Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:20:12Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:20
Redak 232:		Redak 232:
	== Kultura ==		== Kultura ==

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:43:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina FBiH|
ime = Tešanj|
županija = [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]|
centar = Tešanj|
karta=Tesanj Municipality Location.png|
načelnik = Suad Huskić|
površina = oko 160|
stanovništvo = 48.480 (1991.)|
općina = 48.480 (1991.)|
grad = 7.000 (2007) |
gustoća = oko 320|
}}

[[Datoteka:Tešanj, mesto z hradniho pahorku.jpg|mini|desno|250px|Tešanj]]

'''Tešanj''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Područje općine je nakon završetka rata prostorno reducirano sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja općine Usora površina općine Tešanj je 160 km2.

== Zemljopisni položaj ==
Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči s općinama [[Teslić]], [[Doboj]], [[Doboj Jug]], [[Usora]] i [[Maglaj]].

== Hidrografija ==
Vodne, uglavnom riječne površine općine Tešnja uzimaju 23 hektara. Hidrografsku mrežu općine čine uz Tešanjku, dio rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] (koja teče istočnim rubom općine) u dužini od oko 4 km, rijeka Usora u dužini od oko 14 km, s tim da je u dužini od oko 5 km općina Tešanj dijeli sa općinom Usora. Rijeka [[Tešanjka (rijeka)|Tešanjka]] nastaje sutokom Mekiškog potoka i Raduškog potoka, gdje se jedan u u drugog ulijevaju tvoreći rijeku Tešanjku na južnoj strani grada Tešnja. Samo rijeka Tešanjka protječe kroz grad Tešanj. Tešanjska općina bogata je mineralnim vodama, čija su izvorišta u podnožju Crnog Vrha i okolnih brda. <ref name="Softić">(boš.) [http://www.academia.edu/9825508/Samra_Softi%C4%87_URBANI_RAZVOJ_OP%C4%86INE_TE%C5%A0ANJ Academia.edu] Samra Softić: ''Urbani razvoj općine Tešanj'', Sarajevo, 2014. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref>

== Tla ==
Većinu općine prekrivaju [[automorfna tla]]. Zastupljeni su litosoli, humusna tla ili rankeri, euterična smeđa tla ili euterični kambisol, pseudoglejna tla, smonice ili vertisol, kisela smeđa tla ili distrični kambisol. Tu su još [[hidromorfna tla]], kojih je najviše uz rijeku Usoru: aluvijalno tlo – fluvisol. [[Semiglejna tla]] su livadna tla. Na istoku općine u području Šija i Trebačkog brda, kao i manjim dijelom na sjeverozapadu Općine u području Bobara je kalkokambisol na vapnencima. Na jugu i jugozapadu općine kao što je područje Crnog Vrha, u Mekišu, Karadaglijama i Dobropolju zastupljen je eutrični kambisol i ranker – kambisol i kambisol-luvisol na serpentinitu i peridotitu. Na zapadu općine u području Debelog i Lepog brda je eutrični kambisol na bogatim silikatnim stijenama. Najzastupljenije tlo u općini je distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama. Toga je najviše u središnjem prostoru općine, gdje je i grad Tešanj. Na sjeverozapadu općine Tešanj, u području Miljanovaca, Drinčića i Piljužića je luvisol na silikatnim stijenama. prostor Sjeverno od grada Tešnja u području Cerovca i Jevadžija su vertisol, pelosol i pelosol na glini i laporu. Fluvisola je na lijevoj obali rijeke Usore.<ref name="Softić"/>

== Stanovništvo ==

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tešanj imala je 48.480 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Tešanj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' s promijenjenim granicama
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''

|-
|'''Muslimani'''
|40.461 (93,96%)
|34.663 (84,45%)
|34.941 (72,07%)
|30.653 (70,15%)
|24.200 (69,75%)
|-
|'''Hrvati'''
|1.462 (3,40%)
|3.506 (8,54%)
|8.929 (18,41%)
|8.548 (19,56%)
|7.603 (21,91%)
|-
|'''Srbi'''
|226 (0,52%)
|1.547 (3,77%)
|3.071 (6,33%)
|3.152 (7,21%)
|2.692 (7,75%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|1.047 (2,15%)
|939 (2,14%)
|39 (0,11%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|914 (2,12%)
|1.332(3,24%)
|492 (1,01%)
|400 (0,91%)
|159 (0,45%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''43.063'''
|'''41.048'''
|'''48.480'''
|'''43.692'''
|'''34.693'''
|}

====Tešanj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Tešanj'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani'''
|4.651 (82,74%)
|4.376 (83,30%)
|3.489 (89,43%)
|-
|'''Srbi'''
|293 (5,21%)
|248 (4,72%)
|201 (5,15%)
|-
|'''Hrvati'''
|206 (3,66%)
|160 (3,04%)
|174 (4,46%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|392 (6,97%)
|381 (7,25%)
|11 (0,28%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|79 (1,40%)
|88 (1,67%)
|26 (0,66%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''5.621'''
|'''5.253'''
|'''3.901'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Područje Općine Tešanj čine [http://www.opcina-tesanj.ba/stream/article.php?pid=25] naseljena mjesta:
[[Bukva (Tešanj, BiH)|Bukva]],
[[Blaževci (Tešanj, BiH)|Blaževci]],
[[Bobare (Tešanj, BiH)|Bobare]],
[[Cerovac (Tešanj, BiH)|Cerovac]],
[[Čaglići]],
[[Čifluk (Tešanj, BiH)|Čifluk]],
[[Dobropolje]],
[[Drinčići]],
[[Džimilić Planje]],
[[Jevadžije]],
[[Jelah (Tešanj, BiH)|Jelah]],
[[Jablanica (Tešanj, BiH)|Jablanica]],
[[Jelah-Polje]],
[[Kalošević]],
[[Karadaglije]],
[[Koprivci]],
[[Kraševo]],
[[Lepenica (Tešanj, BiH)|Lepenica]],
[[Logobare]],
[[Lončari (Tešanj, BiH)|Lončari]],
[[Ljetinić]],
[[Mrkotić]],
[[Miljanovci (Tešanj, BiH)|Miljanovci]],
[[Medakovo]],
[[Mekiš]],
[[Novo Selo (Tešanj, BiH)|Novo Selo]],
[[Novi Miljanovci]],
[[Orašje Planje]],
[[Piljužići (Tešanj, BiH)|Piljužići]],
[[Potočani (Tešanj, BiH)|Potočani]],
[[Putešić]],
[[Raduša (Tešanj, BiH)|Raduša]],
[[Rosulje (Tešanj, BiH)|Rosulje]],
[[Ripna]],
[[Šije (Tešanj)|Šije]],
[[Tešanj]],
[[Trepče]],
[[Tešanjka (Tešanj, BiH)|Tešanjka]],
[[Tugovići]],
[[Vrela (Teslić, BiH)|Vrela]] (dio),
[[Vukovo]] i
[[Hrvatinovići]]
[[Tugavići]]
[[Logobare]]
[[Marin Han]]
[[Križani]]
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma najveći dio općine Tešanj ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušlo je naseljeno mjesto Vitkovci, te dijelovi naseljenih mjesta: Bejići, Blaževci, Kalošević, Lončari i Vrela. Kasnije je podijeljen i federalni dio. Formirana je općina [[Usora]] u čiji sastav je ušao dio općine Tešanj.

== Povijest ==

[[Datoteka:Tešanj, pohled k hradu.jpg|mini|lijevo|250px| [[Tešanjska tvrđava|Tvrđava Tešanj]] ]]

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje [[1461.]] godine u Povelji kojom kralj [[Stjepan Tomašević]] svome stricu [[Radivoj Ostojić|Radivoju]] uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61038|title=Tešanj {{!}} Hrvatska enciklopedija|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=Prvi se put spominje u ispravi pape Pia II. iz 1461 (oprost onim vjernicima koji posjete crkvu sv. Jurja u Tešnju) i darovnici kralja Stjepana Tomaševića od 18. rujna iste godine, kojom ga kralj daruje svojemu stricu Radivoju.}}</ref> Papa Pio II. u ožujku 1461. je odobrio indulgencije franjevačkoj crkvi sv. Jurja u Tešnju koju je podigao spomenuti Radivoj Kotromanić. Između [[1463.]] i [[1521.]] godine Tešanj je prelazio čas pod [[Osmansko Carstvo|tursku]], čas pod [[Ugarska|hrvatsko-ugarsku]] vlast, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio središte turske tamponske tvorevine u [[Bosansko Kraljevstvo|Bosni]] s marionetom [[Matija Radivojević|Matijom Krstićem Kotrmanićem]] (sinom spomenutog Radivoja Krstića Kotromanića) kao kraljem. Tu tampon-državu koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Sultan je postavio Matiju za kralja, s jedinim ciljem da se pomoću njega domogne [[Jajce|Jajca]], bez kojeg ne može sigurno držati Bosnu. Kako je naum propao, Turci su za zadnjeg kralja Bosne izabrali [[Matija Vojsalić Hrvatinić|Matiju Hrvatinića]], a "tampon-država" je svedena na porječje rječice Lašve, a kasnije i ukinuta.

Tešanj će zatim biti središte [[nahija|nahije]], a kasnije i [[kadiluk]]a kojeg su činili [[tešanjska kapetanija|tešanjska]], [[maglajska kapetanija|maglajska]] i [[dobojska kapetanija]], te varošica [[Novi Šeher]]. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. Na lijevoj strani [[Usora (rijeka)|rijeke Usore]], na obroncima planina Dubrava i [[Borja (planina u BiH)|Borja]], osnovan je [[1531.]] godine Gazi Husrev-begov [[vakuf]], sa selima [[Omanjska]] i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a [[ćehaja]] tog vakufa postao je [[Gazi Ferhad-beg]], sin Iskenderov, sestrić sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]], koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u povijesnim dokumentima spominje kao sudionik [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio "za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".

Još je 1557. godine otvorena osnovna i srednja škola, han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je [[islam]]ski natpis u ovom kraju.

Tešanj u austrijske ruke pada [[4. rujna]] [[1878.]] godine. Tada je već bio skršen otpor okupaciji Bosne i situacija je išla ka smirivanju. Na ovim prostorima počinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje općine), otvaraju se škole, ljekarne i bolnice. Tešanj dobiva svoj prvi hotel. Austro-Ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese.

Tešanj doživljava nagli gospodarski razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630. godine. Razvoj bankarstva u Tešnju utječe na razvoj bankarstva u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Austro-ugarski period značajan je za Tešanj i u [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] pogledu. [[Voćarstvo]] uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi [[šljiva|šljive]], a dobar rod i kvalitet donijeti će priliv velikih sredstava iz inozemstva.

U tijeku jedne sezone Tešanj izvozi u Europu do 100.000 tona sirove i suhe [[šljiva|šljive]]. I druge aktivnosti su zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi - Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i tiskanje osiguravao je Tešnjak [[Ademaga Mešić]].

Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac [[Musa Ćazim Ćatić]]. Prestankom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane [[država SHS|države SHS]] i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. To se teško podnosi i stanovništvo se počinje raseljavati. Odlazi u okolna mjesta s jačim komunikacijskim vezama, u [[Teslić]] i [[Doboj]]. Ukida se tešanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.

U Sarajevu je 9. travnja 1939. održana konferencija Muslimanske organizacije HSS-a pod predsjedanjem Hakije Hadžića, na kojoj je zaključeno da se pod vodstvom dr Mačka traži uspostava posebne samoupravne bosansko-hercegovačke jedinice s vlastitim saborom i vladom. Pet dana poslije, [[14. travnja]] [[1939.]] održana je u Tešnju prosvjedna konferencija Muslimanskog ogranka HSS-a protiv podjele Bosne i Hercegovine. S vrlo uspjele konferencije upravljen je brzojav predsjedniku stranke Mačku da kod pregovora o Bosni i Hercegovini ne dopusti komadanje Bosne i Hercegovine i da traži da se Bosni i Hercegovini dadu ista prava u njezinim povijesnim granicama, kao i ostalim pokrajinama.<ref name="Zlatko Hasanbegović">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 986.</ref>

U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U [[NOP|narodnooslobodilačkom pokretu]], tešanjsko područje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što se, nažalost, nije ostvarilo ni u bivšoj državi Jugoslaviji. Oslobođenje je Tešanj dočekao s hipotekom, obzirom da je iz Tešnja bio doglavnik [[NDH]] [[Ademaga Mešić]]. Ponovo se iz Tešnja ljudi sele. Jedan dio stanovništva odlazi u [[Banovići|Banoviće]], [[Zenica|Zenicu]] i [[Sarajevo]]. Ponovno je nastupilo vrijeme stagnacije.

U Tešnju vlast uzima [[Srbi|srpski]] (iako manjinski) ruralni živalj. U vrijeme objave Rezolucije [[Informbiro]]a protiv [[KPJ|Komunističke partije]] i [[Josip Broz|Josipa Broza]] srpski živalj se opredjeljuje za [[Staljin]]a i [[Sovjetski Savez]]. To će imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na svim nivoima. Vlast preuzima domaće, mahom gradsko stanovništvo. Počinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jača perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, [[drvna industrija|drvna]] i [[tekstilna industrija]].

Pojačava se [[urbanizacija]] prostora, odnosno područja. Ipak, potrebno je spomenuti da će Tešanj doći pod svojevrstan embargo u području industrijskog razvoja, ali i u drugim oblastima razvoja u vrijeme pokreta "Mladi Musliman", početkom šezdesetih godina. U tom pravcu Tešanj je jako uporište. No, razumnom politikom i mudrošću ljudi s ovih prostora ta blokada bit će razbijena, pa će Tešanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz gospodarske subjekte počinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.

== Gospodarstvo ==
Najintenzivnije lociranje [[poslovni centar|poslovnih centara]] na prostoru Općine Tešnja je osim samo grada Tešnja, i duž prometnica M-4 i R- 474, te nizvodno rijekom Tešanjkom ([[poslovna zona]] Villa).<ref name="Softić"/>

== Poznate osobe ==

* [[Radivoj Ostojić|Radivoj Kotromanić]]
* [[Gazi Ferhad-beg]]
* [[Musa Ćazim Ćatić]]
* [[Huso Hodžić]]
* [[Ademaga Mešić]]
* [[Kemal Korajlić]]
* [[Enis Bešlagić]]
* [[Amir Brka]]
* [[Avdo Ferizbegović]]
* [[Hamzalija Ajanović]]
* [[Ahmed Bosnić]]

== Spomenici i znamenitosti ==
Tešanj je poznat po svojim znamenitostima. Neke od njih datiraju iz osmanskog perioda.

Eminagića Konak

Tvrđava Tešanj

== Obrazovanje ==

== Kultura ==

== Sport ==

* [[NK TOŠK Tešanj]]
* KK Gradina Madi Tešanj

==Izvor==

* Hasan Zolić, odg. ur., ''Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. [http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf (URL)]

* internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

* Stjepan Tomašević (1461.–1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu

== Vanjske poveznice ==
* http://www.opcina-tesanj.ba

{{BiH}}
{{Tešanj}}

[[Kategorija:Tešanj| ]]

Tešanj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica