https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TapaTapa - Povijest promjena2026-07-14T17:22:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tapa&diff=604655&oldid=prevWikiSysop: Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''2025-06-22T06:16:25Z<p>Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:16</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Tapa'''--></del>'''Tapa''' je vrsta tkanine od lika ili unutrašnje kore nekih vrsta drveća, osobito od japanskog duda nazivanog i '' 'tapa-cloth tree' '' ([[Broussonetia papyrifera]]; porodica [[Moraceae]]) u području [[Oceanija|Oceanije]], te drugih vrsta drveća u tropskim krajwevima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike kod Indijanaca [[Wakashan]] i [[Coast Salish]]a, pleme [[Mbuti]] u [[Afrika|Africi]]. Po proizvodnji tape osobito su poznati [[Tahićani]] kod kojih je u svakom selu postojala kuća za proizvodnju tape, gdje su ovaj posao uz smijeh i pjesmu obavljale na stotine žena. Nadalje raširen je na otocima [[Tonga]], gdje je poznat kao '' 'ngatu' ''. U izradi se koristi mekani liko koji se smekšava u vodi i kasnije tuče izbrazdanim toljagama, da bi se dobilo platno široko dva do tri metra i u dužinu do 50 metara. Tapa se u Oceaniji bogato ukrašava dizajnima, a jedan od najstarijih je [[manulua]], čije porijeklo nije poznato a slični motivi pronađeni su i na [[lapita|lapita-lončariji]]. Ostali ngatu-dizajni su Amoamokofe, Fata 'o Tu'i Tonga, Tokelaufeletoa, Kalou, i drugi. Kod [[Samoanci|Samoanaca]] naziv za tapu je '' 'siapo' '', također rađena od dudovog lika i bojadisana nekom vrstom gline koja mora odstajati oko deset godina, da bi se mogla upotrijebiti. Osušena [[glina (tlo)|glina]] morala bi se smrviti i zatim pomiješati sa sokom drveta, da bi se dobila smeđa boja. Kod [[Rotumanci|Rotumanaca]] na otoku [[Rotuma]] tapa se naziva '' 'uha' '', ali je više tamo nema. Ostali nazivi za nju su i '' 'masi' '' kod [[Fidžijci|Fidžijaca]] i '' 'kapa' '' kod [[Havajci|Havajaca]].</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Tapa''' je vrsta tkanine od lika ili unutrašnje kore nekih vrsta drveća, osobito od japanskog duda nazivanog i '' 'tapa-cloth tree' '' ([[Broussonetia papyrifera]]; porodica [[Moraceae]]) u području [[Oceanija|Oceanije]], te drugih vrsta drveća u tropskim krajwevima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike kod Indijanaca [[Wakashan]] i [[Coast Salish]]a, pleme [[Mbuti]] u [[Afrika|Africi]]. Po proizvodnji tape osobito su poznati [[Tahićani]] kod kojih je u svakom selu postojala kuća za proizvodnju tape, gdje su ovaj posao uz smijeh i pjesmu obavljale na stotine žena. Nadalje raširen je na otocima [[Tonga]], gdje je poznat kao '' 'ngatu' ''. U izradi se koristi mekani liko koji se smekšava u vodi i kasnije tuče izbrazdanim toljagama, da bi se dobilo platno široko dva do tri metra i u dužinu do 50 metara. Tapa se u Oceaniji bogato ukrašava dizajnima, a jedan od najstarijih je [[manulua]], čije porijeklo nije poznato a slični motivi pronađeni su i na [[lapita|lapita-lončariji]]. Ostali ngatu-dizajni su Amoamokofe, Fata 'o Tu'i Tonga, Tokelaufeletoa, Kalou, i drugi. Kod [[Samoanci|Samoanaca]] naziv za tapu je '' 'siapo' '', također rađena od dudovog lika i bojadisana nekom vrstom gline koja mora odstajati oko deset godina, da bi se mogla upotrijebiti. Osušena [[glina (tlo)|glina]] morala bi se smrviti i zatim pomiješati sa sokom drveta, da bi se dobila smeđa boja. Kod [[Rotumanci|Rotumanaca]] na otoku [[Rotuma]] tapa se naziva '' 'uha' '', ali je više tamo nema. Ostali nazivi za nju su i '' 'masi' '' kod [[Fidžijci|Fidžijaca]] i '' 'kapa' '' kod [[Havajci|Havajaca]].</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--[[Kategorija:Tekstil]]--></div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--[[Kategorija:Tekstil]]--></div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Kategorija:materijalna kultura]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Kategorija:materijalna kultura]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Kategorija:Australija i Oceanija]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Kategorija:Australija i Oceanija]]</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Tapa&diff=64762&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-27T05:58:56Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tapa'''-->'''Tapa''' je vrsta tkanine od lika ili unutrašnje kore nekih vrsta drveća, osobito od japanskog duda nazivanog i '' 'tapa-cloth tree' '' ([[Broussonetia papyrifera]]; porodica [[Moraceae]]) u području [[Oceanija|Oceanije]], te drugih vrsta drveća u tropskim krajwevima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike kod Indijanaca [[Wakashan]] i [[Coast Salish]]a, pleme [[Mbuti]] u [[Afrika|Africi]]. Po proizvodnji tape osobito su poznati [[Tahićani]] kod kojih je u svakom selu postojala kuća za proizvodnju tape, gdje su ovaj posao uz smijeh i pjesmu obavljale na stotine žena. Nadalje raširen je na otocima [[Tonga]], gdje je poznat kao '' 'ngatu' ''. U izradi se koristi mekani liko koji se smekšava u vodi i kasnije tuče izbrazdanim toljagama, da bi se dobilo platno široko dva do tri metra i u dužinu do 50 metara. Tapa se u Oceaniji bogato ukrašava dizajnima, a jedan od najstarijih je [[manulua]], čije porijeklo nije poznato a slični motivi pronađeni su i na [[lapita|lapita-lončariji]]. Ostali ngatu-dizajni su Amoamokofe, Fata 'o Tu'i Tonga, Tokelaufeletoa, Kalou, i drugi. Kod [[Samoanci|Samoanaca]] naziv za tapu je '' 'siapo' '', također rađena od dudovog lika i bojadisana nekom vrstom gline koja mora odstajati oko deset godina, da bi se mogla upotrijebiti. Osušena [[glina (tlo)|glina]] morala bi se smrviti i zatim pomiješati sa sokom drveta, da bi se dobila smeđa boja. Kod [[Rotumanci|Rotumanaca]] na otoku [[Rotuma]] tapa se naziva '' 'uha' '', ali je više tamo nema. Ostali nazivi za nju su i '' 'masi' '' kod [[Fidžijci|Fidžijaca]] i '' 'kapa' '' kod [[Havajci|Havajaca]].<br />
<br />
<!--[[Kategorija:Tekstil]]--><br />
[[Kategorija:materijalna kultura]]<br />
[[Kategorija:Australija i Oceanija]]</div>WikiSysop