Svjetska banka - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:17:26Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 01:17
Redak 64:		Redak 64:
	{{glavni\|Pandemija COVID-19}}		{{glavni\|Pandemija COVID-19}}

	Svjetska banka kritizirana je zbog sporog reagiranja njezinog fonda za [[Financiranje nužde za pandemiju]] (PEF), fonda koji je stvoren radi pružanja novca za upravljanje epidemijama pandemije. Uvjeti PEF-a, koji se financiraju obveznicama koje se prodaju privatnim ulagačima, sprječavaju puštanje bilo kakvog novca iz fonda do 12 tjedana nakon što je prvobitno otkriveno izbijanje (23. ožujka). [[Pandemija COVID-19\|Nova epidemija koronavirusa]] ispunila je sve ostale zahtjeve za financiranjem koje treba objaviti u siječnju [[2020.]]<ref>{{~~Citiranje web~~\|url=https://www.ft.com/content/70dd05ac-54d8-11ea-8841-482eed0038b1\|work=Financial Times\|title=World Bank's pandemic bonds sink as coronavirus spreads\|date=25 February 2020\|access-date=4 March 2020\|first=Anna\|last=Gross \| name-list-format = vanc }}</ref>		Svjetska banka kritizirana je zbog sporog reagiranja njezinog fonda za [[Financiranje nužde za pandemiju]] (PEF), fonda koji je stvoren radi pružanja novca za upravljanje epidemijama pandemije. Uvjeti PEF-a, koji se financiraju obveznicama koje se prodaju privatnim ulagačima, sprječavaju puštanje bilo kakvog novca iz fonda do 12 tjedana nakon što je prvobitno otkriveno izbijanje (23. ožujka). [[Pandemija COVID-19\|Nova epidemija koronavirusa]] ispunila je sve ostale zahtjeve za financiranjem koje treba objaviti u siječnju [[2020.]]<ref>{{citiranje weba\|url=https://www.ft.com/content/70dd05ac-54d8-11ea-8841-482eed0038b1\|work=Financial Times\|title=World Bank's pandemic bonds sink as coronavirus spreads\|date=25 February 2020\|access-date=4 March 2020\|first=Anna\|last=Gross \| name-list-format = vanc }}</ref>

	Kritičari tvrde da su uvjeti PEF-a prestrogi, a kašnjenje od 12 tjedana znači da će financiranje biti mnogo manje učinkovito nego ako je pušteno da pomogne vladama u početku obuzdavanju epidemije. Oni tvrde da fond prioritetno postavlja interesima privatnih vlasnika obveznica nad javnim zdravstvom.<ref>{{~~Citiranje web~~\|url=https://www.france24.com/en/20200226-coronavirus-pandemic-bonds\|publisher=France 24\|title='Useless' pandemic bonds offer little hope for dealing with coronavirus\|first=Sébastian\|last=Seibt\| name-list-format = vanc \|date=26 February 2020\|access-date=4 March 2020}}</ref>		Kritičari tvrde da su uvjeti PEF-a prestrogi, a kašnjenje od 12 tjedana znači da će financiranje biti mnogo manje učinkovito nego ako je pušteno da pomogne vladama u početku obuzdavanju epidemije. Oni tvrde da fond prioritetno postavlja interesima privatnih vlasnika obveznica nad javnim zdravstvom.<ref>{{citiranje weba\|url=https://www.france24.com/en/20200226-coronavirus-pandemic-bonds\|publisher=France 24\|title='Useless' pandemic bonds offer little hope for dealing with coronavirus\|first=Sébastian\|last=Seibt\| name-list-format = vanc \|date=26 February 2020\|access-date=4 March 2020}}</ref>

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:21:38Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:21
Redak 7:		Redak 7:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Datoteka:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{~~Citiranje web~~ \|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]		[[Datoteka:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{citiranje weba\|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]

	Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.		Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.
Redak 22:		Redak 22:

	=== 1974. - 1980. ===		=== 1974. - 1980. ===
	Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{~~Citiranje web~~ \|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>		Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{citiranje weba\|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>

	Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{Citiranje knjige \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{Citiranje knjige \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>		Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{Citiranje knjige \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{Citiranje knjige \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>

	Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{~~Citiranje web~~ \| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>		Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{citiranje weba\| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>

	=== 1980. - 1989. ===		=== 1980. - 1989. ===
Redak 37:		Redak 37:
	Počevši od [[1989.]], kao odgovor na oštre kritike mnogih skupina, banka je počela uključivati okolišne skupine i nevladine organizacije u svoje zajmove kako bi ublažila dosadašnje učinke svojih razvojnih politika koje su potaknule kritiku. provedbena agencija, u skladu s Montrealskim protokolima, za zaustavljanje oštećenja ozonom u atmosferi Zemlje postupnim ukidanjem uporabe 95% kemikalija koje oštećuju ozon, s ciljanim datumom [[2015.]] Od tada, u skladu s njegovim tzv. nazvana "Šest strateških tema", banka je provodila različite dodatne politike radi očuvanja okoliša istodobno potičući razvoj. Na primjer, banka je [[1991.]] najavila da radi zaštite od krčenja šuma, posebno u Amazoni, neće financirati komercijalnu sječu ili infrastrukturne projekte koji štete okolišu.		Počevši od [[1989.]], kao odgovor na oštre kritike mnogih skupina, banka je počela uključivati okolišne skupine i nevladine organizacije u svoje zajmove kako bi ublažila dosadašnje učinke svojih razvojnih politika koje su potaknule kritiku. provedbena agencija, u skladu s Montrealskim protokolima, za zaustavljanje oštećenja ozonom u atmosferi Zemlje postupnim ukidanjem uporabe 95% kemikalija koje oštećuju ozon, s ciljanim datumom [[2015.]] Od tada, u skladu s njegovim tzv. nazvana "Šest strateških tema", banka je provodila različite dodatne politike radi očuvanja okoliša istodobno potičući razvoj. Na primjer, banka je [[1991.]] najavila da radi zaštite od krčenja šuma, posebno u Amazoni, neće financirati komercijalnu sječu ili infrastrukturne projekte koji štete okolišu.

	S ciljem promicanja globalnih javnih dobara, Svjetska banka pokušava kontrolirati zaraznu bolest poput malarije, isporučujući cjepiva u nekoliko dijelova svijeta i udružujući se s borbenim snagama. [[2000.]] godine banka je najavila "rat protiv [[SIDA\|SIDE]]", a 2011. godine [[Banka]] se pridružila Partnerstvu za zaustavljanje [[Tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name="World Bank Results 2012">{{~~Citiranje web~~ \|title = Results\|publisher = World Bank Group\|author = World Bank\|url = https://www.worldbank.org/results/\|accessdate = 31 May 2012}}</ref>		S ciljem promicanja globalnih javnih dobara, Svjetska banka pokušava kontrolirati zaraznu bolest poput malarije, isporučujući cjepiva u nekoliko dijelova svijeta i udružujući se s borbenim snagama. [[2000.]] godine banka je najavila "rat protiv [[SIDA\|SIDE]]", a 2011. godine [[Banka]] se pridružila Partnerstvu za zaustavljanje [[Tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name="World Bank Results 2012">{{citiranje weba\|title = Results\|publisher = World Bank Group\|author = World Bank\|url = https://www.worldbank.org/results/\|accessdate = 31 May 2012}}</ref>

	Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.		Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T11:57:02Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:57
Redak 7:		Redak 7:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[~~File~~:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{Citiranje web \|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]		[[Datoteka:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{Citiranje web \|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]

	Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.		Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T21:49:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:49
Redak 32:		Redak 32:
	McNamara je naslijedio kandidata američkog predsjednika [[Jimmy Carter\|Jimmyja Cartera]], Alden W. Clausena, [[1980.]] Clausen je zamijenio mnoge članove McNamarinog osoblja i osmislio je drugačiji naglasak misije. Njegova odluka 1982. da zamijeni ekonomisticu banke Hollis B. Chenery s Anne Krueger bio je primjer ovog novog fokusa. Krueger je bila poznata po kritikama na financiranje razvoja i po opisu vlada trećeg svijeta kao "države koje traže najam".		McNamara je naslijedio kandidata američkog predsjednika [[Jimmy Carter\|Jimmyja Cartera]], Alden W. Clausena, [[1980.]] Clausen je zamijenio mnoge članove McNamarinog osoblja i osmislio je drugačiji naglasak misije. Njegova odluka 1982. da zamijeni ekonomisticu banke Hollis B. Chenery s Anne Krueger bio je primjer ovog novog fokusa. Krueger je bila poznata po kritikama na financiranje razvoja i po opisu vlada trećeg svijeta kao "države koje traže najam".

	Tijekom [[1980.-ih]] banka je isticala kreditiranje za servisiranje duga trećeg svijeta i politike strukturnog prilagođavanja namijenjene pojednostavljivanju ekonomija zemalja u razvoju. [[UNICEF]] je izvijestio krajem [[1980.-ih]] da su programi strukturne prilagodbe Svjetske banke odgovorni za "smanjenu razinu zdravlja, prehrane i obrazovanja za desetine milijuna djece u [[Azija\|Aziji]], [[Latinska Amerika\|Latinskoj Americi]] i [[Afrika\|Africi]]".<ref name="Cornia et al. 1987">{{~~Cite book~~ \| title = Adjustment with a Human Face: Protecting the Vulnerable and Promoting Growth \| editor = Cornia, Giovanni Andrea \| editor2 = Jolly, Richard \| editor3 = Stewart, Frances \| year = 1987 \| publisher = Oxford University Press USA \| location = New York, NY \| isbn = 978-0-19-828609-7 \| url-access = registration \| url = https://archive.org/details/adjustmentwithhu0001unse }}</ref>		Tijekom [[1980.-ih]] banka je isticala kreditiranje za servisiranje duga trećeg svijeta i politike strukturnog prilagođavanja namijenjene pojednostavljivanju ekonomija zemalja u razvoju. [[UNICEF]] je izvijestio krajem [[1980.-ih]] da su programi strukturne prilagodbe Svjetske banke odgovorni za "smanjenu razinu zdravlja, prehrane i obrazovanja za desetine milijuna djece u [[Azija\|Aziji]], [[Latinska Amerika\|Latinskoj Americi]] i [[Afrika\|Africi]]".<ref name="Cornia et al. 1987">{{Citiranje knjige \| title = Adjustment with a Human Face: Protecting the Vulnerable and Promoting Growth \| editor = Cornia, Giovanni Andrea \| editor2 = Jolly, Richard \| editor3 = Stewart, Frances \| year = 1987 \| publisher = Oxford University Press USA \| location = New York, NY \| isbn = 978-0-19-828609-7 \| url-access = registration \| url = https://archive.org/details/adjustmentwithhu0001unse }}</ref>

	=== 1989. - danas ===		=== 1989. - danas ===

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T09:09:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 09:09
Redak 7:		Redak 7:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[File:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{~~cite~~ web \|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]		[[File:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg\|thumb\|300 px\|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{Citiranje web \|title=The Founding Fathers \|publisher=International Monetary Fund \|url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|accessdate=11 August 2012 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm \|archive-date=22 August 2017 \|url-status=dead }}</ref>]]

	Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.		Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.
Redak 22:		Redak 22:

	=== 1974. - 1980. ===		=== 1974. - 1980. ===
	Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{~~cite~~ web \|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>		Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{Citiranje web \|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>

	Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{Citiranje knjige \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{Citiranje knjige \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>		Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{Citiranje knjige \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{Citiranje knjige \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>

	Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{~~cite~~ web \| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>		Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{Citiranje web \| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>

	=== 1980. - 1989. ===		=== 1980. - 1989. ===
Redak 37:		Redak 37:
	Počevši od [[1989.]], kao odgovor na oštre kritike mnogih skupina, banka je počela uključivati okolišne skupine i nevladine organizacije u svoje zajmove kako bi ublažila dosadašnje učinke svojih razvojnih politika koje su potaknule kritiku. provedbena agencija, u skladu s Montrealskim protokolima, za zaustavljanje oštećenja ozonom u atmosferi Zemlje postupnim ukidanjem uporabe 95% kemikalija koje oštećuju ozon, s ciljanim datumom [[2015.]] Od tada, u skladu s njegovim tzv. nazvana "Šest strateških tema", banka je provodila različite dodatne politike radi očuvanja okoliša istodobno potičući razvoj. Na primjer, banka je [[1991.]] najavila da radi zaštite od krčenja šuma, posebno u Amazoni, neće financirati komercijalnu sječu ili infrastrukturne projekte koji štete okolišu.		Počevši od [[1989.]], kao odgovor na oštre kritike mnogih skupina, banka je počela uključivati okolišne skupine i nevladine organizacije u svoje zajmove kako bi ublažila dosadašnje učinke svojih razvojnih politika koje su potaknule kritiku. provedbena agencija, u skladu s Montrealskim protokolima, za zaustavljanje oštećenja ozonom u atmosferi Zemlje postupnim ukidanjem uporabe 95% kemikalija koje oštećuju ozon, s ciljanim datumom [[2015.]] Od tada, u skladu s njegovim tzv. nazvana "Šest strateških tema", banka je provodila različite dodatne politike radi očuvanja okoliša istodobno potičući razvoj. Na primjer, banka je [[1991.]] najavila da radi zaštite od krčenja šuma, posebno u Amazoni, neće financirati komercijalnu sječu ili infrastrukturne projekte koji štete okolišu.

	S ciljem promicanja globalnih javnih dobara, Svjetska banka pokušava kontrolirati zaraznu bolest poput malarije, isporučujući cjepiva u nekoliko dijelova svijeta i udružujući se s borbenim snagama. [[2000.]] godine banka je najavila "rat protiv [[SIDA\|SIDE]]", a 2011. godine [[Banka]] se pridružila Partnerstvu za zaustavljanje [[Tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name="World Bank Results 2012">{{~~cite~~ web \|title = Results\|publisher = World Bank Group\|author = World Bank\|url = https://www.worldbank.org/results/\|accessdate = 31 May 2012}}</ref>		S ciljem promicanja globalnih javnih dobara, Svjetska banka pokušava kontrolirati zaraznu bolest poput malarije, isporučujući cjepiva u nekoliko dijelova svijeta i udružujući se s borbenim snagama. [[2000.]] godine banka je najavila "rat protiv [[SIDA\|SIDE]]", a 2011. godine [[Banka]] se pridružila Partnerstvu za zaustavljanje [[Tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name="World Bank Results 2012">{{Citiranje web \|title = Results\|publisher = World Bank Group\|author = World Bank\|url = https://www.worldbank.org/results/\|accessdate = 31 May 2012}}</ref>

	Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.		Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.
Redak 64:		Redak 64:
	{{glavni\|Pandemija COVID-19}}		{{glavni\|Pandemija COVID-19}}

	Svjetska banka kritizirana je zbog sporog reagiranja njezinog fonda za [[Financiranje nužde za pandemiju]] (PEF), fonda koji je stvoren radi pružanja novca za upravljanje epidemijama pandemije. Uvjeti PEF-a, koji se financiraju obveznicama koje se prodaju privatnim ulagačima, sprječavaju puštanje bilo kakvog novca iz fonda do 12 tjedana nakon što je prvobitno otkriveno izbijanje (23. ožujka). [[Pandemija COVID-19\|Nova epidemija koronavirusa]] ispunila je sve ostale zahtjeve za financiranjem koje treba objaviti u siječnju [[2020.]]<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.ft.com/content/70dd05ac-54d8-11ea-8841-482eed0038b1\|work=Financial Times\|title=World Bank's pandemic bonds sink as coronavirus spreads\|date=25 February 2020\|access-date=4 March 2020\|first=Anna\|last=Gross \| name-list-format = vanc }}</ref>		Svjetska banka kritizirana je zbog sporog reagiranja njezinog fonda za [[Financiranje nužde za pandemiju]] (PEF), fonda koji je stvoren radi pružanja novca za upravljanje epidemijama pandemije. Uvjeti PEF-a, koji se financiraju obveznicama koje se prodaju privatnim ulagačima, sprječavaju puštanje bilo kakvog novca iz fonda do 12 tjedana nakon što je prvobitno otkriveno izbijanje (23. ožujka). [[Pandemija COVID-19\|Nova epidemija koronavirusa]] ispunila je sve ostale zahtjeve za financiranjem koje treba objaviti u siječnju [[2020.]]<ref>{{Citiranje web\|url=https://www.ft.com/content/70dd05ac-54d8-11ea-8841-482eed0038b1\|work=Financial Times\|title=World Bank's pandemic bonds sink as coronavirus spreads\|date=25 February 2020\|access-date=4 March 2020\|first=Anna\|last=Gross \| name-list-format = vanc }}</ref>

