Suvobor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T23:44:28Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 23:44
Redak 74:		Redak 74:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Suvobor}}~~
	* [https://web.archive.org/web/20111006164522/http://www.gornjimilanovac.org.rs/sr/geografskeodlike/lepote.htm#2 Suvobor na gornjimilanovac.org.yu]		* [https://web.archive.org/web/20111006164522/http://www.gornjimilanovac.org.rs/sr/geografskeodlike/lepote.htm#2 Suvobor na gornjimilanovac.org.yu]
	* [http://www.ecolss.com/SAOPSTENJA/turizam.htm Suvobor na web stranici Lovačkog saveza Srbije]		* [http://www.ecolss.com/SAOPSTENJA/turizam.htm Suvobor na web stranici Lovačkog saveza Srbije]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:12:35Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 01:12
Redak 16:		Redak 16:
	}}		}}

	'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">		'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{citiranje weba\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">
	{{Citiranje knjige\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia		{{Citiranje knjige\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia
	\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>		\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T09:05:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 09:05
Redak 16:		Redak 16:
	}}		}}

	'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{~~cite~~ web\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">		'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{Citiranje web\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">
	{{Citiranje knjige\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia		{{Citiranje knjige\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia
	\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>		\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T04:47:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 04:47
Redak 17:		Redak 17:

	'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{cite web\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">		'''Suvobor''' ([[srpski jezik\|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija\|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{cite web\|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|title=Katalog planina Srbije\|publisher=PSD Kopaonik Beograd\|author=Jovan Đokić\|deadurl=yes\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html\|archivedate=2011-05-18\|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)\|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] i [[Kolubara\|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)\|Ravna gora]] je [[Bukva\|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">
	{{~~cite book~~\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia		{{Citiranje knjige\|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move\|date=2013\|publisher=National Tourism Organisation of Serbia
	\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>		\| location=Belgrade\|isbn=978-86-6005-295-9\|page=52}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-15T00:15:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 00:15
Redak 64:		Redak 64:
	[[Valjevo\|Valjevskim]] planinama, ili tzv. „Valjevskom gredom“ označava se izduženi pojas brdsko-planinskog terena koji, kao izrazito orografska cjelina predstavlja prirodnu granicu prostiranja područja Sjeverozapadne Srbije prema jugu. Ovaj pojas pruža se na dužini od preko 50 kilometara. Valjevske planine su izdužene u pravcu zapad-istok, dižući se s vrhovima od 600 metara. U sklopu Valjevskih planina su sljedeće cjeline: [[Bobija (planina)\|Bobija]] (1272), [[Medvednik]] (1244), [[Jablanik (planina)\|Jablanik]] (1275), [[Povlen]] (1347), Magleš, [[Maljen]] (1104) i Suvobor (864). Na sjeverozapadu, Valjevske planine se nastavljaju pojasom Podrinskih planina, zatim se na zapadu preko [[Drina\|Drine]] i planine [[Jelica (planina)\|Jelice]] povezuju sa ostalim planinama dinarskog sistema, dok su na istoku, izvorišnim kracima reke [[Ljig (reka)\|Ljig]] - odnosno Nakučanskom presedlinom odvojene od [[Rudnik (planina)\|Rudnika]]. Unutrašnji, sjeverni dio luka Valjevskih planina zatvara uvala slijeva [[Kolubara\|Kolubare]], a vanjski luk je u svom jugozapadnom djelu istaknut prema dolini Drine, i prema dolini [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] - na jugu.		[[Valjevo\|Valjevskim]] planinama, ili tzv. „Valjevskom gredom“ označava se izduženi pojas brdsko-planinskog terena koji, kao izrazito orografska cjelina predstavlja prirodnu granicu prostiranja područja Sjeverozapadne Srbije prema jugu. Ovaj pojas pruža se na dužini od preko 50 kilometara. Valjevske planine su izdužene u pravcu zapad-istok, dižući se s vrhovima od 600 metara. U sklopu Valjevskih planina su sljedeće cjeline: [[Bobija (planina)\|Bobija]] (1272), [[Medvednik]] (1244), [[Jablanik (planina)\|Jablanik]] (1275), [[Povlen]] (1347), Magleš, [[Maljen]] (1104) i Suvobor (864). Na sjeverozapadu, Valjevske planine se nastavljaju pojasom Podrinskih planina, zatim se na zapadu preko [[Drina\|Drine]] i planine [[Jelica (planina)\|Jelice]] povezuju sa ostalim planinama dinarskog sistema, dok su na istoku, izvorišnim kracima reke [[Ljig (reka)\|Ljig]] - odnosno Nakučanskom presedlinom odvojene od [[Rudnik (planina)\|Rudnika]]. Unutrašnji, sjeverni dio luka Valjevskih planina zatvara uvala slijeva [[Kolubara\|Kolubare]], a vanjski luk je u svom jugozapadnom djelu istaknut prema dolini Drine, i prema dolini [[Zapadna Morava\|Zapadne Morave]] - na jugu.

	Predjeli krajnjih istočnih ogranaka Valjevskih planina s [[Rajac (planinski predio)\|Rajcem]] kao već izgrađenim turističkim centrom, netaknutom prirodom [[Ravna gora (Srbija)\|Ravne gore]], Riora i Suvobora i [[Koštunići]]ma postali su centar ekološki zdrave poljoprivredne proizvodnje, prerade prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete s definiranim zemljopisnim podrijetlom i turizmom u znaku prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti kraja, pod sloganom “Spoj prirode i tradicije”. Brojne već afirmirane manifestacije ([[Kosidba na Rajcu]]<ref>{{~~Cite web~~ \|url= http://www.kosidba.com/ \|title= Kosidba na Rajcu \|accessdate=1 May 2019 \|last= \|first= \|coauthors= \|date= \|work= \|publisher=kosidba.com}}</ref>, [[Vidovdan]] u Koštunićima, Dani šljiva, Cvijet livada u [[Leušići\|Leušiću]] i dr.) predstavljaju idealnu i dobro smišljenu osnovu integralnog razvoja regije s eko-turizmom kao krunom razvoja.		Predjeli krajnjih istočnih ogranaka Valjevskih planina s [[Rajac (planinski predio)\|Rajcem]] kao već izgrađenim turističkim centrom, netaknutom prirodom [[Ravna gora (Srbija)\|Ravne gore]], Riora i Suvobora i [[Koštunići]]ma postali su centar ekološki zdrave poljoprivredne proizvodnje, prerade prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete s definiranim zemljopisnim podrijetlom i turizmom u znaku prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti kraja, pod sloganom “Spoj prirode i tradicije”. Brojne već afirmirane manifestacije ([[Kosidba na Rajcu]]<ref>{{Citiranje weba \|url= http://www.kosidba.com/ \|title= Kosidba na Rajcu \|accessdate=1 May 2019 \|last= \|first= \|coauthors= \|date= \|work= \|publisher=kosidba.com}}</ref>, [[Vidovdan]] u Koštunićima, Dani šljiva, Cvijet livada u [[Leušići\|Leušiću]] i dr.) predstavljaju idealnu i dobro smišljenu osnovu integralnog razvoja regije s eko-turizmom kao krunom razvoja.

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T17:48:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir planina
| ime = Suvobor
| slika = [[Datoteka:Banja_Vrujci.jpg|300px|]]
| Opis slike = Pogled na [[Banja Vrujci|Banju Vrujce]]
| Visina = 866
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/S|SRB}}
| Dio gorja = [[Dinaridi]]
| Kordinate ={{coord|44|07|16|N|20|10|54|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi = [[Gornji Milanovac]], [[Ljig]]
| Starost =
| Ostali vrhovi =
| Top. karta =
}}

'''Suvobor''' ([[srpski jezik|srpski]]: ''Сувобор'') je [[planina]] u [[Srbija|Srbiji]] koja se nalazi se oko 120 kilometra južno od [[Beograd]]a, s najvišim vrhom od 866 metara<ref name=katalog>{{cite web|url=http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html|title=Katalog planina Srbije|publisher=PSD Kopaonik Beograd|author=Jovan Đokić|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110518143835/http://www.psd-kopaonik.org.rs/03KatalogplaninaSrbije.html|archivedate=2011-05-18|df=}}</ref> između [[Rajac (planinski predio)|Rajca]] i [[Maljen]]a. Predstavlja razvodnicu između pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i [[Kolubara|Kolubare]]. Prekriven je mladim [[hrast]]ovim šumama (u uvalama) i šumskim kulturama četinara koje pokrivaju njegov najveći dio. Na lokalitetu [[Ravna Gora (Srbija)|Ravna gora]] je [[Bukva|bukova]] šuma koja je obavijena vodotokom Grab. Unutar nje se nalazi Mokra pećina koja je jedno od izvorišta Graba. Na Suvoboru ima dosta divljači ([[srna]], [[zec]], [[fazan]]) i teren je vrlo atraktivan za lovce.<ref name="nature of serbia">
{{cite book|title=NATURE OF SERBIA - Holiday on the move|date=2013|publisher=National Tourism Organisation of Serbia
| location=Belgrade|isbn=978-86-6005-295-9|page=52}}</ref>

Suvobor je bogat izvorima i vodenim tokovima. Ispod njegovih vrhova su izvorišta [[Dičina|Dičine]], [[Čemernica (rijeka u Srbiji)|Čemernice]] i njihovih pritoka. Kako planina Suvobor predstavlja lijep pejsažni prostor, na čitavom području Republike Srbije raspolaže s najviše elemenata divljine.

Suvobor - lovište se nalazi na planini Suvobor (38 kilometra od [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]). Prostire se na površini od 7740 hektara, a love se [[srna|srneća divljač]], [[zec]] i [[jarebica]]. Lovci se mogu smjestiti na [[Rajac (planinski predio)|Rajcu]] ili u hotelima u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]] i [[Ljig]]u. Najbliže mjesto za odmor se nalazi na 10 kilometara od [[Ravna Gora (Srbija)|Ravne Gore]] u etno-selu Anđelija Mišić u [[Koštunići]]ma. Tamo pored hotela koji je u izgradnji, trenutno postoji oko 50 ležajeva u vajatima i objektima koji sačinjavaju etno-selo.

==Okolica==
[[Banja Vrujci]] se nalaze u sjeverozapadnom delu Srbije, u podnožju planine Suvobor i [[Maljen]] i dolini reke Toplice.

[[Ravna Gora (Srbija)|Ravna gora]] nalazi se na istorijskoj planini Suvobor, 120 kilometara od Beograda, a osamdesetak od [[Kragujevac|Kragujevca]]. Svake godine [[Srpski pokret obnove]] organiziruje prijevoz do ove lokacije na kojoj je podignut spomenik [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] i crkva Svetog Juraja.

[[Ba (Ljig)|Ba]], selo na obroncima planine Suvobor, poznato je široj javnosti po crkvi iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i po savjetovanju iz [[1943.]] koji je sazvao četnički general [[Dragoljub Mihailović]].

<center><gallery>
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 10.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 12.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 14.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 4.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 8.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - selo Planinica - severni obronci planine Suvobor 9.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci
Suvobor - zapadna Srbija - mesto Ravna Gora - Detalj 1.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci - mjesto Ravna Gora
Suvobor - zapadna Srbija - mesto Ravna Gora - Pogled prema severu 1.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci - mjesto Ravna Gora
Suvobor - zapadna Srbija - mesto Ravna Gora - Pogled prema zapadu 1.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci - mjesto Ravna Gora
Suvobor - zapadna Srbija - mesto Ravna Gora - Pogled prema zapadu 3.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci - mjesto Ravna Gora
Suvobor - zapadna Srbija - mesto Ravna Gora - Pogled prema zapadu 4.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor sjeverni obronci - mjesto Ravna Gora
Suvobor - zapadna Srbija - selo Planinica - Pogled ka jugoistoku prema planini Maljen 1.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor jugoistočni obronci - mjesto Planinica
Suvobor - zapadna Srbija - selo Planinica - Pogled ka jugoistoku prema planini Maljen 14.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor jugoistočni obronci - mjesto Planinica
Suvobor - zapadna Srbija - selo Planinica - Pogled ka jugoistoku prema planini Maljen 3.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor jugoistočni obronci - mjesto Planinica
Suvobor - zapadna Srbija - selo Planinica - Pogled ka jugoistoku prema planini Maljen 6.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor jugoistočni obronci - mjesto Planinica
Suvobor - zapadna Srbija - selo Planinica - Pogled ka jugoistoku prema planini Maljen 8.jpg|tumb|Panorama planine Suvobor jugoistočni obronci - mjesto Planinica

</gallery></center>

==Kolubarska bitka==
[[Kolubarska bitka]] ili Suvoborska bitka jedna je od najvećih i najznačajnijih bitaka [[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkanskog bojišta]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Bitka je vođena 30 dana na bojištu od 200 kilometara između [[Kraljevina Srbija|srpske]] i [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vojske.

U [[Struganik]]u, na obroncima Suvobora i Maljena nalazi se rodna kuća vojvode [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]] koja predstavlja memorijalni kompleks povijesno-etnografskog karaktera. Postava se sastoji od dva dijela, povijesnog i etnološkog. U sobnim prostorijama je tematska postavka koja prikazuje ličnost Živojina Mišića u kontekstu povijesnog zbivanja krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, s naglaskom na one događaje u kojima je vojvoda odigrao značajnu ulogu.

==Seoski turizam==
Suvoborski kraj ima dugu tradiciju u seoskom turizmu.

Sela [[Ba (Ljig)|Ba]], [[Slavkovica]], [[Planinica (Mionica)|Planinica]], [[Gornji Banjani]] i [[Prislonica]] u suvoborskom kraju, uz [[Golija (planina u Srbiji)|golijska]] sela [[Ivanjica|ivanjičkog]] kraja i sela okoline [[Kosjerić]]a i [[Arilje|Arilja]], već više desetljeća predstavljaju okosnicu seoskog turizma Srbije.

==Valjevske planine==
[[Valjevo|Valjevskim]] planinama, ili tzv. „Valjevskom gredom“ označava se izduženi pojas brdsko-planinskog terena koji, kao izrazito orografska cjelina predstavlja prirodnu granicu prostiranja područja Sjeverozapadne Srbije prema jugu. Ovaj pojas pruža se na dužini od preko 50 kilometara. Valjevske planine su izdužene u pravcu zapad-istok, dižući se s vrhovima od 600 metara. U sklopu Valjevskih planina su sljedeće cjeline: [[Bobija (planina)|Bobija]] (1272), [[Medvednik]] (1244), [[Jablanik (planina)|Jablanik]] (1275), [[Povlen]] (1347), Magleš, [[Maljen]] (1104) i Suvobor (864). Na sjeverozapadu, Valjevske planine se nastavljaju pojasom Podrinskih planina, zatim se na zapadu preko [[Drina|Drine]] i planine [[Jelica (planina)|Jelice]] povezuju sa ostalim planinama dinarskog sistema, dok su na istoku, izvorišnim kracima reke [[Ljig (reka)|Ljig]] - odnosno Nakučanskom presedlinom odvojene od [[Rudnik (planina)|Rudnika]]. Unutrašnji, sjeverni dio luka Valjevskih planina zatvara uvala slijeva [[Kolubara|Kolubare]], a vanjski luk je u svom jugozapadnom djelu istaknut prema dolini Drine, i prema dolini [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] - na jugu.

Predjeli krajnjih istočnih ogranaka Valjevskih planina s [[Rajac (planinski predio)|Rajcem]] kao već izgrađenim turističkim centrom, netaknutom prirodom [[Ravna gora (Srbija)|Ravne gore]], Riora i Suvobora i [[Koštunići]]ma postali su centar ekološki zdrave poljoprivredne proizvodnje, prerade prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete s definiranim zemljopisnim podrijetlom i turizmom u znaku prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti kraja, pod sloganom “Spoj prirode i tradicije”. Brojne već afirmirane manifestacije ([[Kosidba na Rajcu]]<ref>{{Cite web |url= http://www.kosidba.com/ |title= Kosidba na Rajcu |accessdate=1 May 2019 |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=kosidba.com}}</ref>, [[Vidovdan]] u Koštunićima, Dani šljiva, Cvijet livada u [[Leušići|Leušiću]] i dr.) predstavljaju idealnu i dobro smišljenu osnovu integralnog razvoja regije s eko-turizmom kao krunom razvoja.

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
*Mala enciklopedija Prosveta, 3 izdanje, 1985., Beograd: Prosveta, 1985., {{ISBN|978-86-07-00001-2}}.
*Marković, Jovan Đ., Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, 1990., Sarajevo: Svjetlost, {{ISBN|978-86-01-02651-3}}.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Suvobor}}
* [https://web.archive.org/web/20111006164522/http://www.gornjimilanovac.org.rs/sr/geografskeodlike/lepote.htm#2 Suvobor na gornjimilanovac.org.yu]
* [http://www.ecolss.com/SAOPSTENJA/turizam.htm Suvobor na web stranici Lovačkog saveza Srbije]

[[Kategorija:Planine u Srbiji]]
[[Kategorija:Šumadijske planine]]