WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T03:07:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG|minijatura|Područje Sutorine]]

'''Sutorina''' ([[Crnogorski jezik|crnog. ćiril.]] Суторина) je selo na jugoistoku [[Crna Gora|Crne Gore]]. Također je i naziv za mali dio zemlje oko kojeg se spore [[Bosna i Hercegovina]] i Crna Gora. Bosna i Hercegovina smatra da je Sutorina dio Bosne i Hercegovine, te da Crna Gora nema nijedan valjani dokaz da je Sutorina njezino vlasništvo.

Selo se nalazi u blizini granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i tri kilometra od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u [[Igalo|Igalu]].

Okolno područje, uključujući i mali dio jadranske obale, nazvan je po svetoj Irirni. Nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], područje se nalazi u Crnoj Gori.

== Demografija ==

Prema posljednjem potvrđenom popisu pučanstva provedenom u Crnoj Gori, u Sutorini je bilo 622 stanovnika.

{{bar box
|title=nacionalni sastav Sutorine, 2003.<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, rujan 2004., {{ISBN|8684433009}}</ref>
|titlebar=#DDD
|left1=nacionalnost
|right2=broj
|width=400px
|bars=
{{bar percent|Srbi|#013971|66.2|402 (66,23%)}}
{{bar percent|Crnogorci|#FEC51C|21.7|132 (21,74%)}}
{{bar percent|Hrvati|#CC0000|0.8|5 (0,82%)}}
{{bar percent|Hercegovci|#2D3091|0.6|4 (0,66%)}}
{{bar percent|Jugoslaveni|#00ADEF|0.3|2 (0,33%)}}
{{bar percent|ostali, neizjašnjeni i nepoznati|#C3C3C3|10.2|62 (10,21%)}}
}}
== Spor ==

Obala duga 5 nmi (9,3 km) na zapadnom ulazu iz [[Vitaljina|Vitaljine]] u [[Boka Kotorska|Boku Kotorsku]] od rta Konfin do Igala, poznata kao Sutorina, uključuje Sutorinsku dolinu sa šest gradova i sela: [[Igalo]], Sutorinu, [[Sušćepan]], [[Prijevor]], [[Ratiševina|Ratiševinu]] i [[Kruševice]], odnosno područje veličine 83,7 km² prema podatcima Udruženja geografa u BiH.

Rt Konfin (tal: confine, granica) bio je granica između Sutorine i [[Prevlaka|Prevlake]] ([[Konavle]]) pod [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] od [[1699.]] godine.<ref>Blake, Topalović, 1996., str. 43.</ref>

Ovo područje je, kao i [[Neum]], [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Karlovačkim sporazumom]] od 1699. godine predano [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], odnosno [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], čime je Dubrovačka Republika prestala biti u izravnom dodiru s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Takvo stanje priznao je i [[Berlinski kongres]] [[1878.]] godine, kada je ovo područje postalo dio [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosne i Hercegovine]] pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Nakon stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], područje Sutorine postalo je dio [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]]. [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] područje Sutorine pripalo je [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] u sklopu [[Trebinje|Trebinjskog kotara]].<ref name=RD>Radoslav Dodig, [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060616/bih02.asp ''BiH traži Boku?''], ''[[Slobodna Dalmacija]], 16. lipnja 2006. Pristupljeno 17. siječnja 2015.</ref> Međutim, Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije [[1. travnja]] [[1936.]] godine objavila je financijski zakon kojim je obvezala ministra financija, uz odobrenje Ministarskog vijeća, da donese [[Uredba|uredbu]] sa zakonskom snagom o promjeni područja, granica i središta [[kotar]]a. Takva uredba objavljena je [[25. rujna]] 1936. godine kojom je područje Sutorine i Kruševica izdvojeno iz Trebinjskog kotara i pripojeno [[Boka Kotorska|Bokokotorskom kotaru]].<ref>Zoran Krešić, [http://www.vecernji.ba/sutorina-je-pripala-crnoj-gori-u-staroj-jugoslaviji-977754 ''Sutorina je pripala Crnoj Gori u staroj Jugoslaviji''], ''[[Večernji list]]'', 7. prosinca 2014. Pristupljeno 17. siječnja 2015.</ref>

Tajnik Predsjedništva [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]] [[Mile Peruničić]] na sjednici AVNOJ-a održanoj [[24. veljače]] [[1945.]] godine iznio je stav o unutarnjem razgraničenju Jugoslavije. Između ostalog, izrazio je stav da se [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] uzme u granicama određenim [[Berlinski kongres|Berlinskim ugovorom]], a [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] u granicama prije Balkanskog rata s [[Berane|Beranskim]] i [[Boka Kotorska|Kotorskim kotarom]], [[Plav]]om i [[Gusinje]]m. Granice su uzete dosta neodređeno, a nadalje radi se samo o iznesenom stavu, nikako pravnom aktu kojim su konačno uređene republičke granice. To je jasno iz primjera razgraničenja između [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]] i [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]], kada je u lipnju 1945. godine predložena Komisija sa zadaćom da predloži razgraničenje između Hrvatske i [[Vojvodina|Vojvodine]].

[[Ministarstvo za Konstituantu]] obratilo se [[20. kolovoza]] 1945. godine federalnim jedinicama cirkularom u kojem stoji da je do donošenja ustava potrebno provesti upravno-političku podjelu zemlje, te se u svezi s tim, traže podatci o okruzima, kotarima, gradskim i mjesnim odborima, s objašnjenjem je li ta podjela konačna ili se predviđaju i nova rješenja. U cirkularu se konstatira da među pojedinim republikama postoje neriješena teritorijalna pitanja, pa se u svezi s tim od federalnih jedinica zahtijeva da što prije upute svoja obrazložena mišljenja i prijedloge. U cirkularu se jasno vidi da su federalne jedinice imale mogućnost prigovora na teritorijalna razgraničenja.

Narodna Vlada Federalne BiH devet je dana poslije, [[29. kolovoza]] 1945. godine donijela Uredbu o određivanju područja narodnih odbora i ustanovljenju sjedišta mjesnih narodnih odbora, u kojoj je izostavljeno područje Sutorine i Kruševice. Narodna Vlada Federalne Crnge Gore četiri dana poslije, [[2. rujna]] 1945. godine Odlukom o administrativnoj podjeli navodi Sutorinu i Kruševicu u crnogorskom srezu Herceg-Novi.

Ustav FNR Jugoslavije donesen je [[31. siječnja]] 1946. godine, kada je očito bilo jasno da su sređena pitanja granica federalnih jedinica (kako je to tražilo Ministarstvo za Konstituantu u kolovozu 1945. godine). U Ustavu je glede razgraničenja federalnih jedinica – republika, određeno u čl. 12 da "razgraničenje teritorija narodnih republika vrši Narodna skupština FNRJ" i da se granice narodne republike ne mogu mijenjati bez njezinog pristanka. Kako je Ustav FNRJ donesen poslije određivanja granica, on ne može djelovati retroaktivno. Iz prethodnog teksta jasno je da je razgraničenje BiH i Crne Gore riješeno već u rujnu 1945. godine. Vlada Federalne BiH nije nikada imala stvarnu vlast nad područjem Sutorine i Kruševice, a rečenom Uredbom i pravno je priznala takvo stanje, dok je Vlada FCG imala stvarnu vlast nad tim područjem i pravno ga je priznala dijelom Federalne Crne Gore Odlukom o administrativnoj podjeli FCG.

Konačno je [[Badinterova komisija]] [[1992.]] godine odredila da prijašnja razgraničenja dobivaju svojstvo granica zaštićenih međunarodnim sporazumom.

== Izvori ==

;Citati
{{izvori}}

;Knjige
* Henry G. Blake, Duško Topalović, ''The Maritime Boundaries of the Adriatic Sea'', Durham: IBRU, 1996. {{ISBN|9781897643228}}.

[[Kategorija:Crna Gora]]

Sutorina - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica