WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:34:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Talovci'''-->~~{{Infookvir hrvatski velikaši		{{Infookvir hrvatski velikaši
	\|prezime = Talovac		\|prezime = Talovac
	\|slika = Talovac coat of arms 2.svg.png		\|slika = Talovac coat of arms 2.svg.png

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T00:36:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir hrvatski velikaši
|prezime = Talovac
|slika = Talovac coat of arms 2.svg.png
|veličina_slike = 220px
|opis_slike = grb Talovaca
|država = [[Hrvatska]]<br>[[Ugarska]]
|podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]]
|kuća =
|linije =
|naslovi = banovi, knezovi, baruni
|utemeljenje = [[15. stoljeće]]
|utemeljitelj = Luka
|izumrli = [[19. stoljeće]]
|rodonačelnik =
|napomena =
}}
'''Talovci''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''de Thallowcz'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Tallóczi''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška obitelj]], vjerojatno podrijetlom s otoka [[Korčula|Korčule]]. Vrhunac moći doživjeli su za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskih kraljeva [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] (1385.-1437.) i [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburškog]] (1438.-1439.). Prezime su dobili [[1434.]] kada su od kralja dobili posjed [[Topolovac]] u [[Podravina|Podravini]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref>

== Povijest obitelji ==

Nije sa sigurnošću utvrđeno odakle su podrijetlom, ni kako se obitelj ranije nazivala, no pretpostavlja se da su podrijetlom s otoka Korčule, odakle su prešli u [[Dubrovnik]], gdje su zadobili [[Dubrovačka republika|dubrovačko građanstvo]]. Ugled obitelji stvorili su braća, slavonski ban [[Matko Talovac|Matko]] († 1445.), [[vranski priorat|vranski prior]] [[Ivan Talovac|Ivan]] († 1445.), severinski ban Franko († 1448.) i hrvatsko-dalmatinski ban [[Petar Talovac|Petar]] († 1453.).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref>

Braća Talovac stekla su svoje posjede u [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevini Hrvatskoj]] [[1436.]] godine kao kraljevu naknadu zbog sudjelovanja u borbi protiv hrvatskog bana [[Ivan V. Frankapan|Ivana V. Frankapana]], baštinika posjeda izumrle obitelji [[Nelipčići|Nelipčića Cetinskih]]. Kralj Žigmund dodijelio im je naslov ''cetinskih knezova'' i dotadašnju baštinu Nelipčića, među kojima gradove [[Knin]], [[Sinj]], [[Klis]] i [[Omiš]]. Na temelju vjernosti braća su od kralja dobila i posjede na sjeveru u [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]], poimenice Topolovicu (tadašnji Tallowcz, Tallocz) nedaleko od [[Virovitica|Virovitice]] po kojoj su nazvani te grad [[Đurđevac]], [[Srebrenik]] i [[Brčko]] u [[Usora|Usori]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref>

Ivan Talovac postao je vranski prior [[1439.]] godine, a osobito se istaknuo [[1440.]] godine u obrani [[Beograd]]a koji je bio pod višemjesečnom opsadom od strane [[Osmanlije|osmanske]] vojske pod vodstvom [[sultan]]a [[Murat II.|Murata II.]]. Poginuo je [[1445.]] godine u sukobu s [[Celjski grofovi|knezovima Celjskim]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref> Franko je za vladavine kralja Žigmunda obnašao dužnost severinskog bana i također se istaknuo u obrani kraljevstva. Sudjelovao je u [[bitka kod Varne|bitki kod Varne]] [[1444.]] godine, a poginuo je u drugoj bitki na [[Kosovo|Kosovu]] [[1448.]] godine.

Nakon smrti hrvatsko-dalmatinskog bana Petra Talovca [[1453.]] godine počelo je naglo slabljenje obitelji. Petrova udovica Jadviga nije mogla obraniti baštinu Talovaca na jugu [[Hrvatska|Hrvatske]], a njeni sinovi Ivaniš i Stjepan bili su još maloljetni da bi preuzeli kontrolu nad obiteljskim posjedima. Frankovi sinovi Nikola (''Mikluš''), Vladislav (''Lacko''), Matko i Franjo (''Ferenc'') i kći Anka bili su također maloljetni i time nesposobni da se obrane od presezanja kneza [[Ulrik II. Celjski|Ulrika II. Celjskog]], [[herceg]]a [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]], kralja [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša]], [[Ladislav Hunjadi|Ladislava Hunjadija]] i [[Mlečani|Mlečana]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref>

Petrovi i Frankovi potomci iselili su se u [[Slavonija|Slavoniju]] i utemeljili dvije grane obitelji nazvane Banićima (''Bánffy''), prema naslovu njhovih roditelja.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref> Petrovi sinovi Ivan II. i Stjepan I. utemeljili su jednu od grana roda Talovaca. Godine [[1495.]] Petrov sin Ivaniš (''Ivan II.'') († iza 1495.) i unuk Gabrijel dobili su svoj dio imetka Topolovac, kao i dio posjeda [[Orljavac]] u [[Požeška županija|Požeškoj županiji]]. Čini se da se s Gabrijelom ugasila Petrova grana obitelji.

Franko je imao sinove Franju II. i Nikoli I.. Franjin sin i Frankov unuk, Juraj bio je nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1527.]] godine imenovan zapovjednikom županije Vuka, a njegov sin Baltazar († iza 1530.) kapetanom u [[Gornja Ugarska|Gornjoj Ugarskoj]].<ref>Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, str. 188.-189.</ref> Drugi Frankov sin, Nikola, imao je sinove Nikolu II. i Stjepana II., koji se spominju [[1462.]] godine u ugovoru o prodaju [[Vukovar]]a [[Gorjanski]]ma.<ref>Dugački, Vlatka i Regan, Krešimir, Rod Talovaca ili Talovačkih i njihova ostavština u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, str. 148.-149.</ref>

Godine [[1526.]] Talovci su dobili od kralja [[barun]]ski naslov, čime su se uspeli na društvenoj ljestvici. Međutim, uspjeh druge i treće generacije Talovaca bio je privremen, jer su [[Osmanlije]] provalile u Slavoniju tijekom [[1530-ih]] i [[1540-ih]] i osvojili sve utvrde i posjede Talovaca, zbog čega su se članovi obitelji morali iseliti u zapadnu [[Ugarska|Ugarsku]], gdje su živjeli sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>Dugački, Vlatka i Regan, Krešimir, Rod Talovaca ili Talovačkih i njihova ostavština u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, str. 149.-150.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Dugački, Vlatka i Regan, Krešimir, Rod Talovaca ili Talovačkih i njihova ostavština u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 2018.''
* ''Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, u Lajos Thallóczy, Historičar i političar, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Mađarska akademija nauka institut za istoriju, Sarajevo Budimpešta, 2010.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.hrleksikon.info/definicija/talovac.html Talovac - Hrvatski leksikon]
* [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=39163 Talovac -Hrvatski obiteljski leksikon]
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]
* [http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]
* [http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]

Talovci - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica