Sutivan - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:53, 8. ožujak 2026.

2026-03-08T23:53:34Z

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 23:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sutivan'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Sutivan		\| ime = Sutivan
	\| grb = Sutivan (grb).gif		\| grb = Sutivan (grb).gif
Redak 95:		Redak 95:
	{{Naselja na Braču}}		{{Naselja na Braču}}
	{{GiO SDŽ}}		{{GiO SDŽ}}
	[[Kategorija:~~Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]~~		[[Kategorija:Sutivan\| ]]
	~~[[Kategorija:Brač~~]]

Suradnik10 u (test) 03:48, 1. srpanj 2025.

2025-07-01T03:48:27Z

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 03:48
Redak 48:		Redak 48:
	17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice [[Boj u Splitskom kanalu\|pomorske bitke u Splitskim vratima]] i [[Brački kanal\|Bračkom kanalu]] u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka [[Brač]]a i [[Šolta\|Šolte]], u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.<ref>[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/13368-spomenik-braniteljima-.html Brač Online] Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.</ref>		17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice [[Boj u Splitskom kanalu\|pomorske bitke u Splitskim vratima]] i [[Brački kanal\|Bračkom kanalu]] u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka [[Brač]]a i [[Šolta\|Šolte]], u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.<ref>[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/13368-spomenik-braniteljima-.html Brač Online] Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.</ref>

	Ono što je nekad bilo uvrjedom, vremenom je postalo identitetom i ponosom mjesta. Dosjetljivi mještanin Roko Zuanić Anakleto je tijekom noći postavio 2001. kip mačke na ogradu zvonika. Kip je isklesan u bijelom kamenu. Prikazuje sjedeću mačku kako smireno gleda prema luci, simbolizirajući mir i jedinstvenost Sutivana. Nekima se ta zamisao nije svidjela, pa ju je skrio iza ograde, gdje je boravila dvije godine. Poslije karnevala vratio ju je u zvonik i otad je simbolom Sutivana.<ref name=rugalica/> Stvar nije stala na tome. HRT je [[ilm u 2016.\|2016.]] snimio dokumentarni film ''[[Sutivan: maška u kampanelu]]'' u sklopu serijala ''[[Otkrivamo Hrvatsku]]''. 2019. je Narodna knjižnica Sutivan objavila brošuru ''Mačka u kampanelu: ponos i predrasude'' u kojoj je istražen nastanak legende i njena povijesna pozadina. Sadrži i tekst Marka Uvodića Splićanina. 2020. je na rivi postavljena skulptura djevojčice s mačkom koja joj se naslonila preko noge. Djevojčica svojoj mački pokazuje mačkuu u zvoniku. Djelo simbolizira povezanost generacija s legendom. Kip je djelo [[Ante Strinić]]a. 2022. je Narodna knjižnica Sutivan objavila je ilustriranu knjigu ''Priča o mački u kampanelu / The Story about the Cat in the Belfry''. Ilustrirao ju je [[Dražen Jerabek]] uz tekst [[Franjo Mlinac\|Franje Mlinca]]. <ref name=legenda/>		Ono što je nekad bilo uvrjedom, vremenom je postalo identitetom i ponosom mjesta. Dosjetljivi mještanin Roko Zuanić Anakleto je tijekom noći postavio 2001. kip mačke na ogradu zvonika. Kip je isklesan u bijelom kamenu. Prikazuje sjedeću mačku kako smireno gleda prema luci, simbolizirajući mir i jedinstvenost Sutivana. Nekima se ta zamisao nije svidjela, pa ju je skrio iza ograde, gdje je boravila dvije godine. Poslije karnevala vratio ju je u zvonik i otad je simbolom Sutivana.<ref name=rugalica/> Stvar nije stala na tome. HRT je [[ilm u 2016.\|2016.]] snimio dokumentarni film ''[[Sutivan: maška u kampanelu]]'' u sklopu serijala ''[[Otkrivamo Hrvatsku]]''. 2019. je Narodna knjižnica Sutivan objavila brošuru ''Mačka u kampanelu: ponos i predrasude'' u kojoj je istražen nastanak legende i njena povijesna pozadina. Sadrži i tekst Marka Uvodića Splićanina. 2020. je na rivi postavljena skulptura djevojčice s mačkom koja joj se naslonila preko noge. Djevojčica svojoj mački pokazuje mačkuu u zvoniku. Djelo simbolizira povezanost generacija s legendom. Kip je djelo [[Ante Strinić]]a. 2022. je Narodna knjižnica Sutivan objavila je ilustriranu knjigu ''Priča o mački u kampanelu / The Story about the Cat in the Belfry''. Ilustrirao ju je [[Dražen Jerabek]] uz tekst [[Franjo Mlinac\|Franje Mlinca]]. <ref name=legenda/> 2024. je održana šaljiva rekonstrukcija kamenovanja trajekta zbog povika o mački u zvoniku.<ref>[https://moj-otok.com/wp/ari/prvasici-rekonstruirali-povijesno-kamenovanje-vapora/ '' Prvašići rekonstruirali povijesno “kamenovanje vapora”'']. Narodna knjižnica Sutivan. 11. lipnja 2024. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10 u (test) 03:46, 1. srpanj 2025.

2025-07-01T03:46:06Z

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 03:46
Redak 43:		Redak 43:
	Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u [[Čile]], [[SAD]], [[Argentina\|Argentinu]] i [[Bolivija\|Boliviju]]. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti ''[[Bogatstvo i uboštvo]]'', sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.		Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u [[Čile]], [[SAD]], [[Argentina\|Argentinu]] i [[Bolivija\|Boliviju]]. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti ''[[Bogatstvo i uboštvo]]'', sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.

	U Prvome svjetskom ratu je za ratne potrebe, prije svega za izlijevanje topova, Austro-Ugarska je konfiscirala i na druge načine pribavljala željeznu građu. To nije zaobišlo ni crkvena zvona koja su konfiscirali, pa tako i stivanska. Svugdje su čim se je uzmoglo, nastojali pribaviti nova zvona. Ratom osiromašena mjesta su unatoč neimaštini mnogo se trudila i odricala da bi došla do novih zvona. U toj brzini mogućnost je da se dogodilo da nisu sva zvona bila dobro izlivena zbog naglo narasle potražnje, pa su loše zvonila. Na to bi ljudi govorili da zvona ne zvone, nego "mijauču, kao da imaju mačku u zvoniku''". Stivanjani su se potrudili imati najbolja zvona, no nekako se dogodilo da je ta legenda prilijepljena njima. 1930-ih godina putnici na brodskoj liniji Split — Sutivan — Milna ugledali su mačku kako trči po ogradi zvonika crkve u Sutivanu. Najčešća inačica objašnjenja jest da je to mačka trčala za hobotnicom koja je pobjegla iz ribarskog lonca.<ref name=legenda/> Hobotnici se prigoda za bijeg ukazala kad je domaćica ostala bez luka pa je otišla posuditi u susjede, pritom ostavivši kućna vrata otvorena.<ref name=rugalica>Tatjana Lisičin/More/HRT : [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/macka-na-kampanelu-rugalica-s-mora-6357677 '' Mačka na kampanelu, rugalica s mora'']. HRT. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Hobotnica je pobjegla i naišla na mačku. Bježeći od mačke, popela se na zvonik, a mačka je krenula za njom. Putnici su se na to rugali Stivanjanima povicima "''Eno vam maške u kampanelu!''" i "''Maška u kampanelu!''" uz glasni grohot. Uslijedilo je rivalstvo između Sutivana i susjednih mjesta, što je rezultiralo i ozbiljnim izgredima. Stivanjani bi u luci kamenjem gađali brod ako bi netko dobacio rugalicu. Mačka u zvoniku bila je temom tekstova [[Marko Uvodić\|Marka Uvodića Splićanina]], a svađe zbog nje tekstova Miljenka Smoje.<ref name=legenda>[https://moj-otok.com/wp/ari/macka-u-kampanelu-sutivan/ ''Legenda o mački u kampanelu u Sutivanu '']. Narodna knjižnica Sutivan. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>		U Prvome svjetskom ratu je za ratne potrebe, prije svega za izlijevanje topova, Austro-Ugarska je konfiscirala i na druge načine pribavljala željeznu građu. To nije zaobišlo ni crkvena zvona koja su konfiscirali, pa tako i stivanska. Svugdje su čim se je uzmoglo, nastojali pribaviti nova zvona. Ratom osiromašena mjesta su unatoč neimaštini mnogo se trudila i odricala da bi došla do novih zvona. U toj brzini mogućnost je da se dogodilo da nisu sva zvona bila dobro izlivena zbog naglo narasle potražnje, pa su loše zvonila. Na to bi ljudi govorili da zvona ne zvone, nego "''mijauču, kao da imaju mačku u zvoniku''". Stivanjani su se potrudili imati najbolja zvona, no nekako se dogodilo da je ta legenda prilijepljena njima. 1930-ih godina putnici na brodskoj liniji Split — Sutivan — Milna ugledali su mačku kako trči po ogradi zvonika crkve u Sutivanu. Najčešća inačica objašnjenja jest da je to mačka trčala za hobotnicom koja je pobjegla iz ribarskog lonca.<ref name=legenda/> Hobotnici se prigoda za bijeg ukazala kad je domaćica ostala bez luka pa je otišla posuditi u susjede, pritom ostavivši kućna vrata otvorena.<ref name=rugalica>Tatjana Lisičin/More/HRT : [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/macka-na-kampanelu-rugalica-s-mora-6357677 '' Mačka na kampanelu, rugalica s mora'']. HRT. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Hobotnica je pobjegla i naišla na mačku. Bježeći od mačke, popela se na zvonik, a mačka, koja nije bila samo obična ulična mačka, nego prepredena spretna "mačka od porta" je krenula za njom na zvonik. <ref>Franjo Mlinac: [https://moj-otok.com/wp/ulivelusmorem/2019/05/07/macka-u-kampanelu/ ''Mačka u kampanelu '']. Narodna knjižnica Sutivan. 7. svibnja 2019. Pristupljeno 1. srpnja 2025. {{odlična}}</ref> Putnici su se na to rugali Stivanjanima povicima "''Eno vam maške u kampanelu!''" i "''Maška u kampanelu!''" uz glasni grohot. Uslijedilo je rivalstvo između Sutivana i susjednih mjesta, što je rezultiralo i ozbiljnim izgredima. Stivanjani bi u luci kamenjem gađali brod ako bi netko dobacio rugalicu. Mačka u zvoniku bila je temom tekstova [[Marko Uvodić\|Marka Uvodića Splićanina]], a svađe zbog nje tekstova Miljenka Smoje.<ref name=legenda>[https://moj-otok.com/wp/ari/macka-u-kampanelu-sutivan/ ''Legenda o mački u kampanelu u Sutivanu '']. Narodna knjižnica Sutivan. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>

	[[Datoteka:Boj u Splitskom kanalu.jpg\|mini\|desno\|280px\|Boj u Splitskom kanalu.]]		[[Datoteka:Boj u Splitskom kanalu.jpg\|mini\|desno\|280px\|Boj u Splitskom kanalu.]]
Redak 93:		Redak 93:
	* [http://www.sutivan.hr Službena stranica općine Sutivan]		* [http://www.sutivan.hr Službena stranica općine Sutivan]

	~~{{Mrva-općina}}~~
	{{Naselja na Braču}}		{{Naselja na Braču}}
	{{GiO SDŽ}}		{{GiO SDŽ}}
	[[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
	[[Kategorija:Brač]]		[[Kategorija:Brač]]

Suradnik10: /* Povijest */

2025-07-01T03:39:48Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 03:39
Redak 41:		Redak 41:
	U 1893. godini Stivan je proizvodio oko 9300 hektolitara vina i 3500 hektolitara ulja - 1/4 ukupne Bračke proizvodnje.		U 1893. godini Stivan je proizvodio oko 9300 hektolitara vina i 3500 hektolitara ulja - 1/4 ukupne Bračke proizvodnje.

	Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u [[Čile]], [[SAD]], [[Argentina\|Argentinu]] i [[Bolivija\|Boliviju]]. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti ~~“Bogatstvo~~ i ~~uboštvo”~~, sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.		Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u [[Čile]], [[SAD]], [[Argentina\|Argentinu]] i [[Bolivija\|Boliviju]]. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti ''[[Bogatstvo i uboštvo]]'', sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.

			U Prvome svjetskom ratu je za ratne potrebe, prije svega za izlijevanje topova, Austro-Ugarska je konfiscirala i na druge načine pribavljala željeznu građu. To nije zaobišlo ni crkvena zvona koja su konfiscirali, pa tako i stivanska. Svugdje su čim se je uzmoglo, nastojali pribaviti nova zvona. Ratom osiromašena mjesta su unatoč neimaštini mnogo se trudila i odricala da bi došla do novih zvona. U toj brzini mogućnost je da se dogodilo da nisu sva zvona bila dobro izlivena zbog naglo narasle potražnje, pa su loše zvonila. Na to bi ljudi govorili da zvona ne zvone, nego "mijauču, kao da imaju mačku u zvoniku''". Stivanjani su se potrudili imati najbolja zvona, no nekako se dogodilo da je ta legenda prilijepljena njima. 1930-ih godina putnici na brodskoj liniji Split — Sutivan — Milna ugledali su mačku kako trči po ogradi zvonika crkve u Sutivanu. Najčešća inačica objašnjenja jest da je to mačka trčala za hobotnicom koja je pobjegla iz ribarskog lonca.<ref name=legenda/> Hobotnici se prigoda za bijeg ukazala kad je domaćica ostala bez luka pa je otišla posuditi u susjede, pritom ostavivši kućna vrata otvorena.<ref name=rugalica>Tatjana Lisičin/More/HRT : [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/macka-na-kampanelu-rugalica-s-mora-6357677 '' Mačka na kampanelu, rugalica s mora'']. HRT. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Hobotnica je pobjegla i naišla na mačku. Bježeći od mačke, popela se na zvonik, a mačka je krenula za njom. Putnici su se na to rugali Stivanjanima povicima "''Eno vam maške u kampanelu!''" i "''Maška u kampanelu!''" uz glasni grohot. Uslijedilo je rivalstvo između Sutivana i susjednih mjesta, što je rezultiralo i ozbiljnim izgredima. Stivanjani bi u luci kamenjem gađali brod ako bi netko dobacio rugalicu. Mačka u zvoniku bila je temom tekstova [[Marko Uvodić\|Marka Uvodića Splićanina]], a svađe zbog nje tekstova Miljenka Smoje.<ref name=legenda>[https://moj-otok.com/wp/ari/macka-u-kampanelu-sutivan/ ''Legenda o mački u kampanelu u Sutivanu '']. Narodna knjižnica Sutivan. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>

	[[Datoteka:Boj u Splitskom kanalu.jpg\|mini\|desno\|280px\|Boj u Splitskom kanalu.]]		[[Datoteka:Boj u Splitskom kanalu.jpg\|mini\|desno\|280px\|Boj u Splitskom kanalu.]]
	17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice [[Boj u Splitskom kanalu\|pomorske bitke u Splitskim vratima]] i [[Brački kanal\|Bračkom kanalu]] u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka [[Brač]]a i [[Šolta\|Šolte]], u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.<ref>[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/13368-spomenik-braniteljima-.html Brač Online] Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.</ref>		17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice [[Boj u Splitskom kanalu\|pomorske bitke u Splitskim vratima]] i [[Brački kanal\|Bračkom kanalu]] u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka [[Brač]]a i [[Šolta\|Šolte]], u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.<ref>[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/13368-spomenik-braniteljima-.html Brač Online] Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.</ref>

			Ono što je nekad bilo uvrjedom, vremenom je postalo identitetom i ponosom mjesta. Dosjetljivi mještanin Roko Zuanić Anakleto je tijekom noći postavio 2001. kip mačke na ogradu zvonika. Kip je isklesan u bijelom kamenu. Prikazuje sjedeću mačku kako smireno gleda prema luci, simbolizirajući mir i jedinstvenost Sutivana. Nekima se ta zamisao nije svidjela, pa ju je skrio iza ograde, gdje je boravila dvije godine. Poslije karnevala vratio ju je u zvonik i otad je simbolom Sutivana.<ref name=rugalica/> Stvar nije stala na tome. HRT je [[ilm u 2016.\|2016.]] snimio dokumentarni film ''[[Sutivan: maška u kampanelu]]'' u sklopu serijala ''[[Otkrivamo Hrvatsku]]''. 2019. je Narodna knjižnica Sutivan objavila brošuru ''Mačka u kampanelu: ponos i predrasude'' u kojoj je istražen nastanak legende i njena povijesna pozadina. Sadrži i tekst Marka Uvodića Splićanina. 2020. je na rivi postavljena skulptura djevojčice s mačkom koja joj se naslonila preko noge. Djevojčica svojoj mački pokazuje mačkuu u zvoniku. Djelo simbolizira povezanost generacija s legendom. Kip je djelo [[Ante Strinić]]a. 2022. je Narodna knjižnica Sutivan objavila je ilustriranu knjigu ''Priča o mački u kampanelu / The Story about the Cat in the Belfry''. Ilustrirao ju je [[Dražen Jerabek]] uz tekst [[Franjo Mlinac\|Franje Mlinca]]. <ref name=legenda/>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2025-07-01T01:47:46Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 01:47
Redak 69:		Redak 69:
	* spomenik hrvatskim braniteljima, djelo akad. kipara Lovre Jakšića		* spomenik hrvatskim braniteljima, djelo akad. kipara Lovre Jakšića
	* [[Antički brodolom kod Sutivana na Braču\|antički brodolom]] iz kasne antike, u moru pored mjesta		* [[Antički brodolom kod Sutivana na Braču\|antički brodolom]] iz kasne antike, u moru pored mjesta
			* Kip djevojčice s mačkom. Postavljen je 5. svibnja 2020. godine. Izvorno je planirano da bude na mostiću ispred povijesne kule, no zbog skore sanacije i rekonstrukcije Djevojčica s mačkom je smještena na klupi na stivanskoj rivi i pokazuje rukom ka zvoniku. Kip je od metala, a prikazuje djevojčicu koja mački pokazuje slavnu stivansku ''mačku u kampanelu''. Skulptura je djelo splitskog akademskog kipara [[Ante Strinić]]a. <ref>[https://web.facebook.com/visitsutivan/posts/tek-%C5%A1to-je-krenulo-popu%C5%A1tanje-mjera-donesenih-pred-ugrozom-od-korona-virusa-i-%C5%A1t/2910086992362413/?_rdc=1&_rdr ''Tek što je krenulo popuštanje mjera ... '']. Objava TZ Sutivana na svom profilu od 5. svibnja 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref> Djelo je u sklopu koncept postavljanja javnih skulptura u Općini Sutivanu, čiji je auktor Franjo Mlinac.<ref>[https://www.sutivan.hr/novosti/koncept-postavljanja-javnih-skulptura-u-opcini-sutivan/ ''Koncept postavljanja javnih skulptura u Općini Sutivan '']. Općina Sutivan. 13. siječnja 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>
			* Spomenik stivanskim ribarima. Postavljen oko 10. lipnja 2025, u srcu stivanskog porta, nedaleko od mjesta gdje je privezana jedne od posljednjih ribarskih gajeta u mjestu. Izgleda je [[kolona\|kolone]] na kojoj je ostavljena ''berita'' (kapa "francuzica"), koju kao da je ribar zaboravio ponijeti. Kolona je od kamena, a odložena kapa je od metala. Izvedbu spomenika djelo je bračkog akademskog kipara [[Đani Martinić\|Đanija Martinića]]. <ref>[https://moj-otok.com/wp/ari/postavljen-spomenik-stivanskim-ribarima/ '' Postavljen spomenik stivanskim ribarima'']. Narodna knjižnica Sutivan. 10. lipnja 2025. Pristupljeno 1. srpnja 2025.</ref>

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T01:27:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 01:27
Redak 83:		Redak 83:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.sutivan.hr Službena stranica općine Sutivan]		* [http://www.sutivan.hr Službena stranica općine Sutivan]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:00:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Sutivan
| grb = Sutivan (grb).gif
| karta2 =
| naziv karte2 =
| z. širina = 43.385
| z. dužina = 16.477
| županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
| načelnik = Ranko Blažević<ref name="slobodnadalmacija">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/211270/Default.aspx Čuda u Metkoviću i Sutivanu: nezavisne liste uz pomoć društvenih mreža uzdrmale ‘nepromjenljivu’ vlast]</ref>
| naselja = Sutivan
| površina = 22,00
| broj stanovnika2011. = 822
| poštanski broj = 21403
| slika = Sutivan, Brac.jpg
| slika_opis = Sutivan
}}

'''Sutivan''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
Jedino naselje je mjesto Sutivan.

== Zemljopis ==
Sutivan je sa svojih 822 stanovnika zasigurno jedna od najmanjih hrvatskih općina, smještena na otoku [[Brač]]u - nasuprot [[Split]]a, protežući se duž sjeverozapadne obale otoka od Miraca do Bobovišća.

== Stanovništvo ==
=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Sutivan ima 822<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.</ref> stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 94,65%<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.</ref>, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 86,37% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.</ref>

== Uprava ==
== Povijest ==
Ime Sutivan službeno je ime nastalo od imena starokršćanske bazilike sanctus Johannes, iako ga mještani i ostali otočani nazivaju isključivo Stivan, a u tom obliku se javlja i u raznim povijesnim ispravama. Od 250 stanovnika pocetkom XVIII stoljeća pa preko 1875 stanovnika 1890. godine Stivan danas ima oko 700 stalnih stanovnika.
[[Datoteka:Sutivan.jpg|mini|lijevo|250px|Sutivanska luka.]]
Do opadanja je došlo, kao i u cijeloj Dalmaciji, nakon [[vinska klauzula|vinske klauzule]], te bolesti vinove loze - [[Peronospora|peronospore]] i [[Žiloždera|žiloždere]], koje su opustošili Bračko gospodarstvo.

Godine [[1611.]] Sutivan je imao 196 ''duša od pričesti'', [[1618.]] oko 200 ''duša od pričesti'', [[1681.]] godine 260, a [[1697.]] 300 stanovnika. Taj se broj zadržao i [[1718.]], ali je [[1738.]] naselje već imalo 400 ''duša od pričesti'' odnosno 450 stanovnika. Do [[1763.]] broj stanovnika raste na 500, a [[1772.]] u Sutivanu živi 700 ljudi. Radi zaštite od [[gusar]]skih napada u mletačko-turskim ratovima sagrađen je Kaštil u istočnom dijelu luke, a sagradio ga je na morskom žalu Janko Marijanović-Dražoević nazvan konte Janko podrijetlom iz [[Poljička Republika|Poljica]]. Donji jaki i kosi zidovi toga kaštela iz 17. stoljeća građeni su od tesana kamenja. Malo podalje je oko [[1700.]] godine splitski pjesnik [[Jerolim Kavanjin]] sagradio svoj [[dvorac Kavanjin u Sutivanu|dvorac]] u [[barok]]nom stilu, s dvorištem i parkom. Tu je ispjevao svoju ''Velepjesan''. Na južnim dvorišnim vratima uklesao je natpis ''OSTIVM NON HOSTIVM'' (''Prijateljima, a ne neprijateljima'').

Stara sutivanska Loža u Velikoj zgradi služila je za sastanke, dok je Mala zgrada služila za tamnicu. Svi su ti objekti davali određeni pečat tome naselju. Sutivanska župna [[crkva]] nadograđena i proširena [[1772.]] u baroknom stilu ukrašena je mnogim umjetninama. Privatna muška osnovna škola osnovana je [[1837.]], a nastavu je održavao mjesni župnik dok ju nije tri godine kasnije tadašnja pokrajinska vlast priznala državnom školom. Ženska osnovna škola otvorena je [[1882.]], a u objema školama [[hrvatski jezik|hrvatski]] je kao nastavni jezik uveden [[1886.]] godine. U Sutivanu je [[1822.]] bio liječnik Andrija Definis i ljekarnik Jakov Dešković. [[1873.]] godine Sutivan ima općinskoga liječnika i dvije primalje.

U 1893. godini Stivan je proizvodio oko 9300 hektolitara vina i 3500 hektolitara ulja - 1/4 ukupne Bračke proizvodnje.

Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u [[Čile]], [[SAD]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Bolivija|Boliviju]]. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti “Bogatstvo i uboštvo”, sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.
[[Datoteka:Boj u Splitskom kanalu.jpg|mini|desno|280px|Boj u Splitskom kanalu.]]
17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice [[Boj u Splitskom kanalu|pomorske bitke u Splitskim vratima]] i [[Brački kanal|Bračkom kanalu]] u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka [[Brač]]a i [[Šolta|Šolte]], u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.<ref>[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/13368-spomenik-braniteljima-.html Brač Online] Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.</ref>

== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
* [[Vanja Ilić (plivač)|Vanja Ilić]], hrv. plivač, hrvatski, jugoslavenski i čileanski državni rekorder<ref name="Gizdić">[https://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/olimp-69-2018 Issuu.com] Jurica Gizdić: In memoriam Vanja Ilić, str. 11., Olimp broj 69, prosinca 2018. {{ISSN|1331-9523}} (pristupljeno 20. siječnja 2019.)</ref>
* [[Jerolim Kavanjin]] - hrvatski [[barok]]ni pjesnik
* [[Androniko Lukšić]] - najbogatiji Hrvat i jedan od bogatijih svjetskih poduzetnika.
* [[Vedran Jutronić]] - športaš
* [[Ivan Marinković Slavko]] - [[narodni heroj]]
* [[Amalia Rendić]] - čileanska književnica
* [[Antonio Rendic]] - čileanski književnik, liječnik, u postupku [[beatifikacija|beatifikacije]]
* [[Ivan Ivanović Jutronić]], trgovac, javni djelatnik u Čileu
* [[Branko Lukšić]], povratnik u Hrvatsku iz Čilea, legenda hrvatskog planinarstva <ref name=Mlinac>Franjo Mlinac: [https://www.sutivan.hr/bastina-i-tradicije/crtice-iz-stivanske-povijesti-branko-luksic-legenda-hrvatskog-alpinizma/ '' Crtice iz stivanske povijesti – Branko Lukšić, legenda hrvatskog alpinizma''] Službene stranice općine Sutivana. 15. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref>

== Spomenici i znamenitosti ==
* Crkvica Sv. Ivana na temeljima starokršćanske bazilike iz VI stoljeća
* Župna crkva Uznesenja Marijina iz [[1579.]] godine
* Katakombe na novom groblju iz [[1634.]] godine
* [[Vjetrenjača]] obitelji Ilić
* Crkva Sv. Roka iz [[1635.]] godine
* [[Ljetnikovac Jerolima Kavanjina]] iz [[1690.]] godine
* Kastel “Marijanovića” iz XVII stoljeća
* Kompleks kuća Definis
* Kompleks kuća “Ilić” iz [[1505.]] godine
* spomenik hrvatskim braniteljima, djelo akad. kipara Lovre Jakšića
* [[Antički brodolom kod Sutivana na Braču|antički brodolom]] iz kasne antike, u moru pored mjesta

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
== Šport ==
* [[Boćarski klub Stivan]]

== Literatura ==

* Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sutivan.hr Službena stranica općine Sutivan]

{{Mrva-općina}}
{{Naselja na Braču}}
{{GiO SDŽ}}
[[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Brač]]