Taksila - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:29, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T02:29:07Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:29
Redak 29:		Redak 29:
	[[Datoteka:JaulianTaxilaSilverReliquaryAndContent.jpg\|thumb\|Budistički relikvijarij iz Džaulijana, [[Britanski muzej]].]]		[[Datoteka:JaulianTaxilaSilverReliquaryAndContent.jpg\|thumb\|Budistički relikvijarij iz Džaulijana, [[Britanski muzej]].]]
	[[Datoteka:TaxilaCoin200-100BCE.JPG\|thumb\|200px\|Kovanica iz Taksile, 200.-100. pr. Kr., [[Britanski muzej]]]]		[[Datoteka:TaxilaCoin200-100BCE.JPG\|thumb\|200px\|Kovanica iz Taksile, 200.-100. pr. Kr., [[Britanski muzej]]]]
	Taksila se nalazila na ~~raskršću~~ tri važna povijesna trgovačka puta:		Taksila se nalazila na križanju tri važna povijesna trgovačka puta:
	# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra\|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);		# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra\|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
	# Puta kroz [[Baktrija\|Baktriju]], [[Kapisa\|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i		# Puta kroz [[Baktrija\|Baktriju]], [[Kapisa\|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:18:12Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Taksila'''-->~~{{UNESCO – svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Taksila		\|ime mjesta = Taksila
	\|slika = Taxila1.jpg		\|slika = Taxila1.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:18:59Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:18
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Taksila'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Taksila'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Taksila		\|ime mjesta = Taksila
	\|slika = Taxila1.jpg		\|slika = Taxila1.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T05:13:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:01:35Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 23:01
Redak 69:		Redak 69:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Taxila}}~~

	* Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, ''[http://www.heritage.gov.pk/html_Pages/guide_to_historic_taxila.htm Guide to Historic Taxila]'' {{eng oznaka}}		* Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, ''[http://www.heritage.gov.pk/html_Pages/guide_to_historic_taxila.htm Guide to Historic Taxila]'' {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T06:04:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Taksila
|slika = Taxila1.jpg
|godina = [[1980.]] (4. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/139 139]
|država = {{ZD+X/P|PAK}}
 
{{Lokacijska karta|Pakistan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Taksila|position=bottom
|lat_deg=33|lat_min=44|lat_sec=45|lat_dir=N
|lon_deg=72|lon_min=47|lon_sec=15|lon_dir=E
}}Lokacija Taksile u Pakistanu
}}
'''Taksila''', '''Takkasila''' ili '''Taxila''', ([[urdu]]: ٹیکسلا, ''Nastaliq''; [[sanskrit]]: तक्षशिला, ''Takṣaśilā'') je važan [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[Povijest Indije|starog indijskog]] [[Gandhara|gandarskog]] grada u provinciji [[Pandžab]]u u [[Pakistan]]u. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela [[Islamabad]]a, [[Rawalpindi]]ja, u blizini [[Veliki put debala|Velikog puta debala]], povijesne ceste koja je povezivala sjeverni [[Afganistan]] s Pandžabom; na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 549 m.

Taksila je bio važno [[Vede|vedsko]]/[[Hinduizam|hinduističkog]]<ref>{{cite book | last = Majumdar, Raychauduri and Datta | title = An Advanced History of India | publisher = Macmillan| location = London | pages = 64. | unused_data = |authorlink}}</ref> i [[budist]]ičko<ref>UNESCO World Heritage List. 1980. [http://whc.unesco.org/en/list/139 Taxila: Kratak opis] {{eng oznaka}} Preuzeto 8. lipnja 2011.</ref> središte od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="Britannica Education">"History of Education", ''Encyclopædia Britannica'', 2007.</ref>
do [[5. stoljeće|5. stoljeća pr. Kr.]]<ref name=Encarta>"Nalanda" (2007). ''Encarta''.</ref>
<ref name=Needham>Joseph Needham, ''Within the Four Seas: The Dialogue of East and West'', Routledge, 2004., {{ISBN|0-415-36166-4}}</ref> Zbog čega je 1980. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.

== Povijest ==
{{Široka slika|Panorama at Jaulian - Ancient Buddhist Monastery - Taxila, Pakistan - 566-31.JPG|800px|<center>Panorama starog indijskog budističkog samostana Džaulijana u Taksili|40%|left}}

[[Datoteka:Taxila2.jpg|thumb|Osnova stupe u Sirkapu s hinduističkim, budističkim i grčkim reljefima]]
[[Datoteka:Coin of Antialcidas.jpg|thumb|[[Indo-grčko kraljevstvo|Indo-grčki]] kralj [[Antialkida]] je vladao Taksilom oko [[100. pr. Kr.]]]]
[[Datoteka:JaulianTaxilaSilverReliquaryAndContent.jpg|thumb|Budistički relikvijarij iz Džaulijana, [[Britanski muzej]].]]
[[Datoteka:TaxilaCoin200-100BCE.JPG|thumb|200px|Kovanica iz Taksile, 200.-100. pr. Kr., [[Britanski muzej]]]]
Taksila se nalazila na raskršću tri važna povijesna trgovačka puta:
# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
# Puta kroz [[Baktrija|Baktriju]], [[Kapisa|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i
# Puta od [[Kašmir]]a do [[Srednja Azija|Srednje Azije]], kroz [[Srinigar]], [[Mansehra|Mansehru]] i dolinu [[Haripur]]<ref>{{cite book | last = Thapar | first = Romila | title = Aśoka and the Decline of the Mauryas | origyear = 1961. | year = 1997. | publisher = [[Oxford University Press]] | location = [[Oxford]] | isbn = 0-19-563932-4 | pages = 237.}}</ref> kroz [[Kundžerabski prijevoj]] do [[Put svile|Puta svile]].

Prema legendi je [[Takša]], sin Barate i Mandavija iz indijskog epa [[Ramajana]], te drevni kralj države [[Takša Kanda]] ([[Taškent]]), osnovao grad Takšašilu, čije ima na [[sanskrit]]u znači "pripada kralju Takši".

U epu ''[[Mahābhārata]]'', kraljević kraljevstva [[Kuru]], [[Parikṣit]] je okrunjen u Taksili.<ref>{{cite book | last = Kosambi | first = Damodar Dharmanand | title = An Introduction to the Study of Indian History | edition = Revised Second Edition | year = 1975. | publisher = Popular Prakashan | location = [[Bombaj]] | pages = 126.}}</ref>

Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "[[tesar]]" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan [[Nāga]].<ref>Kosambi 1975:129</ref>

Oko 518. pr. Kr.<ref>{{cite book | last = Marshall | first = John | title = Taxila: Volume I. | origyear = 1951. | year = 1975. | publisher = Motilal Banarsidass | location = [[Delhi]] | pages = 83.}}</ref> [[Darije Veliki]] je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u [[Perzijsko Carstvo|perzijsko]] [[Ahemenidsko Carstvo]].<ref name="Marshall 1975:83">Marshall 1975:83</ref>
God. 326. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:83"/> – [[Aleksandar Veliki]] prihvaća kralja Taksile, [[Āmbhi]]ja za svog vazala<ref>zvanog [[Taksil]] u kasnijim grčkim izvorima.</ref>, a kasnije i predaju [[Por]]a na rijeci [[Jhelum]].<ref name="Marshall 1975:83"/>
Aleksandrovi generali [[Eudem (general)|Eudem]] i [[satrap]] [[Piton, sin Agenorov|Piton]] se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom [[Sind]]a, a potom je dobio regiju [[Gandhara]] Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.

{{citat|"Kada su ljudi [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] došli u Taksilu u 4. stoljeću pr. Kr. osnovali su [[sveučilište]] kakvog tada nije bilo u [[Grčka|Grčkoj]]. U njemu su se učile tri [[Vede]] i osamnaest vještina, te je još uvijek postojalo kada je tamo došao kineski hodočasnik [[Fa-Hsien]] oko 400. god."|<ref name=Needham/>}}

Od 321. do 317. pr. Kr. [[Čandragupta Maurja]], osnivač [[Maurijsko Carstvo|Maurijskog Carstva]] u istočnoj [[Indija|Indiji]], širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka [[Ašoka|Ašoke]], Taksila postaje veliko [[budizam|budističko]] učilište, poznato kao '''Sirsukh'''.<ref>Thapar 1997</ref>

God. 185. pr. Kr.<ref>{{cite book | last = Kulke | first = Hermann | coauthors = Rothermund, Dietmar | title = A History of India | edition = Third Edition | year = 1998. | publisher = Routledge | location = [[London]] | isbn = 0-415-15481-2 | pages = 68.}}</ref> , posljednjeg maurijskog cara, [[Bṛhadratha]], je ubio njegov general [[Puṣyamitra Śunga]] tijekom vojne parade.<ref>Kulke and Rothermund 1998:68</ref>. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70">Kulke and Rothermund 1998:70</ref> – [[Demetrije I. od Baktrije|Demetrije I.]] osvaja Gandhāru, Pandžab i [[Ind|dolinu Inda]].<ref name="Marshall 1975:83"/>, te svoju novu prijestolnicu [[Sirkap]] gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70"/> Vladari [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]] (koje je imalo vrhunac za vladavine [[Antialkid]]a od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite [[ceh]]ove i kovao svoj [[novac]]. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:84">Marshall 1975:84</ref> kada [[Indo-Skiti|Indo-skitski]] poglavica [[Maues]] svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.<ref name="Marshall 1975:84"/>

Osnivač [[Indo-Partsko Kraljevstvo|Indo-Partskog Kraljevstva]], [[Gondofar]], osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja [[Godnodfar IV.|Gondofara IV.]] je u Taksili posjetio [[Sveti Toma Apostol]] oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, [[Kušana]]" (''maharaja rajatiraja devaputra Kushana'') datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik [[Fa Hsien]] u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom ''Ču Ča Ši Lo'', što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je [[Buda]] čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.<ref>''[[Život Apolonija iz Tijane]]'' pretpostavlja kako se u Taksili [[grčki]] govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.</ref>

Oko 460.–470. godine<ref name="Marshall 1975:86">Marshall 1975:86</ref> [[Heftaliti]] prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i [[stupa]] koje više nikada nisu obnovljene.<ref name="Marshall 1975:86"/>

[[UK|Britanski]] [[arheolog]] [[John Marshall (arheolog)|Sir John Marshall]] je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.<ref>{{cite book | last = Marshall | first = Sir John | title = A Guide to Taxila | year = 1960. | publisher = Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications | location = [[Karachi]]}}</ref>

<gallery>
Datoteka:MohraMuraduMainStupa.JPG|<center>Središnja stupa hrama Mohra Muradu
Datoteka:MohraMuraduVotiveStupa-2.jpg|<center>Votivni stup
Datoteka:BhirMound.JPG|<center>Grobni humak Bhir
Datoteka:JaulianTomb.JPG|<center>Džaulijanska grobica
Datoteka:TaxilaCoinBM.JPG|<center>Kovanica iz Taksile iz 2. stoljeća pr. Kr.
</gallery>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Taxila}}

* Professor Dr. Ahmad Hasan Dani, ''[http://www.heritage.gov.pk/html_Pages/guide_to_historic_taxila.htm Guide to Historic Taxila]'' {{eng oznaka}}
* [http://bruning.xs4all.nl/~umayr/taxila/ Fotografije Taksile]
* [http://kaladarshan.arts.ohio-state.edu/maps/gandh.html Karta arheoloških lokaliteta u Gandari], Huntington Collection, Ohio State University
* Saadullah Bashir, [http://taimur.sarangi.info/2006/11/24/taxila-museum-and-jaulian-monastery Taksila muzej i samostan Džaulijan] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Pakistanu}}

{{coord|33|44|45|N|72|47|15|E|display=title}}

[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Povijest Pakistana]]
[[Kategorija:Povijest Indije]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Pakistanu]]
[[Kategorija:Budistički vjerski objekti]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]
[[Kategorija:Građevine u Pakistanu]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 05:13
Redak 18:		Redak 18:
	'''Taksila''', '''Takkasila''' ili '''Taxila''', ([[urdu]]: ٹیکسلا, ''Nastaliq''; [[sanskrit]]: तक्षशिला, ''Takṣaśilā'') je važan [[arheologija\|arheološki]] lokalitet [[Povijest Indije\|starog indijskog]] [[Gandhara\|gandarskog]] grada u provinciji [[Pandžab]]u u [[Pakistan]]u. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela [[Islamabad]]a, [[Rawalpindi]]ja, u blizini [[Veliki put debala\|Velikog puta debala]], povijesne ceste koja je povezivala sjeverni [[Afganistan]] s Pandžabom; na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] od 549 m.		'''Taksila''', '''Takkasila''' ili '''Taxila''', ([[urdu]]: ٹیکسلا, ''Nastaliq''; [[sanskrit]]: तक्षशिला, ''Takṣaśilā'') je važan [[arheologija\|arheološki]] lokalitet [[Povijest Indije\|starog indijskog]] [[Gandhara\|gandarskog]] grada u provinciji [[Pandžab]]u u [[Pakistan]]u. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela [[Islamabad]]a, [[Rawalpindi]]ja, u blizini [[Veliki put debala\|Velikog puta debala]], povijesne ceste koja je povezivala sjeverni [[Afganistan]] s Pandžabom; na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] od 549 m.

	Taksila je bio važno [[Vede\|vedsko]]/[[Hinduizam\|hinduističkog]]<ref>{{~~cite book~~ \| last = Majumdar, Raychauduri and Datta \| title = An Advanced History of India \| publisher = Macmillan\| location = London \| pages = 64. \| unused_data = \|authorlink}}</ref> i [[budist]]ičko<ref>UNESCO World Heritage List. 1980. [http://whc.unesco.org/en/list/139 Taxila: Kratak opis] {{eng oznaka}} Preuzeto 8. lipnja 2011.</ref> središte od [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="Britannica Education">"History of Education", ''Encyclopædia Britannica'', 2007.</ref>		Taksila je bio važno [[Vede\|vedsko]]/[[Hinduizam\|hinduističkog]]<ref>{{Citiranje knjige \| last = Majumdar, Raychauduri and Datta \| title = An Advanced History of India \| publisher = Macmillan\| location = London \| pages = 64. \| unused_data = \|authorlink}}</ref> i [[budist]]ičko<ref>UNESCO World Heritage List. 1980. [http://whc.unesco.org/en/list/139 Taxila: Kratak opis] {{eng oznaka}} Preuzeto 8. lipnja 2011.</ref> središte od [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="Britannica Education">"History of Education", ''Encyclopædia Britannica'', 2007.</ref>
	do [[5. stoljeće\|5. stoljeća pr. Kr.]]<ref name=Encarta>"Nalanda" (2007). ''Encarta''.</ref>		do [[5. stoljeće\|5. stoljeća pr. Kr.]]<ref name=Encarta>"Nalanda" (2007). ''Encarta''.</ref>
	<ref name=Needham>Joseph Needham, ''Within the Four Seas: The Dialogue of East and West'', Routledge, 2004., {{ISBN\|0-415-36166-4}}</ref> Zbog čega je 1980. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.		<ref name=Needham>Joseph Needham, ''Within the Four Seas: The Dialogue of East and West'', Routledge, 2004., {{ISBN\|0-415-36166-4}}</ref> Zbog čega je 1980. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.
Redak 32:		Redak 32:
	# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra\|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);		# kraljevskog puta od [[Pāṭaliputra\|Pāṭaliputre]] do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
	# Puta kroz [[Baktrija\|Baktriju]], [[Kapisa\|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i		# Puta kroz [[Baktrija\|Baktriju]], [[Kapisa\|Kāpiśu]] do [[Puṣkalāvatī]]ja ([[Pešavar]] u [[Afganistan]]u); i
	# Puta od [[Kašmir]]a do [[Srednja Azija\|Srednje Azije]], kroz [[Srinigar]], [[Mansehra\|Mansehru]] i dolinu [[Haripur]]<ref>{{~~cite book~~ \| last = Thapar \| first = Romila \| title = Aśoka and the Decline of the Mauryas \| origyear = 1961. \| year = 1997. \| publisher = [[Oxford University Press]] \| location = [[Oxford]] \| isbn = 0-19-563932-4 \| pages = 237.}}</ref> kroz [[Kundžerabski prijevoj]] do [[Put svile\|Puta svile]].		# Puta od [[Kašmir]]a do [[Srednja Azija\|Srednje Azije]], kroz [[Srinigar]], [[Mansehra\|Mansehru]] i dolinu [[Haripur]]<ref>{{Citiranje knjige \| last = Thapar \| first = Romila \| title = Aśoka and the Decline of the Mauryas \| origyear = 1961. \| year = 1997. \| publisher = [[Oxford University Press]] \| location = [[Oxford]] \| isbn = 0-19-563932-4 \| pages = 237.}}</ref> kroz [[Kundžerabski prijevoj]] do [[Put svile\|Puta svile]].

	Prema legendi je [[Takša]], sin Barate i Mandavija iz indijskog epa [[Ramajana]], te drevni kralj države [[Takša Kanda]] ([[Taškent]]), osnovao grad Takšašilu, čije ima na [[sanskrit]]u znači "pripada kralju Takši".		Prema legendi je [[Takša]], sin Barate i Mandavija iz indijskog epa [[Ramajana]], te drevni kralj države [[Takša Kanda]] ([[Taškent]]), osnovao grad Takšašilu, čije ima na [[sanskrit]]u znači "pripada kralju Takši".

	U epu ''[[Mahābhārata]]'', kraljević kraljevstva [[Kuru]], [[Parikṣit]] je okrunjen u Taksili.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Kosambi \| first = Damodar Dharmanand \| title = An Introduction to the Study of Indian History \| edition = Revised Second Edition \| year = 1975. \| publisher = Popular Prakashan \| location = [[Bombaj]] \| pages = 126.}}</ref>		U epu ''[[Mahābhārata]]'', kraljević kraljevstva [[Kuru]], [[Parikṣit]] je okrunjen u Taksili.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Kosambi \| first = Damodar Dharmanand \| title = An Introduction to the Study of Indian History \| edition = Revised Second Edition \| year = 1975. \| publisher = Popular Prakashan \| location = [[Bombaj]] \| pages = 126.}}</ref>

	Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "[[tesar]]" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan [[Nāga]].<ref>Kosambi 1975:129</ref>		Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "[[tesar]]" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan [[Nāga]].<ref>Kosambi 1975:129</ref>

	Oko 518. pr. Kr.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Marshall \| first = John \| title = Taxila: Volume I. \| origyear = 1951. \| year = 1975. \| publisher = Motilal Banarsidass \| location = [[Delhi]] \| pages = 83.}}</ref> [[Darije Veliki]] je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u [[Perzijsko Carstvo\|perzijsko]] [[Ahemenidsko Carstvo]].<ref name="Marshall 1975:83">Marshall 1975:83</ref>		Oko 518. pr. Kr.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Marshall \| first = John \| title = Taxila: Volume I. \| origyear = 1951. \| year = 1975. \| publisher = Motilal Banarsidass \| location = [[Delhi]] \| pages = 83.}}</ref> [[Darije Veliki]] je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u [[Perzijsko Carstvo\|perzijsko]] [[Ahemenidsko Carstvo]].<ref name="Marshall 1975:83">Marshall 1975:83</ref>
	God. 326. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:83"/> – [[Aleksandar Veliki]] prihvaća kralja Taksile, [[Āmbhi]]ja za svog vazala<ref>zvanog [[Taksil]] u kasnijim grčkim izvorima.</ref>, a kasnije i predaju [[Por]]a na rijeci [[Jhelum]].<ref name="Marshall 1975:83"/>		God. 326. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:83"/> – [[Aleksandar Veliki]] prihvaća kralja Taksile, [[Āmbhi]]ja za svog vazala<ref>zvanog [[Taksil]] u kasnijim grčkim izvorima.</ref>, a kasnije i predaju [[Por]]a na rijeci [[Jhelum]].<ref name="Marshall 1975:83"/>
	Aleksandrovi generali [[Eudem (general)\|Eudem]] i [[satrap]] [[Piton, sin Agenorov\|Piton]] se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom [[Sind]]a, a potom je dobio regiju [[Gandhara]] Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.		Aleksandrovi generali [[Eudem (general)\|Eudem]] i [[satrap]] [[Piton, sin Agenorov\|Piton]] se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom [[Sind]]a, a potom je dobio regiju [[Gandhara]] Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.
Redak 48:		Redak 48:
	Od 321. do 317. pr. Kr. [[Čandragupta Maurja]], osnivač [[Maurijsko Carstvo\|Maurijskog Carstva]] u istočnoj [[Indija\|Indiji]], širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka [[Ašoka\|Ašoke]], Taksila postaje veliko [[budizam\|budističko]] učilište, poznato kao '''Sirsukh'''.<ref>Thapar 1997</ref>		Od 321. do 317. pr. Kr. [[Čandragupta Maurja]], osnivač [[Maurijsko Carstvo\|Maurijskog Carstva]] u istočnoj [[Indija\|Indiji]], širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka [[Ašoka\|Ašoke]], Taksila postaje veliko [[budizam\|budističko]] učilište, poznato kao '''Sirsukh'''.<ref>Thapar 1997</ref>

	God. 185. pr. Kr.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Kulke \| first = Hermann \| coauthors = Rothermund, Dietmar \| title = A History of India \| edition = Third Edition \| year = 1998. \| publisher = Routledge \| location = [[London]] \| isbn = 0-415-15481-2 \| pages = 68.}}</ref> , posljednjeg maurijskog cara, [[Bṛhadratha]], je ubio njegov general [[Puṣyamitra Śunga]] tijekom vojne parade.<ref>Kulke and Rothermund 1998:68</ref>. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70">Kulke and Rothermund 1998:70</ref> – [[Demetrije I. od Baktrije\|Demetrije I.]] osvaja Gandhāru, Pandžab i [[Ind\|dolinu Inda]].<ref name="Marshall 1975:83"/>, te svoju novu prijestolnicu [[Sirkap]] gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70"/> Vladari [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo\|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]] (koje je imalo vrhunac za vladavine [[Antialkid]]a od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite [[ceh]]ove i kovao svoj [[novac]]. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:84">Marshall 1975:84</ref> kada [[Indo-Skiti\|Indo-skitski]] poglavica [[Maues]] svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.<ref name="Marshall 1975:84"/>		God. 185. pr. Kr.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Kulke \| first = Hermann \| coauthors = Rothermund, Dietmar \| title = A History of India \| edition = Third Edition \| year = 1998. \| publisher = Routledge \| location = [[London]] \| isbn = 0-415-15481-2 \| pages = 68.}}</ref> , posljednjeg maurijskog cara, [[Bṛhadratha]], je ubio njegov general [[Puṣyamitra Śunga]] tijekom vojne parade.<ref>Kulke and Rothermund 1998:68</ref>. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70">Kulke and Rothermund 1998:70</ref> – [[Demetrije I. od Baktrije\|Demetrije I.]] osvaja Gandhāru, Pandžab i [[Ind\|dolinu Inda]].<ref name="Marshall 1975:83"/>, te svoju novu prijestolnicu [[Sirkap]] gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.<ref name="Kulke and Rothermund 1998:70"/> Vladari [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo\|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]] (koje je imalo vrhunac za vladavine [[Antialkid]]a od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite [[ceh]]ove i kovao svoj [[novac]]. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.<ref name="Marshall 1975:84">Marshall 1975:84</ref> kada [[Indo-Skiti\|Indo-skitski]] poglavica [[Maues]] svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.<ref name="Marshall 1975:84"/>

	Osnivač [[Indo-Partsko Kraljevstvo\|Indo-Partskog Kraljevstva]], [[Gondofar]], osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja [[Godnodfar IV.\|Gondofara IV.]] je u Taksili posjetio [[Sveti Toma Apostol]] oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, [[Kušana]]" (''maharaja rajatiraja devaputra Kushana'') datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik [[Fa Hsien]] u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom ''Ču Ča Ši Lo'', što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je [[Buda]] čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.<ref>''[[Život Apolonija iz Tijane]]'' pretpostavlja kako se u Taksili [[grčki]] govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.</ref>		Osnivač [[Indo-Partsko Kraljevstvo\|Indo-Partskog Kraljevstva]], [[Gondofar]], osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja [[Godnodfar IV.\|Gondofara IV.]] je u Taksili posjetio [[Sveti Toma Apostol]] oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, [[Kušana]]" (''maharaja rajatiraja devaputra Kushana'') datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik [[Fa Hsien]] u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom ''Ču Ča Ši Lo'', što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je [[Buda]] čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.<ref>''[[Život Apolonija iz Tijane]]'' pretpostavlja kako se u Taksili [[grčki]] govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.</ref>
Redak 54:		Redak 54:
	Oko 460.–470. godine<ref name="Marshall 1975:86">Marshall 1975:86</ref> [[Heftaliti]] prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i [[stupa]] koje više nikada nisu obnovljene.<ref name="Marshall 1975:86"/>		Oko 460.–470. godine<ref name="Marshall 1975:86">Marshall 1975:86</ref> [[Heftaliti]] prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i [[stupa]] koje više nikada nisu obnovljene.<ref name="Marshall 1975:86"/>

	[[UK\|Britanski]] [[arheolog]] [[John Marshall (arheolog)\|Sir John Marshall]] je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Marshall \| first = Sir John \| title = A Guide to Taxila \| year = 1960. \| publisher = Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications \| location = [[Karachi]]}}</ref>		[[UK\|Britanski]] [[arheolog]] [[John Marshall (arheolog)\|Sir John Marshall]] je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Marshall \| first = Sir John \| title = A Guide to Taxila \| year = 1960. \| publisher = Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications \| location = [[Karachi]]}}</ref>

	<gallery>		<gallery>