WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-19T05:41:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kozmologija}}
[[Datoteka:Universum.jpg|mini|Universum - C. Flammarion, drvorez, [[Pariz]] 1888. godine, Koloracija : Heikenwaelder Hugo, [[Beč]] 1998.]]
'''Svemir''' je čitav svijet što nas okružuje: [[prostor]], [[vrijeme]], [[materija]], [[energija]], [[Planet|planeti]], [[Zvijezda|zvijezde]], [[Galaktika|galaktike]], [[intergalaktički prostor]] i sve iza toga.

Grane znanosti koje proučavaju svemir su [[astronomija]] (znanost o zvijezdama), zatim [[kozmogonija]] i [[kozmologija]]. Dio svemira koji čine [[Sunce]] i 8 [[planet]]a koji kruže oko njega (uključujući i [[Zemlja|Zemlju]]) zove se [[Sunčev sustav]].

Pretpostavlja se da je svemir star oko 13,8 milijarda godina, te da je nastao u [[Veliki prasak|Velikom Prasku]] (''Big Bang''). Svemir se ugrubo sastoji od [[galaktika]] (nakupina milijuna [[zvijezda]]), praznog prostora, te međuzvjezdane tvari. Galaktike su organizirane u [[galaktičko jato|galaktička jata]] i [[galaktičko superjato|superjata]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=svemir {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/47785/|accessdate=2020-05-19}}</ref>

Pretežni su sastojci svemira elementi [[vodik]] (maseni udjel gotovo 75%) i [[helij]] (oko 25%), dok ostali elementi čine 1 do 2%. Uzevši da je [[masa]] prosječne zvijezde jednaka masi [[Sunce|Sunca]] (2 · 1030 kg), u galaktikama se nalazi više stotina milijardi sunaca, a broj se i samih galaktika procjenjuje na više stotina milijardi. U kozmologiji se prešutno pretpostavlja da je vidljivi svemir samo dio cijeloga svemira. Nema dokaza da je svemir doista konačan ili beskonačan. Današnji [[teleskop]]<nowiki/>i postupno prodiru u područja s mlađim galaktikama u dalekom svemiru.<ref>{{Citiranje časopisa|title=svemir {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58981|accessdate=2020-05-19}}</ref>

Najstarije kozmološke modele svemira razvili su [[grčka filozofija|stari grčki]] i [[ Indijska filozofija|indijski filozofi]] te su bili [[Geocentrični sustav|geocentrični]], postavljajući [[Zemlja|Zemlju]] u središte svemira.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=From China to Paris: 2000 Years Transmission of Mathematical Ideas|First=Yvonne|Last=Dold-Samplonius|Date=2002|Publisher=Franz Steiner Verlag}}</ref><ref name="Routledge">{{Citiranje knjiga|Title=Medieval Science Technology and Medicine: An Encyclopedia|Last=Thomas F. Glick|Publisher=Routledge}}</ref> Tijekom stoljeća preciznija astronomska promatranja navela su [[Nikola Kopernik|Nikolu Kopernika]] da razvije [[Heliocentrični sustav|heliocentrični model]] sa [[Sunce|Suncem]] u središtu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Razvijajući [[Newtonov zakon gravitacije|zakon univerzalne gravitacije]], [[Isaac Newton]] se nadovezao na Kopernikov rad, kao i na [[Johannes Kepler|Keplerove]] [[Keplerovi zakoni|zakone planetarnog gibanja]] i opažanja [[Tycho Brahe|Tycha Brahea]]. Daljnja poboljšanja promatranja svemira dovela su do spoznaje da je Sunce jedna od stotina milijardi zvijezda na [[Mliječni put|Mliječnom putu]], koja je jedna od najmanje stotina milijardi galaksija u svemiru. Mnoge zvijezde u našoj galaksiji posjeduju [[Ekstrasolarni planeti|planete]]. U većim razmjerima, galaktike su raspoređene jednoliko i jednako u svim smjerovima,<ref name=":0" /> što znači da svemir nema ni ruba ni središta. Na manjim mjerilima galaktike su raspoređene u [[Otvoreni skup (astronomija)|skupovima]] i [[Superskupovi galaktika|superskupovima]] koji tvore ogromna [[Galaktičko vlakno|vlakna]] i [[Praznina (astronomija)|praznine]] u prostoru, stvarajući ogromnu strukturu poput pjene. <ref>{{Citiranje knjiga|Title=An Introduction to Modern Astrophysics|Last=Carroll|First=Bradley W.|Date=July 23, 2013|Publisher=Pearson}}</ref> Otkrića početkom 20. stoljeća sugeriraju da je svemir imao početak i da se prostor od tada širi,<ref name="Hawking">{{Citiranje knjiga|Last=Hawking, Stephen|Date=1988|Title=A Brief History of Time|Publisher=Bantam Books}}</ref> i trenutno se još širi sve većom brzinom.<ref name="nobel_2011">{{Citiranje weba|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2011/|title=The Nobel Prize in Physics 2011|accessdate=April 16, 2015}}</ref>

Postoje brojne hipoteze o [[Konačna sudbina Svemira|konačnoj sudbini svemira]] i o tome što je, ako ništa drugo, prethodilo Velikom prasku, dok drugi fizičari i filozofi odbijaju nagađati, sumnjajući da će podaci o prethodnim stanjima ikada biti dostupni. Neki su fizičari predložili različite hipoteze o [[multisvemir]]ima, u kojima bi naš svemir mogao biti jedan od mnogih svemira koji također postoje.<ref name="Brian Greene 2011">{{Citiranje knjiga|First=Brian|Last=Greene|Title=The Hidden Reality|Publisher=[[Alfred A. Knopf]]|Date=2011}}</ref><ref name="EllisKS032">{{Citiranje časopisa|author=Ellis|first=George F.R.|authorlink=George Francis Rayner Ellis|title=Multiverses and physical cosmology|date=2004|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=347|issue=3|pages=921–36}}</ref><ref>Palmer, Jason. (August 3, 2011) [https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-14372387 BBC News – 'Multiverse' theory suggested by microwave background]. Retrieved November 28, 2011.</ref>

== Povezani članci ==
* [[Kolonizacija svemira]]
* [[Astronomija]]
* [[Kozmologija]]
* [[Kozmogonija]]
* [[galaktika]]
* [[zvijezda]]
* [[Galaktički skupovi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://hpd.botanic.hr/ast/osnove.htm Osnove astronomije]
*[http://www.astronomija.net/ Astronomija NET]
*[http://www.svemir.org/ Svemir.org]

{{Mrva-astro}}
[[Kategorija: Astronomija]]

Svemir - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica