WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T09:21:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Two tektites.JPG|mini|desno|250px|Uobičajeni oblici tektita.]]

[[datoteka:Moldavite.jpg|mini|desno|250px|Moldavit, vrsta tektita.]]

[[datoteka:Australite back obl.jpg|mini|desno|250px|Australit, vrsta tektita.]]

'''Tektit''' (prema [[Starogrčki jezik|grčkom]] ''τηϰτός'': rastopljen, tekući) je manje tijelo (manje od 10 [[centimetar]]a), [[stijena]] [[staklo|staklaste]] građe i različitih, većinom zaobljenih oblika, često u obliku kaplje. Sadrži iznimno malo [[voda|vode]] (oko 0,005%). Može se naći samo u blizini mjesta pada većih izvanzemaljskih tijela (na primjer [[planetoid]]a ili [[asteroid]]a). Nakon mnogih rasprava o podrijetlu tektita, smatra se da potječu od [[zemlja|zemaljskih]] stijena, koje su se zbog udara rastalile, raspršile i brzo skrutile. <ref> '''tektit''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60698] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Astroblem ==
[[Astroblem]] (''astro'': zvijezda + [[Starogrčki jezik|grč]]. ''βλῆμα'': rana) je [[udarni krater]] na [[Zemlja|Zemlji]] nastao padom manjega [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. Astroblemi su obično prekriveni mlađim [[geologija|geološkim]] slojevima pa ih se teško prepoznaje. Nađeno ih je više od stotine, promjera 1 do 100 [[kilometar]]a. <ref> '''astroblem''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4306] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Astroblem i tektiti ===
I na Zemlju su padali [[planetoid]]i. No razmjerno malo ima kratera koji su slobodno izloženi i uočljivi. Takav je, na primjer, Đavolji kanjoj, meteoritni [[udarni krater]] u [[Arizona|Arizoni]]. U promjeru ima 1 200 [[metar]]a, dubok je 180 metara, a materijal mu je na rub nabačen 40 metara iznad okolne ravnice. Ukupno je pronađeno do stotinu kružnih i prstenastih tvorevina kojima se mjere kreću od nekoliko kilometara do više stotina kilometara, a nedvojbeno su ostaci udara iz [[svemir]]a. Pretežno su sačuvani u starijim geološkim slojevima, kao što je kanadski štit ili euroazijska nizina. Veličina nekih [[astroblem]]a usporediva je i s manjim [[Mjesečeva mora|Mjesečevim morima]]! Tako je i [[Hudsonov zaljev]], luk kojega odgovara promjeru od 440 km, možda ostatak udarnog kratera. Udari planetoida morali su utjecati na geološki razvoj Zemljine kore; koliki je taj utjecaj, ima tek da se istraži.

S astroblemima je povezana i pojava tektita. To su [[staklo|staklasta]] tijela ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''tektos'': rastopljen) nalik meteoritima. Nalaze se na tlu, ali su sasvim drugog sastava nego što ga ima okolno tlo. Dimenzije su im od mikroskopskih do veličine lopte. Pretežni dio obujma otpada na staklasti [[silicijev dioksid]]. Po kemijskom sastavu slični su eruptivnoj stijeni [[andezit]]u, ali su za razliku od drugih stijena vrlo dehidrirani. Tamno su zeleni i smeđi i najrazličitijih oblika. No oblik im svjedoči da su se morali gibati [[atmosfera|atmosferom]] s velikom brzinom, od 6 do 11 [[Metar u sekundi|km/s]]. Staklasta građa upućuje na to da su nastali brzim [[hlađenje]]m. Rješenje zagonetke njihova postanka dao je raspored njihova nalazišta. Uvijek su povezani s astroblemima. U sudaru nebeskog tijela i stijene dolazi do eksplozije, [[stijena]] se tali, a njeni odlomci u letu hlade. Dakle, i tektiti su "pali s neba", ali su pritom potekli od materijala izbačenog u sudaru meteorita i Zemljine površine. Poznati su tektiti moldaviti, australiti i drugi. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Meteoriti]]
[[Kategorija:Planetologija]]

Tektit - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica