WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:44:42Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Taljenje'''-->~~[[datoteka:Melting icecubes.gif\|mini\|desno\|250px\|Taljenje [[led]]a.]]		[[datoteka:Melting icecubes.gif\|mini\|desno\|250px\|Taljenje [[led]]a.]]

	[[datoteka:casting.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Lijevanje]] u pješčani [[kalup]] za jednokratnu upotrebu.]]		[[datoteka:casting.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Lijevanje]] u pješčani [[kalup]] za jednokratnu upotrebu.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T01:52:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Melting icecubes.gif|mini|desno|250px|Taljenje [[led]]a.]]

[[datoteka:casting.jpg|mini|desno|250px|[[Lijevanje]] u pješčani [[kalup]] za jednokratnu upotrebu.]]

[[datoteka:Krivulja smrzavanja.png|mini|desno|250px|Krivulja hlađenja. Slična je i krivulja grijanja.]]

'''Taljenje''' je [[fazni prijelazi|fazni prijelaz]] tvari iz čvrstog u tekuće [[agregatno stanje]] na temperaturi tališta. [[Kristal]]na se tijela tale na određenoj temperaturi na kojoj, zbog dovođenja [[toplina|topline]] prema [[Kinetička teorija plinova|kinetičkoj teoriji]], [[energija]] [[vibracije]] elemenata [[Kristalna rešetka|kristalne rešetke]] postaje veća od [[Kemijska veza|energije vezâ]] koje sastojke rešetke drže na okupu, pa se rešetka naglo raspada i njezini sastojci postaju jedan prema drugomu slobodno pokretljivi. [[Amorfna tvar|Amorfne krute tvari]] (kao [[staklo]], [[bitumen]], [[smola|smole]]) nemaju talište, nego postaju postupno sve mekše i kontinuirano prelaze u tekuće stanje. One se zato smatraju [[tekućina]]ma vrlo velike [[viskoznost]]i.<ref>'''taljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Zagrijavamo li komadić [[Olovo (element)|olova]] (na primjer u [[čelik|čeličnoj]] žlici), vidjet ćemo da će se ono rastaliti kod neke određene temperature. Ostavimo li rastaljeno olovo da se ohladi, ono će ponovo prijeći u [[Krutine|kruto agregatno stanje]]. Kruto tijelo prelazi dakle u tekuće ugrijanjem, a tekuće u kruto ohlađivanjem. Za svaku [[kemijska tvar|kemijsku tvar]] postoji određena [[temperatura]] kod koje tvar prelazi iz krutog u tekuće, odnosno iz tekućeg u kruto [[agregatno stanje]]. U prvom slučaju imamo taljenje, pa se ta temperatura naziva talište, a u drugom slučaju zbiva se skrućivanje, pa se ta temperatura naziva [[skrućivanje|skrutište ili temperatura skrućivanja]]. [[Pokus]]ima je utvrđeno da se talište i skrutište podudaraju za jednake [[materijal]]e kod istog [[tlak]]a. Od čistih [[kovina]] tali se kod najniže temperature [[kositar]], olovo i [[bizmut]], dok je [[živa]] kod normalne temperature u tekućem stanju. [[Legure]] (smjese dviju ili više kovina) imaju redovito niže talište nego što je talište kovina od kojih se ta legura sastoji, na primjer legura od jednakih dijelova [[cink]]a i olova koja se upotrebljava za [[meko lemljenje]], tali se kod 200 [[°C]].<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Talište ==
{{glavni|Talište}}

'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od tališta pojedinih komponenata.<ref>'''talište''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60283] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se '''krutište''' (za [[voda|vodu]] se tradicionalno koristi pojam [[ledište]]). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod [[živa|žive]] su na 234,32 [[kelvin]]a (−38,83 [[°C]]). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer [[agar]] tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo [[histereza]]. Kod nekih tvari, kao što je [[staklo]], dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane [[Amorfna tvar|amorfne krutine]].

Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži.
<ref>[http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017.</ref>

Talište vode (leda) je na 0 °C (273 [[kelvin|K]]). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od [[vrelište|vrelišta]], talište je relativno neosjetljivo na promjenu [[tlak]]a. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je [[volfram]]. S druge strane ljestvice je [[helij]] koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].

=== Toplina taljenja ===
Stavimo u [[Lim (kovina)|limenu]] kutiju 1 [[kilogram]] [[led]]a (ili [[snijeg]]a) od -10 °C i grijemo ga na [[plamenik]]u. U led stavimo [[termometar]] i miješajmo. [[Živa]] će se u termometru dignuti do [[Ledište|ledišta]] i stati. Tada će se led taliti, a termometar će pokazivati stalno 0 °C. Znači, sva dovedena [[toplina]] troši se zagrijavanjem na taljenje leda. Dokle god se sav led ne rastali, temperatura smjese vode i leda neće se dizati. Toplina potrebna da se 1 kilogram krute tvari koja je već ugrijana na temperaturu tališta pretvori potpuno u tekućinu naziva se toplina taljenja. Na primjer toplina taljenja leda je 335 [[Džul|kJ]], [[Bakar (element)|bakra]] 166 kJ, [[platina|platine]] 113 kJ i tako dalje.

=== Ovisnost tališta o tlaku ===
[[Pokus]]ima je ustanovljeno da talište ovisi o [[tlak]]u pod kojim se nalazi određena [[kemijska tvar]] prilikom taljenja. Ispitivanja su pokazala da talište raste s povećanjem tlaka kod onih tvari koje taljenjem povećavaju svoj [[obujam]]. Obratno je kod tvari kojima se obujam smanjuje prilikom taljenja. Talište leda snizuje se za 0,007 5 °C pri povećanju tlaka za 1 [[Bar (jedinica)|bar]].

=== Otapanje ===
'''Otapanje''' je prevođenje neke [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] u [[Otopine|otopinu]]. Otapanje može biti fizičko, pri čem se otopljena tvar kemijski ne mijenja (na primjer otapanje [[Šećeri|šećera]] u [[voda|vodi]]), ili kemijsko, pri čem nastaje [[kemijska reakcija]] (na primjer otapanje [[metal]]a u [[kiselina]]ma uz stvaranje [[soli]]).<ref>'''otapanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45848] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Uzmimo čašu vode u koju smo stavili [[termometar]] i bacimo zatim u vodu nešto [[Kuhinjska sol|kuhinjske soli]]. Sol će se otopiti, a temperatura vode će pasti. Vidimo da krute tvari mogu prijeći u tekuće stanje otapanjem u izvjesnim tekućinama. Tekućina u kojoj se neka tvar otapa zove se [[otapalo]], a nastala tekućina naziva se [[otopina]]. Iz tog se pokusa vidi da se za otapanje troši [[toplina]]. Omjer između količine otopljene tvari i količine otapala zove se [[koncentracija]] otopine. Često se koncentracija otopine izražava brojem [[Mol (mjerna jedinica)|molova]] otopljene tvari. Molarna otopina je otopina kod koje je u 1 [[litra|litri]] otapala otopljen 1 mol neke tvari. Ako je na primjer u 1 litri vode otopljeno 5,85 [[gram]]a kuhinjske soli koja ima molekularnu masu 58,5, onda je to 1/10 molarne otopine. Količina tvari koja se može otopiti u nekoj tekućini ovisi o temperaturi. Što je temperatura viša, to se može otopiti veća količina tvari i obratno. Ako otopina sadrži najveću količinu tvari koja se može otopiti kod određene temperature, to je zasićena otopina. Ako sadrži manje tvari, onda je nezasićena, a ako sadrži previše, to je prezasićena otopina. Suvišna količina tvari u tom slučaju izlučuje u krutom stanju, to jest nastaje [[kristalizacija]]. Vidjeli smo da je za otapanje potrebna određena količina topline; ta se količina topline ne dovodimo izvana, [[tekućina]] se ohlađuje pri otapanju krute tvari. Na taj se način mogu dobiti otopine niskih temperatura koje se zovu hladne smjese. Na primjer smjesa od 3 dijela leda i jednog dijela soli može postići temperatura od -21 °C. U tekućinama se mogu otapati i [[plin]]ovi, i to vrlo velika količina. Otapanje plinova u tekućinama zove se [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]].

=== Skrućivanje ===
{{Glavni|Skrućivanje}}

'''Skrućivanje''' je prijelaz [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] iz [[Tekućine|tekućeg]] u [[Krutine|čvrsto agregatno stanje]]. Ta se pojava tumači djelovanjem dvaju suprotnih utjecaja na međudjelovanje čestica u tvarima: [[kohezija]] uzrokuje međusobno privlačenje čestica, a [[kinetička energija]] ih [[molekula]] razjedinjuje. Snizivanjem temperature tekućine smanjuje se kinetička energija pa djelovanje kohezije postaje relativno sve jače. Kada se kinetička energija molekula smanji ispod određene vrijednosti, kohezija prevagne i čvrsto stisne čestice jednu uz drugu. Čvrste tvari mogu biti [[Amorfna tvar|amorfne tvari]] ili tvoriti [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]].<ref>'''skrućivanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56513] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

==== Ledište ====
{{glavni|Ledište}}

'''Ledište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]].<ref>'''ledište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35804] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Zato ovo svojstvo ubrajamo u [[koligativna svojstva]] otopina.<ref>P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-0-30908-2}}, str. 93-95, 103</ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}}

'''Smrzavanje''' ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]).<ref>'''smrzavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Talište nekih materijala ===

{| class="sortable wikitable float-right"
|+Talište Θ nekih tvari kod tlaka 101 325 [[paskal|Pa]]
|- class="hintergrundfarbe6"
! [[Materijal]]
! Θ/[[celzij|°C]]
! T/[[Kelvin|K]]
|-
| [[Helij]] (na 26 [[Bar (jedinica)|bar]]) || −272,2|| 0,955
|-
| [[Vodik]] || −259|| 14
|-
| [[Deuterij]] || −254|| 19
|-
| [[Tricij]] || −253|| 20
|-
| [[Neon]] || −248|| 25
|-
| [[Kisik]] || −218|| 55
|-
| [[Dušik]] || −210|| 63
|-
| [[Ozon]] || −193|| 80
|-
| [[Etanol]] (C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OH)|| −114|| 159
|-
| [[Klor]] || −102|| 171
|-
| [[Benzin]] || −40|| 233
|-
| [[Živa]] || −38,36|| 234,795
|-
| [[Voda]] || '''0'''||'''273,155'''
|-
| [[Nitroglicerin]] || 2|| 275,95
|-
| [[Benzen]] || 5,5||278,7
|-
| [[Vosak]] || 55|| 328
|-
| [[Naftalen]] || 80||353
|-
| [[Trinitrotoluen]] || 80,35|| 353,20
|-
| [[Sumpor]] ([[romb]]ski) || 113||386
|-
| Sumpor ([[Monoklinski kristalni sustav|monoklinski]]) || 119||392
|-
| [[Šećeri|Šećer]] || 160|| 433
|-
| [[Litij]] || 180|| 453
|-
| [[Kositar]] || 231||504
|-
| [[Olovo (element)|Olovo]] || 327,4||600,6
|-
| [[Cink]] || 419,5||692,7
|-
| [[Aluminij]] || 660,32 ||933,48
|-
| [[Natrijev klorid|Kuhinjska sol]] || 801||1 074
|-
| [[Srebro]] || 960,8||1 234,0
|-
| [[Zlato]] || 1 064||1 337
|-
| [[Bakar (element)|Bakar]] || 1 084||1.357
|-
| [[Berilij]] || 1 287|| 1 560
|-
| [[Željezo]] || 1 536||1 809
|-
| [[Platina]] || 1 773,5||2 046,7
|-
| [[Bor (element)|Bor]] || 2 076|| 2 349
|-
| [[Volfram]] || 3 422||3 695
|-
| [[Karbidi|Hafnijev karbid]] || 3 890||4 163
|-
| [[Karbidi|Tantalov karbid]] || 3 942||4 215
|-
| [[Karbidi|Tantal-hafnijev karbid]] || 4 215||4 488
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Agregatna stanja]]
[[Kategorija:Znanost o materijalima]]

Taljenje - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica