<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tau_%28protein%29</id>
	<title>Tau (protein) - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tau_%28protein%29"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tau_(protein)&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T07:02:12Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tau_(protein)&amp;diff=595480&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »mini Tubulin associated unit (TAU) strukturni je protein koji se nalazi prvenstveno u aksonima neurona središnjeg živčanog sustava. Ovaj je protein kodiran microtubule-associated protein tau (&#039;&#039;MAPT&#039;&#039;) genom koji sadrži 16 egzona te je zbog alternativnog prekrajanja moguće stvoriti šest izoformi tau proteina. Zbog njegove uloge u očuvanju inte...«.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tau_(protein)&amp;diff=595480&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-06-02T11:26:04Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&lt;a href=&quot;/index.php?title=Datoteka:MAP2-tau_in_neurons.jpg&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Datoteka:MAP2-tau in neurons.jpg (stranica ne postoji)&quot;&gt;mini&lt;/a&gt; Tubulin associated unit (TAU) strukturni je protein koji se nalazi prvenstveno u &lt;a href=&quot;/wiki/Akson&quot; title=&quot;Akson&quot;&gt;aksonima&lt;/a&gt; &lt;a href=&quot;/wiki/Neuron&quot; title=&quot;Neuron&quot;&gt;neurona&lt;/a&gt; &lt;a href=&quot;/wiki/Sredi%C5%A1nji_%C5%BEiv%C4%8Dani_sustav&quot; title=&quot;Središnji živčani sustav&quot;&gt;središnjeg živčanog sustava&lt;/a&gt;. Ovaj je protein kodiran microtubule-associated protein tau (&amp;#039;&amp;#039;MAPT&amp;#039;&amp;#039;) genom koji sadrži 16 &lt;a href=&quot;/wiki/Egzon&quot; title=&quot;Egzon&quot;&gt;egzona&lt;/a&gt; te je zbog alternativnog prekrajanja moguće stvoriti šest izoformi tau proteina. Zbog njegove uloge u očuvanju inte...«.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:MAP2-tau in neurons.jpg|mini]]&lt;br /&gt;
Tubulin associated unit (TAU) strukturni je protein koji se nalazi prvenstveno u [[Akson|aksonima]] [[Neuron|neurona]] [[Središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]]. Ovaj je protein kodiran microtubule-associated protein tau (&amp;#039;&amp;#039;MAPT&amp;#039;&amp;#039;) genom koji sadrži 16 [[Egzon|egzona]] te je zbog alternativnog prekrajanja moguće stvoriti šest izoformi tau proteina. Zbog njegove uloge u očuvanju integriteta mikrotubula stanica središnjeg živčanog sustava, poremećaji ovog proteina dovode do neurodegenerativnih bolesti.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Guo|first=Tong|last2=Noble|first2=Wendy|last3=Hanger|first3=Diane P.|date=2017-05|title=Roles of tau protein in health and disease|url=http://link.springer.com/10.1007/s00401-017-1707-9|journal=Acta Neuropathologica|language=en|volume=133|issue=5|pages=665–704|doi=10.1007/s00401-017-1707-9|issn=0001-6322|pmc=5390006|pmid=28386764}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Struktura ==&lt;br /&gt;
Tau protein nema strogo definiranu strukturu te liči na denaturirani, nesklopljeni protein. Oblik mu daju samo malobrojne [[Sekundarna proteinska struktura|sekundarne strukture]]: sadrži tri [[Alfa-zavojnica|alfa-uzvojnice]], a ostatak je proteina u slobodnoj formi što ga čini vrlo fleksibilnim i mobilnim. Osim toga, ovaj je protein i vrlo hidrofilan što je u skladu s njegovim nesklopljenim karakterom. Budući da se u ljudskim stanicama može naći šest izoformi ovog proteina, svaka od njih ima različiti broj [[aminokiselina]] i molekularnu masu pa se tako broj aminokiselina izoformi tau proteina kreće između 352 i 441 aminokiseline, dok se masa kreće između 36.7 i 45.9 kDa.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Mandelkow|first=E.-M.|last2=Mandelkow|first2=E.|date=2012-07-01|title=Biochemistry and Cell Biology of Tau Protein in Neurofibrillary Degeneration|url=http://perspectivesinmedicine.cshlp.org/lookup/doi/10.1101/cshperspect.a006247|journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine|language=en|volume=2|issue=7|pages=a006247–a006247|doi=10.1101/cshperspect.a006247|issn=2157-1422|pmc=3385935|pmid=22762014}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Domene proteina ===&lt;br /&gt;
Tau proteini sadrže tri domene. Domena na C-kraju veže se za [[Mikrotubuli|mikrotubule]] i potiče njihovo sastavljanje. Središnja domena bogata je prolinom te je mjesto interakcije s drugim proteinima poput kinaza. Domena na N-kraju proteina ne veže se za mikrotubule te se udaljava od njih.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Posttranslacijske modifikacije ==&lt;br /&gt;
Posttranslacijske modifikacije određuju ponašanje i funkciju tau proteina. Postranslacijske modifikacije tau proteina mogu biti fosforilacija, glikozilacija, ubikvitinacija, acetilacija, metilacija i druge.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fosforilacija je najviše proučavana posttranslacijska modifikacija. Tau protein može biti fosforiliran na više od 80 aminokiselinskih ostataka, a prvenstveno je fosforiliran u prolin-bogatom području i području vezanja za mikrotubule.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Parra Bravo|first=Celeste|last2=Naguib|first2=Sarah A.|last3=Gan|first3=Li|date=2024-11|title=Cellular and pathological functions of tau|url=https://www.nature.com/articles/s41580-024-00753-9|journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology|language=en|volume=25|issue=11|pages=845–864|doi=10.1038/s41580-024-00753-9|issn=1471-0072}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Fosforilacija regulira njegovo vezanje na mikrotubule. Fosforilacija tau proteina na specifičnim mjestima (Thr231 i Ser262) obično smanjuje njegov afinitet za mikrotubule.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; GSK3β, CDK5, PKA i kazein kinaza 1 kinaze su koje fosforiliraju tau, dok je PP2A tau fosfataza. Kinaze i fosfataze održavaju homeostazu fosforilacije tau proteina u zdravom &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Mozak|mozgu]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; tako da svaki tau protein u prosjeku sadrži dvije do tri fosfatne skupine.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Funkcija tau proteina ==&lt;br /&gt;
Ekspresija tau proteina primarna je u neuronima što ukazuje na to da u drugim stanicama postoje mehanizmi za utišavanje njegove ekspresije.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Barbier|first=Pascale|last2=Zejneli|first2=Orgeta|last3=Martinho|first3=Marlène|last4=Lasorsa|first4=Alessia|last5=Belle|first5=Valérie|last6=Smet-Nocca|first6=Caroline|last7=Tsvetkov|first7=Philipp O.|last8=Devred|first8=François|last9=Landrieu|first9=Isabelle|date=2019-08-07|title=Role of Tau as a Microtubule-Associated Protein: Structural and Functional Aspects|url=https://www.frontiersin.org/article/10.3389/fnagi.2019.00204/full|journal=Frontiers in Aging Neuroscience|volume=11|doi=10.3389/fnagi.2019.00204|issn=1663-4365|pmc=6692637|pmid=31447664}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U zdravim neuronima nalazi se u području aksona, a u minimalnoj koncentraciji u dendritima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; U aksonima vezan je za mikrotubule i čuva njihov integritet.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tau protein se veže svojom regijom vezanja za mikrotubule za dimere tubulina.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Avila|first=JesúS|last2=Lucas|first2=José J.|last3=PéRez|first3=Mar|last4=HernáNdez|first4=FéLix|date=2004-04|title=Role of Tau Protein in Both Physiological and Pathological Conditions|url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/physrev.00024.2003|journal=Physiological Reviews|language=en|volume=84|issue=2|pages=361–384|doi=10.1152/physrev.00024.2003|issn=0031-9333}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Tau protein pridonosi stabilizaciji tubulina na način da svojim vezanjem sprječava njegovu depolimerizaciju, odnosno smanjuje disocijaciju tubulina s krajeva mikrotubula. Ujedno, u  &amp;#039;&amp;#039;in vitro&amp;#039;&amp;#039; uvjetima pokazalo se da tau protein inducira formiranje mikrotubula.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tau protein utječe na genetsku stabilnost stanice čuvanjem stabilnosti genomske DNK, reguliranjem protoka kalcija unutar jezgre i reguliranjem dinamike kromatina.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U početnom segmentu aksona, tau stvara difuzijsku barijeru koja kontrolira aksonski transport proteina i održava funkcionalni integritet tog neuronskog dijela.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tau utječe na sinaptičku plastičnost i neuronsku aktivnost modulirajući dinamiku vezikula i interakcije receptora na neuronskoj membrani na [[Sinapsa|sinapsama]], a čime posljedično utječe na međuneuronsku signalizaciju.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uloga u bolestima ==&lt;br /&gt;
U neurodegenerativnim bolestima poznatim kao taupatije, tau protein gubi svoju normalnu funkciju stabilizacije mikrotubula zbog patoloških promjena, osobito hiperfosforilacije. Time postaje sklon agregaciji i stvara neurofibrilarne čvorove.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Wang|first=Yipeng|last2=Mandelkow|first2=Eckhard|date=2016-01|title=Tau in physiology and pathology|url=https://www.nature.com/articles/nrn.2015.1|journal=Nature Reviews Neuroscience|language=en|volume=17|issue=1|pages=22–35|doi=10.1038/nrn.2015.1|issn=1471-003X}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U tom procesu sudjeluju i druge posttranslacijske modifikacije, poput acetilacije i trunkacije. Neurofibrilarni čvorovi predstavljaju ključno obilježje bolesti poput [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove]], Pickove i frontotemporalne demencije.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Širenje tau patologije ===&lt;br /&gt;
Jedan od ključnih mehanizama progresije tauopatija je prijenos patološkog tau proteina iz stanice u stanicu, najčešće sinaptičkim putem.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Goedert|first=Michel|last2=Eisenberg|first2=David S.|last3=Crowther|first3=R. Anthony|date=2017-07-25|title=Propagation of Tau Aggregates and Neurodegeneration|url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev-neuro-072116-031153|journal=Annual Review of Neuroscience|language=en|volume=40|issue=1|pages=189–210|doi=10.1146/annurev-neuro-072116-031153|issn=0147-006X}}&amp;lt;/ref&amp;gt; To uzrokuje karakteristično širenje patologije u mozgu, opisano Braakovim stadijima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:5&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=Braak|first=H.|last2=Braak|first2=E.|date=1991-09|title=Neuropathological stageing of Alzheimer-related changes|url=http://link.springer.com/10.1007/BF00308809|journal=Acta Neuropathologica|language=en|volume=82|issue=4|pages=239–259|doi=10.1007/BF00308809|issn=0001-6322}}&amp;lt;/ref&amp;gt; U ranim stadijima (I i II) zahvaćen je entorinalni korteks i [[hipokampus]], zatim se (III i IV) širi na limbički sustav i vremenski korteks, a u kasnijim stadijima (V i VI) zahvaća široka područja neokorteksa, uz izražen kognitivni pad.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:5&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tau u Alzheimerovoj bolesti ==&lt;br /&gt;
U Alzheimerovoj bolesti tau protein postaje hiperfosforiliran, odvaja se od mikrotubula i formira neurofibrilarne čvorove. Zajedno s β-amiloidnim plakovima, oni čine glavne patološke značajke bolesti.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:5&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje dvije glavne hipoteze o patogenezi tauopatija:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Amiloidna hipoteza tvrdi da je nakupljanje β-amiloidnih plakova primarni uzrok, a tau patologija sekundarna.&lt;br /&gt;
* Tau hipoteza smatra da je disfunkcija tau proteina ključni pokretač neurodegeneracije, neovisno o amiloidu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sve više istraživanja naglašava važnost tau proteina. Nakupljanje tau bolje korelira s kognitivnim padom nego β-amiloid. Topografsko širenje neurofibrilarnih čvorova prati kliničku progresiju bolesti opisanu kroz Braakove stadije.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:5&amp;quot; /&amp;gt; Tau PET snimanja omogućuju praćenje nakupljanja tau proteina u živom mozgu, što se povezuje s težinom simptoma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ostale taupatije ==&lt;br /&gt;
Tau protein sudjeluje u više neurodegenerativnih bolesti, pri čemu se taloži u različitim regijama mozga. U frontotemporalnoj demenciji nakuplja se u frontalnim i temporalnim režnjevima. U progresivnoj supranuklearnoj paralizi u bazalnim ganglijima i moždanom deblu. Dok u kortikobazalnoj degeneraciji unutar korteksa. Ove bolesti povezane su s taloženjem različitih izoformi tau proteina – 3R i 4R, koje nastaju alternativnim spajanjem &amp;#039;&amp;#039;MAPT&amp;#039;&amp;#039; gena. Ravnoteža između njih ključna je za normalnu funkciju neurona. Tako je Pickova bolest obilježena dominacijom 3R tau, progresivna supranuklearna paraliza i kortikobazalna degeneracija pretežno 4R tau, dok Alzheimerova bolest sadrži mješavinu obje izoforme.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Terapijski pristupi ==&lt;br /&gt;
Zbog ključne uloge tau proteina u neurodegenerativnim bolestima, razvijaju se različiti terapijski pristupi poput inhibitora kinaza, imunoterapije, stabilizatora mikrotubula i [[Genska terapija|genske terapije]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot; /&amp;gt; Ipak, još uvijek ne postoji odobreni lijek koji izravno cilja tau protein.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>