju proširuje u valjkastu ili kuglastu posudicu. Kod određivanja termometarske skale uzete su kao osnovne točke [[ledište]] [[voda|vode]], to jest ona temperatura kod koje se voda smrzava, a [[led]] [[Taljenje|tali]], i [[vrelište]] vode, to jest ona temperatura kod koje voda kod normalnog [[tlak zraka|tlaka zraka]] vrije ([[vrelište]]). Razmak između ove dvije osnovne točke razdijeli se na sto jednakih dijelova i dobije se [[Celzij|Celzijusova skala temperature]]. Ledište vode označuje se s 0 °C, za vrelište + 100 °C. Za mjerenje nižih temperatura od ledišta vode produžuje se skala ispod nule, a za više temperature od vrelišta vode produžuje se iznad + 100 °C. Temperatura ispod ledišta označuje se s minus, a iznad ledišta vode s plus. U [[meteorologija|meteorologiji]], mjerni instrumenti za mjerenje temperature su smješteni u [[Meteorološka postaja|meteorološkim zaklonima]] na 2 metra iznad zemlje radi uklanjanja nepovoljnih utjecaja [[Insolacija|osunčavanja]], [[Vjetar|vjetrova]] i [[Oborine|oborina]], a omogućuje stalnu izmjenu zraka izvana.

=== Mjerenje temperature pojedinačnim očitavanjem ===
* običan [[živa|živin]] [[termometar]] (mokri i suhi),
* maksimalni živin termometar,
* minimalni alkoholni termometar,
* tlačni termometar,
* bimetalni termometar,
* otporni termometar,
* [[pirometar]],
* [[psihrometar]].

=== Mjerenje neprekidnim bilježenjem ===
* [[termograf]]

== Temperatura tijela ==
'''Temperatura tijela''' mjerilo je toplinskoga stanja [[Organizam|organizma]]; posljedica je ravnoteže između stvaranja i izdavanja topline ([[termoregulacija]]). U [[čovjek]]a, kao i u toplokrvnih (homeotermnih) životinja, temperatura u unutrašnjosti organizma održava se razmjerno stalnom, bez obzira na temperaturu [[okoliš]]a, što je u prvome redu nužno za pravilnu funkciju [[enzim]]a. Temperatura hladnokrvnih (poikilotermnih) životinja ovisi o temperaturi okoliša. Temperatura se obično mjeri u ustima (oralna ili sublingvalna temperatura), pod pazuhom (aksilarna temperatura) ili u debelome crijevu (rektalna temperatura). Među zdravim pojedincima temperatura pokazuje razmjerno veliku varijabilnost: oralna temperatura iznosi između 36,4 i 37,6 °C, aksilarna temperatura približno je 0,5 °C niža od oralne, a rektalna temperatura približno 0,5 °C viša od oralne. Temperatura je obično niža u jutarnjim satima, a viša u večernjima. Tijekom vrlo napornoga mišićnog rada temperatura se privremeno može povisiti i do 40 °C. U žena temperatura ovisi o fazi menstruacijskoga ciklusa: u drugoj polovici ciklusa ona je približno 0,3 °C viša nego u prvoj polovici. Povišena temperatura (vrućica ili [[groznica]]) može imati različite uzroke, a najčešće je posljedica upalnih procesa i [[zaraza]]. U male djece termoregulacija još nije dobro razvijena, pa temperatura može biti povišena i bez patoloških razloga. Umjereno povišenje tjelesne temperature naziva se subfebrilnom temperaturom. Ako se temperatura povisi na 40,0 do 42,0 °C, može nastati [[toplinski udar]], a ako se snizi na približno 25,0 °C (na primjer pri boravku u ledenoj vodi), čovjek obično umire zbog srčanoga zastoja.

== Temperatura zraka ==
'''Temperatura zraka''', u [[meteorologija|meteorologiji]], je temperatura u prizemnom sloju [[atmosfera|atmosfere]] koja nije uvjetovana [[toplinsko zračenje|toplinskim zračenjem]] [[tlo|tla]] i okoline ili [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]. Mjeri se na [[visina|visini]] od 2 metra iznad tla. Temperatura zraka mijenja se tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod ovisi o dobu dana i veličini i vrsti naoblake i može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički jako izraženim [[vjetar|vjetrovima]], na primjer [[fen]]u, činuku ili [[bura|buri]]. Godišnji hod ovisi o položaju [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Sunce|Suncu]], zemljopisnom položaju mjesta, te o [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]]. U našim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] u prosjeku je najhladniji mjesec siječanj, a najtopliji srpanj. Zbog utjecaja topline tla, uz samo tlo temperatura zraka naglo se mijenja, pa razlika između temperature zraka na 2 metra visine i one pri tlu može iznositi i do 10 stupnjeva. Temperatura zraka pri tlu mjeri se termometrima postavljenima 5 [[centimetar]]a iznad tla. Najniža je do sada izmjerena temperatura zraka – 89,2 °C na stanici Vostok ([[Antarktika]], 1983.), a najviša 57,3 °C u mjestu Asisija (Libija, 1923.). <ref> '''temperatura zraka''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezani članci ==
* [[Termografija]]

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Temperature
|commonscathr = Temperatura
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Statistička fizika]]

Temperatura - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|' u '|'