WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:47:55Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 22:47
Redak 80:		Redak 80:
	Zabušivala služe za bušenje središnjih uvrta za centrično upinjanje dugačkih i teških predmeta (vretena, [[osovina]]). Zabušivala su kombinacija kratkog spiralnog svrdla i upuštala. Središnji kut zabušivala može biti: 60° (kod obradaka lakših od 10 [[kilogram\|kg]] i kod manjih [[sila]] obrade) ili 120° (kod obrade većih predmeta ili kod većih reznih sila). Također postoje i druge varijante zabušivala. Jedno je zabušivalo slično spiralnom svrdlu, ali ima jaki kratki spiralni utor i nema poprečne oštrice (NC svrdlo).		Zabušivala služe za bušenje središnjih uvrta za centrično upinjanje dugačkih i teških predmeta (vretena, [[osovina]]). Zabušivala su kombinacija kratkog spiralnog svrdla i upuštala. Središnji kut zabušivala može biti: 60° (kod obradaka lakših od 10 [[kilogram\|kg]] i kod manjih [[sila]] obrade) ili 120° (kod obrade većih predmeta ili kod većih reznih sila). Također postoje i druge varijante zabušivala. Jedno je zabušivalo slično spiralnom svrdlu, ali ima jaki kratki spiralni utor i nema poprečne oštrice (NC svrdlo).

	~~{{commonscat\|Drill bits\|Svrdla}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T08:37:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Drillbits.jpg|mini|desno|300px|Razna vrsta svrdla za [[bušenje]].]]

[[datoteka:Kutevi reznog alata.jpg|mini|desno|300px|Osnovni postupak [[strojna obrada|strojne obrade]] odvajanjem čestica.]]

[[datoteka:Bohrerseiterp.jpg|mini|desno|300px|Vršni kut 118° i kut zavojnice 27° kod spiralnog svrdla.]]

[[datoteka:Drill twist 1.jpg|mini|desno|300px|Valjkasto spiralno svrdlo ima rezni dio u obliku [[stožac|stošca]] s dvije glavne i jednom poprečnom oštricom.]]

[[datoteka:drill tip masonry.jpg|mini|desno|300px|Svrdlo s pločicama od [[tvrdi metal|tvrdog metala]].]]

[[datoteka:GunDrillCoolantHoles.jpg|mini|desno|300px|Ravno ili plosnato svrdlo za izradu rupa na cijevima [[pištolj]]a.]]

[[datoteka:CenterDrills123456.jpg|mini|desno|300px|Zabušivala ili svrdla za bušenje središnjih uvrta.]]

'''Svrdlo''' ili '''bušni alat''' je [[alat]] koje koristimo kod [[bušenje|bušenja]]. Svrdla se dijele na: spiralna svrdla, svrdla s pločicama od [[tvrdi metal|tvrdog metala]], ravna svrdla, zabušivala (zabušivači), specijalne izvedbe spiralnih svrdala, noževe i motke za bušenje.

Svrdlo je [[rezni alat]] za izradbu provrta i kružnih ili stožastih utora. Ubraja se u alate za [[strojna obrada|strojnu obradu]] odvajanjem čestica. Valjkasta je oblika s reznim oštricama na jednom kraju. Rezni dio svrdla najčešće se izrađuje od [[Brzorezni čelik|brzoreznoga čelika]], [[Tvrdi metal|tvrdoga metala]], [[kermet]]a, [[vidija|vidije]] i drugih tvrdih materijala. Obrada se odvija [[alatni stroj|alatnim strojevima]] ([[bušilica]]), istodobnom [[vrtnja|vrtnjom]] ili [[rotacija|rotacijom]] svrdla oko uzdužne osi i pravocrtnim gibanjem ([[translacija|translacijom]]) duž te osi, pritom oba gibanja izvodi svrdlo ili se na jedan od tih načina giba obradak. Najčešće je valjkasto spiralno svrdlo, kojemu je rezni dio u obliku [[stožac|stošca]] s dvije glavne i jednom poprečnom oštricom. Uzduž tijela nalaze se dva spiralna utora stalnog uspona po kojima klize odvojene čestice. Ravno svrdlo ima oblik noža s tupim vršnim kutom, a služi za bušenje vrlo sitnih rupa, [[promjer]]a manjeg od 1 milimetar, ili za vrlo velike rupe za koje ne postoje spiralna svrdla. Svrdlo za centriranje služi za ubušivanje stožastih rupa za centriranje, a za vrlo dugačke rupe najčešće se koristi topovsko svrdlo, koje ima oblik uzdužno presječenoga valjka. Za bušenje [[staklo|stakla]] i [[porculan]]a služi trobridno svrdlo od tvrdoga metala. Svrdlo za [[Drvo (materijal)|drvo]] često ima na vrhu spirale šiljak za centriranje i jedan ili dva zupca za presijecanje vlakanaca drva. Za široke rupe u [[beton]]u ili [[kamen]]u koristi se cijevno svrdlo s krunom na kojoj su zubi od tvrdoga metala ili [[dijamant|dijamanata]] (krupnih ili sitnih), a za rudarske bušotine i geološka istraživanja koriste se i velika spiralna svrdla. <ref> '''svrdlo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59161] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Spiralno svrdlo ==
Najvažniji tip svrdla kod [[obrada metala|obrade metala]] je '''spiralno svrdlo'''. Kao i svaki [[alat]], svrdlo ima radni dio i držalo. Držalo može biti [[valjak|cilindričnog]] ili [[Stožac|konusnog]] oblika (cilindričan je kod manjih svrdla i svrdla za [[Ručna obrada|ručno bušenje]], a konusni je kod svrdla za [[strojna obrada|strojnu obradu]]). Osnovne osobine radnog dijela spiralnog svrdla su konusni radni vrh i dva [[spirala|spiralna]] utora za odvod čestica. <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/alatni%20strojevi%201/Alatni%20strojevi%201%20-%20I%20dio.pdf] "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>

Rezni dio spiralnog svrdla sastoji se od : prednje površine (grudne), stražnje površine (leđne), glavne oštrice (spoj prednje i stražnje površine), utora za odvođenje čestica i za dovod rashladne tekućine, poprečne oštrice (smjer poprečne oštrice zatvara [[kut]] od 45° do 55° sa smjerom glavne oštrice), fazeta (izbočeni rubovi utora koji počinju na obodu oštrica). Izrađeni su kao uske zavojnice koje su izbrušene na vanjski promjer svrdla i služe kao vodilice svrdla u rupi - jezgre).

Samo tijelo radnog dijela spiralnog svrdla također se izvodi konusno od vrha prema dršku. [[Promjer]] se smanjuje 1:1000, odnosno 0,1 [[metar|mm]] na 100 mm duljine. Svrha je smanjivanje [[trenje|trenja]] i sprječavanje zaribavanja [[alat]]a u [[materijal]]. Obrnuto tome jezgra alata se povećava prema dršku, produljuje se poprečna oštrica. Svrha ovoga povećana je povećanje [[čvrstoća|čvrstoće]] alata. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

===Kutovi spiralnog svrdla===
Kutovi vrha svrdla su sljedeći:
* slobodni ili stražnji kut ''α'' (između stražnje površine i površine okomite na os rotacije svrdla);
* kut oštrenja ili kut [[klin]]a ''β'' (između stražnje i prednje površine svrdla;
* kut prednje površine ili prednji kut ''γ'' (između prednje površine i osi rotacije svrdla);
* vršni kut ''φ'' (kut koji zatvaraju obje glavne oštrice) i ovisi o vrsti bušenog materijala.
* nagib ili kut zavojnice ''ω'' (kut koji zatvaraju os rotacije svrdla i razvijeni rub utora).

Vrh svrdla s poprečnom oštricom nepovoljno djeluje na [[bušenje]], jer prodire u materijal gnječenjem, a ne bušenjem, te na njega otpada oko 40% vrijednosti aksijalne komponente [[sila|sile]] bušenja. Materijali koje danas koristimo u izradi svrdla su [[alatni čelik|alatni čelici]], [[brzorezni čelik|brzorezni čelici]] i [[Metalurgija praha|sinterirani materijali]]. Spiralni utor služi za lako odvođenje čestica (strugotina), ali ne smije oslabiti tijelo svrdla, već ga mora svojim oblikom učvrstiti. Obično se izrađuje [[glodalica|glodanjem]], a dimenzije profila zubi glodala za izradu utora ovise od: traženog oblika oštrice svrdla, potrebnog [[promjer]]a jezgre, uzvojnog kuta uspona spirale, kuta vrha spirale, položaja glodala u odnosu na os svrdla, promjera glodala. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

{| class="wikitable" border="1"
|+Geometrija svrdla <ref> Robert H. Todd, Dell K. Allen, Leo Alting: "Manufacturing Processes Reference Guide", publisher = Industrial Press Inc., [http://books.google.com/books?id=6x1smAf_PAcC], 1994.</ref>
|-
! Materijal obratka
! Vršni kut ''φ''
! Kut zavojnice ''ω''
|-
| [[Aluminij]]
| od 90° do 135°
| od 32° do 48°
|-
| [[Mjed]]
| od 90° do 118°
| od 0° do 20°
|-
| [[Lijevano željezo]]
| od 90° do 118°
| od 24° do 32°
|-
| [[Ugljični čelik]]
| od 118° do 135°
| od 24° do 32°
|-
| [[Nehrđajući čelik]]
| od 118° do 135°
| od 24° do 32°
|-
| [[Plastika]]
| od 60° do 90°
| od 0° do 20°
|}

===Tehnologija izrade spiralnih svrdala===
[[Tehnologija]] izrade spiralnih svrdala razlikuje se po načinu oblikovanja žljebova i rubova. Izrađuju se [[valjanje]]m, [[glodalica|glodanjem]], [[brušenje]]m ili kombinacijom valjanja i glodanja. Odreže se malo kraća šipka od završne duljine svrdla. U užarenom stanju se valja, te se izvaljana šipka reže na određenu dužinu svrdla, obrusi prema potrebnom [[Stožac|konusu]] radnog dijela i nakon toga se oblikuje kraj i vrh. Sljedeći korak obrade je glodanje dva spiralna utora. Nakon toga slijedi [[toplinska obrada]], onda završno brušenje na nazivnu mjeru, te oštrenje vrha alata. Zbog zaostalih napetosti u materijalu, svrdlo se stabilizira na temperaturi od 470 do 520 [[Celzijev stupanj|°C]]. Svrdlo je završeno, dobiva tamnu boju i zaštićeno je od [[korozija|korozije]]. <ref> [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>

==Svrdla s pločicama od tvrdog metala==
Ova svrdla se upotrebljavaju kod obrade materijala koji ne zahtjevaju veliki prednji kut ''γ'', kao na primjer [[lijevano željezo]], [[Kovkasti lijev|kovkasti ili temper lijev]], [[kaljenje|tvrdi]] čelici, zakaljeni predmeti, [[staklo]], [[kamen]], [[porculan]], umjetni materijali. Upotrebljavaju se samo pri obradi materijala kod kojih se [[standard]]no spiralno svrdlo previše troši ili potpuno zataji. Za umetanje pločice od [[tvrdi metal|tvrdog metala]] potrebno je u spiralnom svrdlu napraviti zarez kroz šiljak. Po izradi zareza pada otpornost jezgre svrdla. U zarez se umeće pločica od tvrdog metala, te se tvrdo [[Tvrdo lemljenje|zalemi]]. Time sredina svrdla, zbog povećanja krutosti, postaje [[Čvrstoća|čvršća]] nego kod normalnog spiralnog svrdla.

==Ravno ili plosnato svrdlo==
Ravno ili plosnato svrdlo se koristi za rupe ispod 1 [[metar|mm]] [[promjer]]a ili za velike rupe za koje nema spiralnih utora. Nekada dok se nije poznavalo bušenje, rupe su radili [[kovač]]i probijanjem. Prva svrdla se pojavljuju u 18. stoljeću i koriste se u vojnoj tehnici za bušenje [[top]]ovskih [[cijev]]i. To su bila plosnata svrdla, iz kojih je kasnije razvijeno topovsko svrdlo (primjenjuje se i danas u nekim tehnološkim postupcima). Spiralno se svrdlo prvi put spominje pod nazivom zavojno svrdlo 1882. Ovaj najstariji oblik svrdla danas se upotrebljava za dodatne operacije pri obradi materijala. Najčešće se izrađuje [[kovanje]]m iz [[brzorezni čelik|brzoreznih čelika]].

Rezni kutovi su nabrušeni pod određenim kutom, jednako i koso postavljeni s obje strane. Ova konstrukcija upotrebljava se za rad u oba smjera. Plosnata svrdla se upotrebljavaju kod obrade plitkih rupa, kod [[Krhkost|krhkih]] materijala ([[lijevano željezo|lijevanog željeza]], [[bronca|bronce]], [[mjed]]i). Neki modeli imaju i žljebove za lomljenje strugotine. Žljebovi za lomljenje strugotine kod [[Žilavost|žilavih]] materijala nisu pogodni, jer se strugotina u žljebovima zapetlja i zatvori rupu.

==Zabušivala ili svrdla za bušenje središnjih uvrta==
Zabušivala služe za bušenje središnjih uvrta za centrično upinjanje dugačkih i teških predmeta (vretena, [[osovina]]). Zabušivala su kombinacija kratkog spiralnog svrdla i upuštala. Središnji kut zabušivala može biti: 60° (kod obradaka lakših od 10 [[kilogram|kg]] i kod manjih [[sila]] obrade) ili 120° (kod obrade većih predmeta ili kod većih reznih sila). Također postoje i druge varijante zabušivala. Jedno je zabušivalo slično spiralnom svrdlu, ali ima jaki kratki spiralni utor i nema poprečne oštrice (NC svrdlo).

{{commonscat|Drill bits|Svrdla}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Obrada metala]]
[[Kategorija:Alati]]

Svrdlo - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica