Sveta Gera - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-15T02:20:39Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 15. rujan 2025. u 02:20
Redak 22:		Redak 22:
	[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG\|thumb\|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]		[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG\|thumb\|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]

	'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora\|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{~~Citiranje web~~		'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora\|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{citiranje weba\| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
	\| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
	\| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters		\| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
	\| publisher = Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics		\| publisher = Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

2025-05-30T04:37:59Z

Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 04:37
Redak 32:		Redak 32:
	[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina\|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš\|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere\|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije\|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>		[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina\|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš\|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere\|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije\|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>

	Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{nje oznaka}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{nje oznaka}} {{citat\| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{~~hu icon~~}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{nje oznaka}} {{citat\| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija\|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN\|978-953-212-314-2}}</ref>		Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{nje oznaka}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{nje oznaka}} {{citat\| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{mađ oznaka}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{nje oznaka}} {{citat\| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija\|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN\|978-953-212-314-2}}</ref>

	Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).		Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:50:11Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:50
Redak 32:		Redak 32:
	[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina\|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš\|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere\|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije\|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>		[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina\|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš\|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere\|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije\|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>

	Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{~~de icon~~}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{~~de icon~~}} {{citat\| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{~~de icon~~}} {{citat\| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija\|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN\|978-953-212-314-2}}</ref>		Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{nje oznaka}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{nje oznaka}} {{citat\| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{nje oznaka}} {{citat\| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija\|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN\|978-953-212-314-2}}</ref>

	Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).		Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}' u '{{Infookvir planinski vrh | ime = | slika = | veličina_slike = | Opis slike = | lokacijska karta = | alternativna karta = | država = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | visina = | planina = | planinarski domovi = | lat =...

2025-04-15T17:35:28Z

Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}' u '{{Infookvir planinski vrh | ime = | slika = | veličina_slike = | Opis slike = | lokacijska karta = | alternativna karta = | država = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | visina = | planina = | planinarski domovi = | lat =...

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Sveta Gera'''-->{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}
+<!--'''Sveta Gera'''-->{{Infookvir planinski vrh
 [[Datoteka:Trdinov vrh cerkev1.JPG|mini|Crkva sv. Ilije]]
 [[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T09:06:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 09:06
Redak 3:		Redak 3:
	[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG\|thumb\|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]		[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG\|thumb\|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]

	'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora\|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{~~cite~~ web		'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora\|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{Citiranje web
	\| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf		\| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
	\| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters		\| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:30:35Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 22:30
Redak 90:		Redak 90:
	\|}		\|}

	~~{{commonscat\|Trdinov vrh}}~~
	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T05:16:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}
[[Datoteka:Trdinov vrh cerkev1.JPG|mini|Crkva sv. Ilije]]
[[Slika:Trdinov vrh stolp.JPG|thumb|TV toranj na vrhu emitira i slovenske i hrvatske programe]]

'''Sveta Gera''', najviši vrh [[Žumberačka gora|Žumberačke gore]] u blizini slovenske granice, općina [[Žumberak]]. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok<ref>[http://hpd.jastrebarsko.hr/index.php?art=43 Sveta Gera (1178 m)]</ref> (prema nekim izvorima 1181 m).<ref name="croatian_statistics">{{cite web
| url =http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2005/01-tab.pdf
| title = Mountains and mountain peaks above 500 meters
| publisher = Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics
| language = English and Croatian
| accessdate = 2008-09-09
}}</ref> U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša [[JNA]], nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2004/05/14/Clanak.asp?r=kom&c=3 Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.]</ref>

[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref>

Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{de icon}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{de icon}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <nowiki>[2]</nowiki>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{de icon}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref>

Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9).

{| class="wikitable" style="font-size: 85%;"
! UHF kanal
! Frekvencija (MHz)
! Multipleks (ID mreže)
! Programi u multipleksu (Indetifikacija programa)
! [[Efektivna izračena snaga|ERP]] (kW)
! [[Antena|Dijagram zračenja]] kružno (ND) usmjereno (D)
! [[Antena|Polarizacija]] horizontalna (H) vertikalna (V)
! Modulacija
! FEC
! Zaštitni interval
! Bitrate (MBit/s)
|- style="vertical-align: top"
| align="center"| 25
| align="center"| 506
| align="center"|MUX M1
|
* [[HRT 1|HTV1 HD]]
* [[HRT 2|HTV2 HD]]
* [[RTL Televizija|RTL HD]]
* [[Nova TV|NOVA TV HD]]
* [[HRT 3|HRT3 HD]]
* [[HRT 4|HRT4 HD]]
* [[RTL 2|RTL 2 HD]]
* [[Doma TV|Doma TV HD]]
| align="center"| 5
| align="center"| D (70°-180°)
| align="center"| H
| align="center"| 64-QAM (32K OFDM)
| align="center"| 2/3
| align="center"| 19/256
| align="center"| 27,30
|- style="vertical-align: top"
| align="center"| 32
| align="center"| 562
| MULTIPLEX A
|
* SLO1 HD
* SLO2 HD
* SLO3 HD
* TELE M
* KOPER
* VAS KANAL
| align="center"| 20
| align="center"| D (240°-320°)
| align="center"| H
| align="center"| 64-QAM (8K OFDM)
| align="center"| 2/3
| align="center"| 1/4
| align="center"| 19,90
|- style="vertical-align: top"
| align="center"| 38
| align="center"| 610
| MULTIPLEX C
|
* SLO1
* SLO2
* SLO3
* TV3 MEDIAS
* GOLICA TV
* SPONKA GOLD TV
* NOVA24TV
* TV PETELIN
* OBVESTILO C
| align="center"| 20
| align="center"| D (240°-320°)
| align="center"| H
| align="center"| 64-QAM (8K OFDM)
| align="center"| 3/4
| align="center"| 1/4
| align="center"| 22,39
|}

{{commonscat|Trdinov vrh}}
== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Planinski vrhovi Hrvatske]]
[[Kategorija:Žumberak]]