WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T23:02:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Mock foundations for House and Apartment.png|mini|desno|250px|Usporedba plitkog temelja za obiteljsku [[kuća|kuću]] i dubokog temelja za [[neboder]].]]

[[datoteka:Concrete cellar 10007.JPG|mini|desno|250px|Primjer plitkog temelja, osim temeljnih traka postavljena je i temeljna ploča.]]

[[datoteka:Injekcijska zavjesa 2002 04 19.JPG|mini|250px|desno|Postavljanje [[Injektiranje|injekcijske zavjese]] na [[brana|brani]].]]

'''Temelj''' je najniži konstruktivni element [[Konstrukcija|konstrukcije]], koji opterećenje [[građevine]] prenosi na temeljno nosivo [[tlo]]. To [[opterećenje]] temelj ravnomjerno raspodjeljuje na dovoljno veliku nosivu [[površina|površinu]], čime se zbijanje tla zadržava unutar prihvatljivih vrijednosti, a time i sprječava pretjerano slijeganje, nagibanje ili oštećenje građevine. Izbor načina temeljenja kao i oblik temelja ovise o veličini i vrsti [[teret]]a (obliku nadtemeljne konstrukcije), nosivosti, sastavu i svojstvima tla, o stanju [[podzemne vode]], položaju buduće građevine u odnosu na već postojeće i drugo. Prije temeljenja određuju se geomehanička svojstva tla, što se u malim [[dubina]]ma provodi iskapanjem i sondiranjem, a u većim dubinama [[bušenje]]m i pokusnim opterećivanjem. Dopušteno opterećenje za nekoherentno (krupnozrno) tlo, ovisno o zbijenosti i težini sloja iznad ravnine temeljne stope, iznosi 100 do 800 [[njutn|kN]]/[[Četvorni metar|m²]], a za [[Koherencija|koherentno]] (sitnozrno) tlo, ovisno o [[konzistencija|konzistenciji]], 20 do 400 kN/m². Najjednostavnije je temeljenje na suhom nosivom tlu, a izvodi se stupnjevitim ili kosim proširenjem temeljnoga [[zid]]a kojemu je stopa ispod granice [[smrzavanje|smrzavanja]], oko 90 [[centimetar]]a ispod površine tla. Na slabijem tlu ili kod objekta veće težine temeljiti se može neposredno na tlu povećavanjem njegove nosivosti nabijanjem, nasipavanjem, [[injektiranje]]m, te izvedbom složenijih oblika temelja. <ref> '''temelj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60767] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Vrste temelja ==
Danas se temelji ponajprije izvode od [[beton]]a ili [[Armirani beton|armiranoga betona]], a mogu biti plitki ili duboki.

=== Plitki temelji ===
'''Plitki temelji''', koji sežu do male dubine ispod površine tla, ostvaruju se kada tlo već na toj dubini ima dovoljnu nosivost. Među plitke temelje ubrajaju se:
* temeljni samac, koji se gradi u obliku približno [[kvadrat]]ičnoga proširenja (stope) ispod svakoga pojedinoga konstruktivnog elementa (najčešće [[stup]]a);
* temeljni [[nosač]], koji prenosi [[sila|sile]] više stupova zajedno;
* temeljna traka, koja se gradi ispod uzdužnih ili poprječnih [[zid]]ova [[Zgrada|zgrade]], odnosno niza stupova;
* temeljna mreža uzdužno i poprječno postavljenih trakova ([[Nosač|roštilj]]), koja se gradi kada zgrada prenosi na tlo veća opterećenja i kada treba i u temeljima biti konstruktivno povezana u oba smjera;
* temeljna ploča, koja se primjenjuje kada opterećenje građevine prelazi mogućnosti prenošenja sila na trake ili roštilje, pa se ono mora rasporediti po cijeloj površini ispod građevine.

=== Duboki temelji ===
'''Duboki temelji''' preuzimaju i izravno prenose opterećenje građevine u veću dubinu, na kojoj se nalazi nosivi sloj tla; masivni duboki temelji (na primjer temeljni [[bunar]]i, [[keson]]i) ostvaruju se za građevine manje [[tlocrt]]ne površine, a velike težine, kao na primjer uporišta [[most]]ova; raščlanjeni duboki temelji (na primjer piloti) mogu se primijeniti za temeljenje svih vrsta građevina koje ne bi trebalo dublje ukopavati u [[teren]], a svojstva tla zadovoljavaju tek na većoj dubini.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]
[[Kategorija:Konstrukcije]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]

Temelj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica