Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.) ↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-20T09:39:23Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2026. u 09:39
Redak 86:		Redak 86:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr=Svetac~~
	}}

	[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]		[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]
	[[Kategorija:Viško otočje]]		[[Kategorija:Viško otočje]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:51:08Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:51
Redak 87:		Redak 87:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Svetac		\|commonscathr=Svetac
	}}		}}

	[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]		[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]
	[[Kategorija:Viško otočje]]		[[Kategorija:Viško otočje]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:34:45Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:34
Redak 87:		Redak 87:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat= Svetac~~		\\|commonscathr=Svetac
	\|commonscathr=Svetac
	}}		}}

	[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]		[[Kategorija:Svetac (otok)\| ]]
	[[Kategorija:Viško otočje]]		[[Kategorija:Viško otočje]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:21:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Svetac
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Svetac.PNG|250px|]]
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje = [[Viško otočje]]
|koordinate = {{coord|43|01|30|N|15|45|30|E|display=title,inline}}
|država = Hrvatska
|gl.naselje = [[Sveti Andrija (Svetac)|Svetac]]
|površina = 4,193858<ref name="razvoj.gov.hr">{{referenca hrvatskiotoci-razvoj-gov-hr}}</ref><ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih zemljovida mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 11,97<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/><ref name="razvoj.gov.hr"/>
|stanovništvo = 0
|slika = [[Datoteka:SvAndrej.jpg|središte|250px]]
|opis slike = Svetac (Sveti Andrija)
}}
'''Svetac''' je službeno ime pučinskog otoka u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana, zapadno od otoka [[Vis]]a. Drugo ime otoka je ''Sveti Andrija'' (ali isto ime nosi i pučinski otočić i svjetionik ispred Dubrovnika), a od [[talijanski|talijanske]] verzije imena, '' Sant'Andrea'', dolazi i domaći [[čakavski]] naziv ''Štondrija''<ref>[https://otok-svetac.hrvatska-smjestaj.com.hr/ Otok Svetac], pristupljeno 18. srpnja 2020.</ref>. Treće ime je '' Sućadrijevac''.<ref name=glasilo/>

== Zemljopisne značajke ==

Otok Svetac ima oblik klisurastog grebena u smjeru sjeveroistok-jugozapad, pa su mu obale većinom visoke i strme, a jedina dostupna uvala je Slatina na jugoistoku s nekoliko kuća uz nju. Najviši vrh otoka je ''Kosa'', 316 m.

Najsjevernija točka mu je rt ''Trepina'', najistočnija točka je rt ''Šijobod'', a najzapadnija rt ''Fumor'', uz koji je na zapadu klisurasti otočić ''[[Kamik (Svetac)|Kamik]]''. Daleko zapadnije na pučini je [[vulkan]]ski otok [[Jabuka (otok)|Jabuka]], a 2,5 km prema jugoistoku leži vulkanski otočić [[Brusnik]].

Sjeverozapadna je obala svojstvena po strmim kamenim zidovima,<ref name="biserna">[http://bib.irb.hr/datoteka/348047.TEKST_LEKTORIRAN.rtf Neven Šerić: Biserna ogrlica - pučinski otoci srednjeg Jadrana]</ref> što je u svezi s vrlo snažnim [[morska struja|morskim strujama]] pomorja tog dijela otoka.<ref name="biserna"/>

U podmorju živi pučinska riba, a nekada je bilo i [[jastog]]a.<ref name="biserna"/>

== Klima ==
Podneblje Svetca je zimi izrazito najtoplija na Jadranu i u cijeloj Hrvatskoj tj. južnomediteranskog tipa klimazone Oleo-Ceratonion, pa je to jedino mjesto u Hrvatskoj stalno bez mraza: minimum = 0°C. Ranija višegodišnja mjerenja iz 20. stoljeća tu pokazuju kod nas najviši godišnji prosjek čak 17,4°C (poput Malte, Krete i slično), dok ini otoci i obalni gradovi u Dalmaciji uglavnom imaju niže god. prosjeke izpod 17°C: npr. Split 16,2°C, Palagruža 16,3°C, Sušac 16,5°C, itd.
Na Svetcu još nije zabilježen mraz i najniži minimum je oko 0°C, a mjesečni prosjeci jesu: I: 10,1°, II: 11,0°, III: 12,5°, IV: 15,8°, V: 19,8°, VI: 22,5°, VII: 24,2°, VIII: 25,0°, IX: 22,6°, X: 18,4°, XI: 15,2°, XII: 13,7°. Svetac ima 5 sušnih mjeseci bez ljetne kiše od svibnja do rujna, a godišnji prosjek oborina je oko 500mm uglavnom zimi. Najveći dio tog otoka prekriva sredozemna tvrdolisna makija mirte, trišlje i divlje masline, s malo viših šuma hrasta crnike samo na svježijoj sjevernoj strmini, koja tu jedina naliči na biljni pokrov dalmatinske obale. Od nasada su uz južno naselje oko Slatine najvažniji rogači, a nekadanji stari vinogradi na južnoj padini su uglavnom već zapušteni nakon izumiranja svih stanovnika.

== Povijest ==
Otok je bio naseljen još u pretpovijesti; prema nekima kod ''Povlova buka''),<ref name="biserna"/> gdje je jedino izgrađeno pristanište, u maloj uvalici Povlov buk na jugozapadnoj strani otoka gdje je i sadašnje naselje.<ref name=glasilo/> Za sad su jedini prepovijesni nalazi iz pećine [[Tovarski bod]]. Učitelj J. Marinković iz Komiže 1886. kopao je u pećini i po karakteru opisane keramike nalazi potječu iz pretpovijesti, perioda, a po njegovom mišljenju iz brončanog doba. Od velike količine keramičkog materijala, tek manji dio završio je u zbirci [[Grgur Bučić|Grgura Bučića]] iz Hvara, a od sveg materijala sačuvan je samo jedan ulomak veće posude s velikom tunelastom ručkom koju bi se moglo datirati u srednje brončano doba.<ref name=glasilo/>

Prema podatcima koje nije moguće provjeriti, pretpostavlja se da je otok bio naseljen još u [[neolit]]u<ref name=glasilo/> i u grčko doba.<ref name=glasilo/> Pretpostavlja se da su ljudi stanovali na njemu i u starogrčkom dobu, a nalazi osebujnih starovjekovnih sidara svjedoče o naseljenosti u starorimskom vremenu.<ref name="biserna"/> Do tih zaključaka dolazi se posrednim putem. 12 pronađenih olovnih prečakâ antičkih sidara (11 ih je pretopljeno) u moru okolo otoka na položaju Kolcu ukazuju da je sjeveroistočna strana otoka Sveca kao [[sidrište]] bila dugo u upotrebi. Nalazi se točno ispod [[kasna antika|kasnoantičke]] ([[bizant]]ske) [[utvrda|utvrde]] [[Krajicin]], na najisturenijem istočnom brdskom grebenu otoka (kota 221) na položaju zvanom Krajicino, Kraljičin grad ili Teutin dvor, povrh rta Šijaboda. Toliki nalazi povrđuju ulogu i značaj ovog otoka u navigacijskom sustavu na plovnim putevima Jadranom u starom vijeku. Razlog je što tolika količina se ne će naći na dnu mora slučajno, u vrlo kratkom razdoblju. Nalaz se pruža potezom dugim oko 100 m.<ref name=glasilo>[https://spasimobisevo.org/svetac-glasilo-slovenskega-arheoloskega-drustva/ Spasimo Biševo] Branko Kirigin – Ante Milošević: ''Svetac – Glasilo Slovenskega arheološkega društva'' 6. studenog 2019. Pristupljeno 29. travnja 2020.</ref>

Ustanovljeni rimski nalazi su samo na jednom položaju, na visokoj, plodnoj i obradivoj prevlaci između dviju najviših kota na otoku, poviše današnjeg naselja; rimske opeke i ulomci većih posuda grublje fakture ([[pitos]]i) uokolo kasnije cisterne i apside crkve. Oko 30 m južnije u vinogradu gdje je zidani [[zdenac]], zabilježeni su su brojniji ulomci rimskih keramičkih posuda tanjih stijenkâ i bolje fakture. Ostatci pripadajući antičkoj arhitekturi do danas nisu nađeni, pa bi trebalo vršiti daljnja iskapanja. Sve ukazuje da je na ovom položaju bilo manje gospodarsko imanje. Slabu sačuvanost ovog antičkog objekta duguje kasnijim gradnjama,<ref name=glasilo/> vjerojatno na istom mjestu, a možda i uporabom građevnog tvoriva s prethodne građevine. Nova gradnja koja je nadošla je predromanička crkva i benediktinski samostan.
Tu su vinske [[amfora|amfore]], pronađene na tri lokaliteta, kojima nije moguće ući u trag. Nekad su bili na trima lokalitetima, dvama u moru pred uvalom Povlov buk, i jednim na lokalitetu Bašcanovici, nakon što su [[spužvarstvo|spužvari]] prethodno posjetili ovo nalazište.<ref name=glasilo/>

Na otok su došli [[benediktinci]]<ref name="Vlahović">[http://www.nika-adventure-tours.com/hr/brodski_dnevnik_pucinski-otoci.php IZ BRODSKOG DNEVNIKA] Josipa Vlahović: Dnevnički zapisi sa Sv. Andrije</ref> koji su ovdje imali svoj samostan (na južnom otočnom vrhu), a na otoku su boravili do kraja 15. ili početka 16. stoljeća.<ref name="biserna"/> Od [[benediktinski samostan na Svetcu|benediktinskog samostana]] danas je ostala samo [[crkva sv. Andrije na Svetcu|crkva sv. Andrije]].
Zadnjih stoljeća otok je u vlasništvu obitelji Zanchi (Zanki)<ref name="biserna"/>, nakon što je dotad bio u vlasništvu crkve; crkva je zadržala pravo eksploatirati otočne resurse.<ref name="biserna"/>

Zbog neobičnih okolnosti su čak i na ovaj izolirani otok padale zrakoplovne bombe. To je bilo nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Talijanski su vojnici na dvama brodima plovili s juga Hrvatske prema [[Bari]]ju. Budući da ga je nadzirala [[Wehrmacht|vojska]] saveznika kojeg su izdali, bilo je opasno ići ondje te su odlučili otploviti iz priobalja i kopnenog dijela Hrvatske gdje su bile snažne partizanske akcije i riziku napada ili mobilizacije u [[NOVJ|Titove postrojbe]]. Da im se isto ne bi dogodilo u domovini, odlučili su se usidriti kod ovog otoka, jer je bio dovoljno daleko od svih bojnih zbivanja a bilo je dovoljno pitke vode. Čekali su kad će Saveznici ući u Bari. Njemački izviđački zrakoplov ih je uočio, odmah reagirao te su sutradan njemački bombarderi bombardirali otok. Nisu pogodili brodove, nego su srušili jednu kuću. Srećom po Talijane, više ih nisu bombardirali te su nakon dva tjedna otplovili prema Bariju.<ref name="biserna"/>

== Biljni i životinjski svijet ==
Floru (cvjetanu) ovog otoka najvećim dijelom čini sredozemna tvrdolisna [[makija]], s nešto viših šuma [[hrast]]a [[česmina|česmine]] na sjevernoj strmini. Od nasada su uz naselje oko Slatine najvažniji [[rogač]]i, a nekadašnji [[vinograd]]i na južnoj padini su uglavnom već odumrli.

Na otoku boravi endemska vrsta [[sokol]]a, [[Eleonorin sokol]] <ref name="biserna"/> i [[sovuljaga]] ([[jejina]])<ref name="Vlahović"/>, najveća europska [[sova]]. <ref name="biserna"/> Pticama selicama otok služi za odmorište. Unatoč nepovoljnim uvjetima, ovdje ima [[zmija]], no sve su neotrovne.<ref name="biserna"/> U podmorskoj špilji na ovom otoku nekad je boravila [[sredozemna medvjedica]].<ref name="biserna"/>

== Znamenitosti ==
* [[Iliri|ilirska]] gradina ''[[Krajicin]]'' ([[Teuta|Teutina]] kula), na istočnom vrhu otoka (221 m)
* [[Crkva sv. Andrije na Svetcu|Crkva sv. Andrije]]
* [[Antički brodolom kod Svetca]]
* [[Podmorska arheološka zona akvatorija otoka Visa, Biševa, Brusnika i Sveca]]

== Promet ==
Svetac nema pravog privezišta niti zaklona, nego se brodice izvlači na suho u uvali Povlov bok, na jugoistoku otoka. Nekad prije ribari su se sklanjali u špilju Macinovicu koja je danas urušena. <ref name="biserna"/>
Vjetrovi oko ovog otoka su vrlo snažni, pušu iz svih pravaca.<ref name="biserna"/> Osobito je vrlo snažno [[jugo]] koje je razbijalo i najsuvremenije pristane,<ref name="biserna"/> a pojavljuju se i [[Pijavica (atmosferska pojava)|morske pijavice]].<ref name="biserna"/> Zbog toga se prema Svetcu isplovljavalo samo radi lova na pučinsku ribu i na [[jastog]]e kojih je ondje nekad bilo vrlo mnogo.<ref name="biserna"/>

== Gospodarstvo ==
[[Ribarstvo]], [[vinogradarstvo]], <ref name="Vlahović"/> sječa i prodaja drva.<ref name="biserna"/>

Nekad šumovit otok ostao je bez šuma (preživjele su one na višim dijelovima) zbog nerazborite i prekomjerne sječe [[bor]]ovih šuma zbog potreba tvornice za proizvodnju [[smola|smole]] sagrađene na tom otoku [[1760.]] godine. Smola je bila tražena sirovina za brodogradnju. Prikupljali su ju uvježbani skupljači s apeninskog poluotoka [[Gargano|Gargana]]. Iscrpljenje tog resursa dovelo je do propasti te tvornice. <ref name="biserna"/> Propast ove tvornice je u svezi s promjenom vlasništva, koje je dotad bilo crkveno.<ref name="biserna"/>

Nakon toga crkva je ondje imala svoja stada [[ovčarstvo|ovaca]], koja su čuvali pastiri nečiste prošlosti. Po naputku su se morali držati podalje od obitelji novog vlasnika.<ref name="biserna"/>

== Stanovništvo ==
Glavno naselje na otoku je [[Sveti Andrija (Svetac)|Sveti Andrija]].

God. 1951. na Svecu je još bio 51 stalni stanovnik, ali je zadnja domaća starica (Jurka Zanki) tu umrla na smjeni tisućljeća. Zato je danas taj otok nenaseljen, osim čestih posjeta viških ribara i rjeđih sezonskih turista. Donedavna je to bio zadnji naseljeni otok u hrvatskom dijelu Jadrana, ploveći okomito na pravac hrvatske obale; ploveći dalje prema zapadu odlazi se na otvoreno more, pa ga se smatra pučinskim otokom. Povremeno na otoku žive potomci starosjediočke obitelji Zanki gdje imaju kuće i vinograde.

Otok je danas nenaseljen, bez stalnih stanovnika. Stanovnike ovog otoka zvali su ''Svecorima''.<ref>[http://www.komiza.hr/wp-content/uploads/2012/01/Koncepcija-25.05.2011.pdf Ekomuzej Komiža] Tematski putovi i staze</ref>

== Zanimljivosti ==
Ovaj je otok bio jednim od najizoliranijih hrvatskih naseljenih otoka. Svecorima su jedina sveza s ostatkom svijeta bili ribari. <ref name="biserna"/> Isti bi na otok svratili radi prodaje ribe ili ako bi ih nepovoljni vremenski uvjeti, koji se začas stvore oko ovog otoka, natjerali iskrcati se na taj otok. <ref name="biserna"/> Mještani su ih tad primali, davali hranu, a ribari su im zauzvrat dali ribu i okopali vinograde, boravivši sve dok se vremenski uvjeti ne poprave.<ref name="biserna"/>

Za vedrih dana i velike vidljivosti otok je moguće vidjeti s uzvisina u okolici Trogira, Šibenika i Splita.

Otok nema izvor pitke vode, stoga su ljudi vodi skupljali kišnicu u [[gustirna]]ma.<ref name="biserna"/>

Otok je stekao prokletstva zbog ubojstva engleskih brodolomaca. Ubili su ih pastiri koji su došli na otok čuvati ovce, a toga su se uglavnom laćale osobe problematične prošlosti. Dugo nakon toga je otok na engleskim pomorskim zemljovidima nosio ime ''Vražji otok''.<ref name="biserna"/>

Svetac je mjestom jedne od zadnjih akcija slavnog broda-dizalice [[Veli Jože (brod)|Velog Jože]].<ref name="biserna"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat= Svetac
|commonscathr=Svetac
}}

[[Kategorija:Svetac (otok)| ]]
[[Kategorija:Viško otočje]]

Svetac (otok) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*) ↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.) ↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'