	Kritičari tvrde da su uvjeti PEF-a prestrogi, a kašnjenje od 12 tjedana znači da će financiranje biti mnogo manje učinkovito nego ako je pušteno da pomogne vladama u početku obuzdavanju epidemije. Oni tvrde da fond prioritetno postavlja interesima privatnih vlasnika obveznica nad javnim zdravstvom.<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.france24.com/en/20200226-coronavirus-pandemic-bonds\|publisher=France 24\|title='Useless' pandemic bonds offer little hope for dealing with coronavirus\|first=Sébastian\|last=Seibt\| name-list-format = vanc \|date=26 February 2020\|access-date=4 March 2020}}</ref>		Kritičari tvrde da su uvjeti PEF-a prestrogi, a kašnjenje od 12 tjedana znači da će financiranje biti mnogo manje učinkovito nego ako je pušteno da pomogne vladama u početku obuzdavanju epidemije. Oni tvrde da fond prioritetno postavlja interesima privatnih vlasnika obveznica nad javnim zdravstvom.<ref>{{Citiranje web\|url=https://www.france24.com/en/20200226-coronavirus-pandemic-bonds\|publisher=France 24\|title='Useless' pandemic bonds offer little hope for dealing with coronavirus\|first=Sébastian\|last=Seibt\| name-list-format = vanc \|date=26 February 2020\|access-date=4 March 2020}}</ref>

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T06:25:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 06:25
Redak 41:		Redak 41:
	Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.		Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.

	[[23. ožujka]] [[2012.]], američki predsjednik Barack Obama objavio je da će [[Sjedinjene Države]] nominirati Jima Yonga Kima za sljedećeg predsjednika Banke.<ref name="Office of the Press Secretary 2012">{{Cite news \| title = President Obama Announces U.S. Nomination of Dr. Jim Yong Kim to Lead World Bank \| author = Office of the Press Secretary \| date = 23 March 2012 \| publisher = The White House \| url = http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2012/03/23/president-obama-announces-us-nomination-dr-jim-yong-kim-lead-world-bank \| accessdate = 23 March 2012}}</ref> [[Jim Yong Kim]] izabran je [[27. travnja]] [[2012.]] i ponovno izabran za drugi petogodišnji mandat u [[2017.]] Najavio je da će podnijeti ostavku na snagu [[1. veljače]] [[2019.]]<ref>{{~~cite news~~\|url=https://www.bbc.com/news/business-46787840\|title=Jim Yong Kim steps down as President of World Bank\|author=BBC\|work=BBC News\|date=7 January 2019}}</ref> Povremeno ga je zamijenila bivša izvršna direktorica Svjetske banke, [[Kristalina Georgieva]].		[[23. ožujka]] [[2012.]], američki predsjednik Barack Obama objavio je da će [[Sjedinjene Države]] nominirati Jima Yonga Kima za sljedećeg predsjednika Banke.<ref name="Office of the Press Secretary 2012">{{Cite news \| title = President Obama Announces U.S. Nomination of Dr. Jim Yong Kim to Lead World Bank \| author = Office of the Press Secretary \| date = 23 March 2012 \| publisher = The White House \| url = http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2012/03/23/president-obama-announces-us-nomination-dr-jim-yong-kim-lead-world-bank \| accessdate = 23 March 2012}}</ref> [[Jim Yong Kim]] izabran je [[27. travnja]] [[2012.]] i ponovno izabran za drugi petogodišnji mandat u [[2017.]] Najavio je da će podnijeti ostavku na snagu [[1. veljače]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje novina\|url=https://www.bbc.com/news/business-46787840\|title=Jim Yong Kim steps down as President of World Bank\|author=BBC\|work=BBC News\|date=7 January 2019}}</ref> Povremeno ga je zamijenila bivša izvršna direktorica Svjetske banke, [[Kristalina Georgieva]].

	== Grupa svjetske banke ==		== Grupa svjetske banke ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T04:57:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 04:57
Redak 11:		Redak 11:
	Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.		Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.\|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF\|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci\|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington\|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.

	Iako su na Bretton Woods konferenciji bile zastupljene mnoge države, [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bile su najsnažnije u prisutnosti i prevladavale su u pregovorima.<ref name="Goldman 2005">{{~~cite book~~ \|title=Imperial Nature: The World Bank and Struggles for Social Justice in the Age of Globalization \|url=https://archive.org/details/imperialnaturewo0000gold \|url-access=registration \|author=Goldman, Michael \|year=2005 \|publisher=[[Yale University Press]] \|location=New Haven, CT \|isbn=978-0-300-11974-9}}</ref> Namjera za osnivanjem Svjetske banke bila je davanje privremenih posudbi zemlje s niskim dohotkom koje nisu mogle komercijalno dobiti kredite. [[Banka]] može praviti zajmove i tražiti reforme politike od primatelja.		Iako su na Bretton Woods konferenciji bile zastupljene mnoge države, [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bile su najsnažnije u prisutnosti i prevladavale su u pregovorima.<ref name="Goldman 2005">{{Citiranje knjige \|title=Imperial Nature: The World Bank and Struggles for Social Justice in the Age of Globalization \|url=https://archive.org/details/imperialnaturewo0000gold \|url-access=registration \|author=Goldman, Michael \|year=2005 \|publisher=[[Yale University Press]] \|location=New Haven, CT \|isbn=978-0-300-11974-9}}</ref> Namjera za osnivanjem Svjetske banke bila je davanje privremenih posudbi zemlje s niskim dohotkom koje nisu mogle komercijalno dobiti kredite. [[Banka]] može praviti zajmove i tražiti reforme politike od primatelja.

	=== 1944. - 1974. ===		=== 1944. - 1974. ===
Redak 19:		Redak 19:
	Prije [[1974.]], zajmovi za obnovu i razvoj koje je dala Svjetska banka bili su relativno mali. Djelatnici Banke bili su svjesni potrebe za poticanjem povjerenja u banku. Vladao je fiskalni konzervativizam i zahtjevi za zajmove morali su udovoljavati strogim kriterijima.		Prije [[1974.]], zajmovi za obnovu i razvoj koje je dala Svjetska banka bili su relativno mali. Djelatnici Banke bili su svjesni potrebe za poticanjem povjerenja u banku. Vladao je fiskalni konzervativizam i zahtjevi za zajmove morali su udovoljavati strogim kriterijima.

	Prva zemlja koja je dobila zajam Svjetske banke bila je [[Francuska]]. Tadašnji predsjednik banke, [[John McCloy]], odabrao je Francusku u odnosu na još dva podnositelja zahtjeva, [[Poljska\|Poljsku]] i [[Čile]]. Zajam je iznosio 250 milijuna američkih dolara, što je polovica traženog iznosa, a dobilo se uz stroge uvjete. [[Francuska]] je morala pristati stvoriti uravnoteženi proračun i dati prednost Svjetskoj banci za otplatu duga nad ostalim vladama. Osoblje Svjetske banke pomno je nadziralo upotrebu sredstava kako bi osiguralo da francuska vlada ispuni uvjete. Osim toga, prije odobrenja zajma, [[Državni odjel SAD-a]] rekao je francuskoj vladi da će njezine članove povezane s Komunističkom strankom prvo morati ukloniti. [[Francuska]] vlada ispunila je i uklonila komunističku vladu koalicije - takozvanu tripartitnu. Za nekoliko sati odobren je zajam Francuskoj.<ref name="Bird 1992">{{~~cite book~~ \|title=The Chairman: John J. McCloy, the Making of the American Establishment \|author=Bird, Kai \|year=1992 \|publisher=[[Simon & Schuster]] \|location=New York City \|isbn=978-0-671-45415-9 \|url=https://archive.org/details/chairmanjohnjmc00bird}}<!-- {{rp\|288, 290–291}} --></ref>		Prva zemlja koja je dobila zajam Svjetske banke bila je [[Francuska]]. Tadašnji predsjednik banke, [[John McCloy]], odabrao je Francusku u odnosu na još dva podnositelja zahtjeva, [[Poljska\|Poljsku]] i [[Čile]]. Zajam je iznosio 250 milijuna američkih dolara, što je polovica traženog iznosa, a dobilo se uz stroge uvjete. [[Francuska]] je morala pristati stvoriti uravnoteženi proračun i dati prednost Svjetskoj banci za otplatu duga nad ostalim vladama. Osoblje Svjetske banke pomno je nadziralo upotrebu sredstava kako bi osiguralo da francuska vlada ispuni uvjete. Osim toga, prije odobrenja zajma, [[Državni odjel SAD-a]] rekao je francuskoj vladi da će njezine članove povezane s Komunističkom strankom prvo morati ukloniti. [[Francuska]] vlada ispunila je i uklonila komunističku vladu koalicije - takozvanu tripartitnu. Za nekoliko sati odobren je zajam Francuskoj.<ref name="Bird 1992">{{Citiranje knjige \|title=The Chairman: John J. McCloy, the Making of the American Establishment \|author=Bird, Kai \|year=1992 \|publisher=[[Simon & Schuster]] \|location=New York City \|isbn=978-0-671-45415-9 \|url=https://archive.org/details/chairmanjohnjmc00bird}}<!-- {{rp\|288, 290–291}} --></ref>

	=== 1974. - 1980. ===		=== 1974. - 1980. ===
	Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{cite web \|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>		Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{cite web \|title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 \|publisher=World Bank Group \|author=World Bank \|url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|accessdate=31 May 2012 \|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 \|archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>

	Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{~~cite book~~ \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{~~cite book~~ \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>		Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{Citiranje knjige \|title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition \|author=Mosley, Paul \|author2=Harrigan, Jane \|author3=Toye, John \|year=1995 \|volume=1 \|publisher=Routledge \|location=Abingdon, UK \|isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{Citiranje knjige \|title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance \|author=Toussaint, Eric \|year=1999 \|publisher=Pluto Press \|location=London \|isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>

	Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{cite web \| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>		Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{cite web \| title = World Bank Administrative Tribunal \| publisher = World Bank Group \| author = World Bank \| url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| accessdate = 14 August 2011 \| archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument \| archive-date = 29 December 2011 \| url-status=dead \| df = dmy-all }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T23:07:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{pravopis}}
[[datoteka:World Bank building at Washington.jpg|thumb|400 px|Upravna zgrada svjetske banke u [[Washington]]u]]

'''Svjetska banka''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''World Bank'') sa sjedištem u [[Washington]]u je prvotno osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Sastoji se od dvije institucije: [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj|Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD)]] i [[Međunarodna udruga za razvoj|Međunarodne udruge za razvoj (IDA)]]. Svjetska banka sastavni je dio [[Svjetska banka (grupa)|grupe Svjetske banke]].

Trenutačni navedeni cilj Svjetske banke je smanjenje siromaštva.

== Povijest ==
[[File:The Gold Room - Bretton Woods Mount Washington Hotel.jpg|thumb|300 px|Zlatna soba u hotelu [[Mount Washington]] gdje su osnovani [[Međunarodni monetarni fond]] i Svjetska banka.<ref name="Bretton Woods Founding Fathers 2004">{{cite web |title=The Founding Fathers |publisher=International Monetary Fund |url=http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm |accessdate=11 August 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822023626/http://jolis.worldbankimflib.org/Bwf/60panel3.htm |archive-date=22 August 2017 |url-status=dead }}</ref>]]

Svjetska banka stvorena je na [[Bretton Woods konferencija 1944.|Bretton Woods konferenciji 1944. godine]], zajedno s [[MMF|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]]. Predsjednik Svjetske banke tradicionalno je [[Amerikanci|Amerikanac]].<ref>''[[The New York Times]]'', 17 March 2015, [https://www.nytimes.com/2015/03/18/business/france-germany-and-italy-join-asian-infrastructure-investment-bank.html "France, Germany and Italy Say They'll Join China-Led Bank"]</ref> Svjetska banka i [[MMF]] imaju sjedište u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], i usko surađuju jedni s drugima.

Iako su na Bretton Woods konferenciji bile zastupljene mnoge države, [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bile su najsnažnije u prisutnosti i prevladavale su u pregovorima.<ref name="Goldman 2005">{{cite book |title=Imperial Nature: The World Bank and Struggles for Social Justice in the Age of Globalization |url=https://archive.org/details/imperialnaturewo0000gold |url-access=registration |author=Goldman, Michael |year=2005 |publisher=[[Yale University Press]] |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-11974-9}}</ref> Namjera za osnivanjem Svjetske banke bila je davanje privremenih posudbi zemlje s niskim dohotkom koje nisu mogle komercijalno dobiti kredite. [[Banka]] može praviti zajmove i tražiti reforme politike od primatelja.

=== 1944. - 1974. ===

U svojim ranim godinama Banka je polako započela iz dva razloga: bila je nedovoljno financirana i došlo je do borbe za vodstvo između izvršnog direktora [[SAD]]-a i predsjednika organizacije. Kad je [[Maršalov plan]] stupio na snagu [[1947.]] godine, mnoge su europske zemlje počele primati pomoć iz drugih izvora. Suočena s ovom konkurencijom, Svjetska banka se usredotočila na neeuropske zemlje. Do [[1968.]] njegovi su zajmovi bili namijenjeni za izgradnju infrastrukturnih radova, poput morskih luka, sustava autocesta i elektrana, koji bi donijeli dovoljno prihoda kako bi zemlja dužnica mogla otplatiti zajam. [[1960.]] osnovano je Međunarodno udruženje za razvoj (za razliku od fonda [[UN]]-a pod nazivom [[SUNFED]]) koji je zemljama u razvoju davalo povoljne zajmove.

Prije [[1974.]], zajmovi za obnovu i razvoj koje je dala Svjetska banka bili su relativno mali. Djelatnici Banke bili su svjesni potrebe za poticanjem povjerenja u banku. Vladao je fiskalni konzervativizam i zahtjevi za zajmove morali su udovoljavati strogim kriterijima.

Prva zemlja koja je dobila zajam Svjetske banke bila je [[Francuska]]. Tadašnji predsjednik banke, [[John McCloy]], odabrao je Francusku u odnosu na još dva podnositelja zahtjeva, [[Poljska|Poljsku]] i [[Čile]]. Zajam je iznosio 250 milijuna američkih dolara, što je polovica traženog iznosa, a dobilo se uz stroge uvjete. [[Francuska]] je morala pristati stvoriti uravnoteženi proračun i dati prednost Svjetskoj banci za otplatu duga nad ostalim vladama. Osoblje Svjetske banke pomno je nadziralo upotrebu sredstava kako bi osiguralo da francuska vlada ispuni uvjete. Osim toga, prije odobrenja zajma, [[Državni odjel SAD-a]] rekao je francuskoj vladi da će njezine članove povezane s Komunističkom strankom prvo morati ukloniti. [[Francuska]] vlada ispunila je i uklonila komunističku vladu koalicije - takozvanu tripartitnu. Za nekoliko sati odobren je zajam Francuskoj.<ref name="Bird 1992">{{cite book |title=The Chairman: John J. McCloy, the Making of the American Establishment |author=Bird, Kai |year=1992 |publisher=[[Simon & Schuster]] |location=New York City |isbn=978-0-671-45415-9 |url=https://archive.org/details/chairmanjohnjmc00bird}}</ref>

=== 1974. - 1980. ===
Od [[1974.]] do [[1980.]] godine banka se koncentrirala na ispunjavanje osnovnih potreba ljudi u svijetu u razvoju. Veličina i broj zajmova zajmoprimateljima uvelike je povećan, kako su se ciljevi zajma proširili iz infrastrukture na socijalne usluge i ostale sektore.<ref name="World Bank Historical Chronology 1970-1979">{{cite web |title=World Bank Historical Chronology: 1970–1979 |publisher=World Bank Group |author=World Bank |url=http://go.worldbank.org/847R4CBE80 |accessdate=31 May 2012 |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20111113144021/http://go.worldbank.org/847R4CBE80 |archivedate=13 studenoga 2011 }}</ref>

Te se promjene mogu prepisati Robertu McNamaraju, kojeg je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedništvom 1968. McNamara je pozvala blagajnika banke Eugenea Rotberga da traži nove izvore kapitala izvan sjevernih banaka koje su imale bili su glavni izvori financiranja. Rotberg je iskoristio globalno tržište obveznica kako bi povećao kapital na raspolaganju banci. Jedna od posljedica razdoblja kreditiranja za smanjenje siromaštva bio je brzi porast duga trećeg svijeta. Od [[1976.]] do [[1980.]] svjetski se dug u razvoju povećavao s prosječnom godišnjom stopom od 20%.<ref name="Mosley et al. 1995">{{cite book |title=Aid and Power: The World Bank and Policy-Based Lending, 2nd Edition |author=Mosley, Paul |author2=Harrigan, Jane |author3=Toye, John |year=1995 |volume=1 |publisher=Routledge |location=Abingdon, UK |isbn=978-0-415-13209-1}}</ref><ref name="Toussaint 1999">{{cite book |title=Your Money or Your Life!: The Tyranny of Global Finance |author=Toussaint, Eric |year=1999 |publisher=Pluto Press |location=London |isbn=978-0-7453-1412-9}}</ref>

Upravni sud Svjetske banke osnovan je [[1980.]] godine radi odlučivanja o sporovima između Grupe Svjetske banke i njenog osoblja u kojima nisu poštovane tvrdnje o nepoštivanju ugovora o radu ili uvjeta imenovanja.<ref name="World Bank Admin Tribunal 2012">{{cite web | title = World Bank Administrative Tribunal | publisher = World Bank Group | author = World Bank | url = http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument | accessdate = 14 August 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111229110521/http://lnweb90.worldbank.org/crn/wbt/wbtwebsite.nsf/%28resultsweb%29/about?opendocument | archive-date = 29 December 2011 | url-status=dead | df = dmy-all }}</ref>

=== 1980. - 1989. ===

McNamara je naslijedio kandidata američkog predsjednika [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]], Alden W. Clausena, [[1980.]] Clausen je zamijenio mnoge članove McNamarinog osoblja i osmislio je drugačiji naglasak misije. Njegova odluka 1982. da zamijeni ekonomisticu banke Hollis B. Chenery s Anne Krueger bio je primjer ovog novog fokusa. Krueger je bila poznata po kritikama na financiranje razvoja i po opisu vlada trećeg svijeta kao "države koje traže najam".

Tijekom [[1980.-ih]] banka je isticala kreditiranje za servisiranje duga trećeg svijeta i politike strukturnog prilagođavanja namijenjene pojednostavljivanju ekonomija zemalja u razvoju. [[UNICEF]] je izvijestio krajem [[1980.-ih]] da su programi strukturne prilagodbe Svjetske banke odgovorni za "smanjenu razinu zdravlja, prehrane i obrazovanja za desetine milijuna djece u [[Azija|Aziji]], [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i [[Afrika|Africi]]".<ref name="Cornia et al. 1987">{{Cite book | title = Adjustment with a Human Face: Protecting the Vulnerable and Promoting Growth | editor = Cornia, Giovanni Andrea | editor2 = Jolly, Richard | editor3 = Stewart, Frances | year = 1987 | publisher = Oxford University Press USA | location = New York, NY | isbn = 978-0-19-828609-7 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/adjustmentwithhu0001unse }}</ref>

=== 1989. - danas ===
Počevši od [[1989.]], kao odgovor na oštre kritike mnogih skupina, banka je počela uključivati okolišne skupine i nevladine organizacije u svoje zajmove kako bi ublažila dosadašnje učinke svojih razvojnih politika koje su potaknule kritiku. provedbena agencija, u skladu s Montrealskim protokolima, za zaustavljanje oštećenja ozonom u atmosferi Zemlje postupnim ukidanjem uporabe 95% kemikalija koje oštećuju ozon, s ciljanim datumom [[2015.]] Od tada, u skladu s njegovim tzv. nazvana "Šest strateških tema", banka je provodila različite dodatne politike radi očuvanja okoliša istodobno potičući razvoj. Na primjer, banka je [[1991.]] najavila da radi zaštite od krčenja šuma, posebno u Amazoni, neće financirati komercijalnu sječu ili infrastrukturne projekte koji štete okolišu.

S ciljem promicanja globalnih javnih dobara, Svjetska banka pokušava kontrolirati zaraznu bolest poput malarije, isporučujući cjepiva u nekoliko dijelova svijeta i udružujući se s borbenim snagama. [[2000.]] godine banka je najavila "rat protiv [[SIDA|SIDE]]", a 2011. godine [[Banka]] se pridružila Partnerstvu za zaustavljanje [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].<ref name="World Bank Results 2012">{{cite web |title = Results|publisher = World Bank Group|author = World Bank|url = https://www.worldbank.org/results/|accessdate = 31 May 2012}}</ref>

Tradicionalno, na temelju prešutnog razumijevanja između Sjedinjenih Država i Europe, predsjednik Svjetske banke uvijek je biran između kandidata koje su imenovale Sjedinjene Države. U [[2012.]] su prvi put nominirana dva državljana koji nisu iz [[SAD]]-a.

[[23. ožujka]] [[2012.]], američki predsjednik Barack Obama objavio je da će [[Sjedinjene Države]] nominirati Jima Yonga Kima za sljedećeg predsjednika Banke.<ref name="Office of the Press Secretary 2012">{{Cite news | title = President Obama Announces U.S. Nomination of Dr. Jim Yong Kim to Lead World Bank | author = Office of the Press Secretary | date = 23 March 2012 | publisher = The White House | url = http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2012/03/23/president-obama-announces-us-nomination-dr-jim-yong-kim-lead-world-bank | accessdate = 23 March 2012}}</ref> [[Jim Yong Kim]] izabran je [[27. travnja]] [[2012.]] i ponovno izabran za drugi petogodišnji mandat u [[2017.]] Najavio je da će podnijeti ostavku na snagu [[1. veljače]] [[2019.]]<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/business-46787840|title=Jim Yong Kim steps down as President of World Bank|author=BBC|work=BBC News|date=7 January 2019}}</ref> Povremeno ga je zamijenila bivša izvršna direktorica Svjetske banke, [[Kristalina Georgieva]].

== Grupa svjetske banke ==

Ona uključuje sljedećih pet organizacija, od koje svaka posjeduje svoju [[pravna osoba|osobnost]]. Sve su u vlasništvu su država članica:

* [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj]] (''International Bank for Reconstruction and Development'')
* [[Međunarodna udruga za razvoj]] (International Development Association - IDA)
* International Finance Corporation - IFC
* Multilateralna investicijsko garancijska agencija- MIGA-Agency''
* [[Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova]] -ICSID

== Kritika ==
[[datoteka:Worldbank protest jakarta.jpg||mini|300px]]
Svjetsku banku često kritiziraju organizacije za zaštitu okoliša i protivnici politike [[globalizacija|globalizacije]].
Predbacuje se da prečesto financiraju velike projekte kao što je gradnja [[brana]] ili [[naftovod]]a koje imaju loše posljedice za okoliš i za lokalno stanovništvo.

Osim toga Svjetska banka vrši pritisak na one vlade država koje koriste njihove kredite, da privatiziraju poduzeća u državnim vlasništvu (kao na primjer elektroprivredu, [[vodoopskrba|vodoopskrbu]], naftnu industriju, telekomunikacije).
To često vodi do iskorištavanja lokalne radne snage i sirovine, u [[država|državi]] kroz međunarodne kompanije i uzrokuje propast lokalnih poljoprivrednika i poduzeća kroz povećan uvoz. Stanovnici tih zemalja (osim moćne elite) uglavnom nemaju koristi od tog razvitka.

=== Koronavirus pandemija 2019./20. ===
{{glavni|Pandemija COVID-19}}

Svjetska banka kritizirana je zbog sporog reagiranja njezinog fonda za [[Financiranje nužde za pandemiju]] (PEF), fonda koji je stvoren radi pružanja novca za upravljanje epidemijama pandemije. Uvjeti PEF-a, koji se financiraju obveznicama koje se prodaju privatnim ulagačima, sprječavaju puštanje bilo kakvog novca iz fonda do 12 tjedana nakon što je prvobitno otkriveno izbijanje (23. ožujka). [[Pandemija COVID-19|Nova epidemija koronavirusa]] ispunila je sve ostale zahtjeve za financiranjem koje treba objaviti u siječnju [[2020.]]<ref>{{cite web|url=https://www.ft.com/content/70dd05ac-54d8-11ea-8841-482eed0038b1|work=Financial Times|title=World Bank's pandemic bonds sink as coronavirus spreads|date=25 February 2020|access-date=4 March 2020|first=Anna|last=Gross | name-list-format = vanc }}</ref>

Kritičari tvrde da su uvjeti PEF-a prestrogi, a kašnjenje od 12 tjedana znači da će financiranje biti mnogo manje učinkovito nego ako je pušteno da pomogne vladama u početku obuzdavanju epidemije. Oni tvrde da fond prioritetno postavlja interesima privatnih vlasnika obveznica nad javnim zdravstvom.<ref>{{cite web|url=https://www.france24.com/en/20200226-coronavirus-pandemic-bonds|publisher=France 24|title='Useless' pandemic bonds offer little hope for dealing with coronavirus|first=Sébastian|last=Seibt| name-list-format = vanc |date=26 February 2020|access-date=4 March 2020}}</ref>

== Povezani članci ==
*[[Međunarodni monetarni fond]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.worldbank.org Službena stranica]

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Ekonomske organizacije]]
[[Kategorija:Globalizacija]]

== Izvori ==
{{izvori}}