Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

2025-04-05T02:30:16Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 02:30
Redak 163:		Redak 163:
	* Radoslav Lopašić; ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb, 1890.		* Radoslav Lopašić; ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb, 1890.

	{{~~Gradska naselja Varaždinskih Toplica~~}}		{{Varaždinske Toplice}}

	[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T08:08:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Svibovec
|županija = [[Varaždinska županija]]
|općina = [[Varaždinske Toplice]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 46.213
|z. dužina = 16.474
|brojstan = 336
|gustoća =
|domaćinstva = 103
|pošta = 42223 Varaždinske Toplice
|pozbroj = <small>+385</small> 042
|autooznaka = VŽ
|karta2 = Varaždinska županija
|naziv karte2= Varaždinske županije
|slika =
|slika_opis =
}}

[[Datoteka:SvibovecT.jpg|mini|280px|desno|Svobovec, pogled prema osnovnoj školi s ostacima groblja oko škole]]

'''Svibovec''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]], [[Varaždinska županija]].

==Zempljopisni položaj==

Svibovec (Svibovec Toplički) Naselje 5 km isstočno od Varaždinskih Toplica, smješteno na uzvisini nadmorske visine 218 metara, koju u luku zaobilazi rijaka [[Bednja (rijeka)| Bednja]]. Nalazi se na križištu državne ceste Novi Marof - Varaždinske Toplice - Svibovec - Ludbreg i županijske ceste Svibovec - [[Tuhovec]] - [[Greščevina]] - Jalžabet - Štefanec i Svibovec - Drenovec - [[Ljubelj]] te lokalne Svibovec - Lovrentovec - Škarnik.
==Povijest==

Ime je praslavenskog podrijetla od riječi svin - slavan. No drugo moguće podrijetlo naziva naselja je vezan za vrstu grmolike biljke - [[svib]], [[drijen]] crvene kore (''[[Cornus stolonifera]]''),

Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta [[Leskovec Toplički]], Svibovec, [[Drenovec]] i [[Jalševec Svibovečki]] ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu.

Iz povijesnih izvora doznaje se da je [[kaštel]] Svobovec i [[trgovište]] Slobočinu (Svobočinu) oko 1500. godine prodao [[Baltazar Batthyány stariji]], jajački ban, zagrebačkom biskupu Luki, a on ga dao [[Čazmanski kaptol|Čazmanskom kaptolu]] kamo bi se kanonici sa svojom dragocjenom arhivom u slučaju potrebe sklonili pred [[Turci|Turcima]]. U popisima kraljevskog poreza za 1543. godinu navodi se i ''fortalicium Zwybowcz'', a na preglednoj karti vlastelinstava i plemićkih posjeda u Hrvatskoj sredinom XVI. stoljeća Svibovec je u sklopu Velikokalničkog vlastelinstba

Plemeniti Belavić (Bellawich, Bellavich, Belawich) su porijeklom iz [[Jezerski|Jezerskog]] u bihaćkoj krajini, gdje je jedan pripadnik roda Belavić bio u XVI. stoljeću kapetan [[Velika Kladuša|Kladuše]] i [[Podzvizd|Podzvizda]] pri obrani bihaćke krajine od Turaka.

Oko današnje crkve Sveta tri kralja bio je kameni zid. Prilikom obnove crkve je srušen. U inventaru topličke tvrđave popisano je oružje i strjeljivo preneseno iz Svibovca, što pokazuje da je Svibovec kao kaštel bio uključen u obrambeni sustav protiv Turaka. Crkva je imala vrijedan inventar, od kojih su najzanimljiviji bili lanci i verige darovi povratnika iz turskog zarobljeništva. Sama crkva je na vrhu brijega s čvrstim tornjem na kojem su očuvane puškarnice. Do jozefinske reforme bila je kapela topličke župe sv. Martina. Barokizaciju crkve su provodili toplički župnici Ivan Travinić, Ignacije Ratko i Josip Kerkač. Župa je osamostaljena 1790.. Redovna školska nastava u Svibovcu je započela s radom 1864/1865. Školska zfrada s učiteljskim stanovima izgrađena je u blizini crkve.

U Periodu od 1943. do 1945. župnik župe Sveta Tri kralja je [[Josip Lesjak]] iz [[Pribislavec|Pribislavca]] u [[Međimurje|Međimurju]]. Njega partizani u proljeće 1945. odvode i od onda mu se gubi svaki trag. Inače roditelji Josipa Lesjaka su sahranjeni na uništenom groblju u Svibovcu.

Mještanin Svibovca, Andrija Novosel, osuđen je 1945. na kaznu smrti strijeljanjem samo zbog, kako u presudi piše, prodaje krumpira domobranima i oružnicima u Varaždinskim Toplicama. Andrija Novosel je inače imao bogato imanje, poslije pogubljenja cijela imovina mu je konfiscirana te su je dobili neki novi pridošli podobnici. Neki mještani Svibovca, Leskovca, Drenovca i Jalševca su osuđivani samo na osnovu iskaza nekog neimenovanog svjedoka, a presuda je često završavala s konfisciranjem cjelokupne imovine osuđenika.

Po nalogu vlasti iz [[Novi Marof|Novog Marofa]] od 1960. godine gradi se nova školska zgrada i to na najstarijem dijelu groblja. Staro groblje je u potpunosti uništeno radi gradnje školske zgrade. Vlasti iz Novog Marofa nisu marili za očuvanje jednog starog groblja.
Školska zgrada je izgrađena 1966. godine. Ostaci groblja su vidljivi na potezu niz padinu od crkve prema raskrižju puta Za Leskovec, Jalševec i Drenovec.

U rujnu 2009. otkriveno je spomen obilježje poginulim braniteljima [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] s popisom poginulih iz župe Sveta tri kralja (Svibovec, Leskovec, Jalševec, Drenovec))

===Župnici župe sv. Tri kralja u Svibovcu od 1790. do danas===

Župa je osnovana 1790. godine za vrijeme pape Pija VI., dok je na zagrebačkoj biskupskoj stolici bio [[Maksmilijan Vrhovac]], a protonotar i kanonik doktor teologije [[Mirko Raffay]].

Popis župnika župe sveta Tri kralja u Svibovcu<ref> Matične knjige krštenih, umrlih i vjenčanih župe Svibovec u Hrvatskom Državnom Arhivu</ref>:
{|class="wikitable"
|Period
|Ime svećenika
|-
| 01. 01. 1790. - 04. IV. 1801.
|Mathias Suchich, župnik
|-
|05. IV. 1801. - 31. XII. 1819.
|Thomas Androchecz, župnik
|-
|01. I. 1820. - 27. XI. 1853.
|Andreas Fillipchich, župnik
|-
| __. XII. 1853. - 13. II. 1854.
|Franjo Požeg, upravitelj župe
|-
|25. II. 1854. - __. III. 1856.
|Věkoslav Sekovanić, župnik
|-
| __. IV. 1856. - __. X. 1878.
|Josip Müller, župnik
|-
| __. X. 1878. - __. XII. 1878.
|Ignacij Vukmanić, privremeni upraviteljh župe
|-
|01. I. 1879. - __. II. 1890.
|Ante Vörös, župnik
|-
|__. II. 1890. - __. I. 1904.
|Franjo Štefan, župnik
|-
|__. II. 1904. - __. II. 1925.
|Josip Barberić, župnik
|-
| __. II. 1925. - __. X. 1932.
|Josip Hajduković, župnik
|-
| __. X. 1932. - 17. IV. 1945.
|Josip Lesjak, župnik (ubijen od strane OZNA-e)
|-
| 17. IV. 1945. - 27. VII. 1945.
|Marko Sagaj i Josip Potočnik
|-
| 28. VII. 1945. - 1988.
|Stjepan Ivek, župnik
|-
| 1988. - do danas
|Juraj Kopjar, župnik
|-
|}

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 336 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 103 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 610
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 365
|p2 = 384
|p3 = 452
|p4 = 510
|p5 = 501
|p6 = 508
|p7 = 452
|p8 = 448
|p9 = 472
|p10 = 454
|p11 = 424
|p12 = 465
|p13 = 393
|p14 = 366
|p15 = 336
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

:<small></small>

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==

* Božena Filipan; ''Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima''', svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
* Rudolf Horvat; ''Povijest grada Varaždina'', Varaždin 1993.
* Rudolf Horvat; ''Poviest Međimurja'', Zagreb 1944.
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200408/8.pdf Protuturske i druge utvrde između Vrbovca i Save]
* Radoslav Lopašić; ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb, 1890.

{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica}}

[[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]]

Svibovec - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Varaždinskih Toplica' u '{{Varaždinske Toplice'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica