WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:11:36Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Susak (Mali Lošinj)'''-->~~{{uklopi iz\|Donje Selo (Susak)}}		{{uklopi iz\|Donje Selo (Susak)}}
	{{uklopi iz\|Gornje Selo (Susak)}}		{{uklopi iz\|Gornje Selo (Susak)}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T09:08:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 09:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Susak (Mali Lošinj)'''-->{{uklopi iz\|Donje Selo (Susak)}}		<!--'''Susak (Mali Lošinj)'''-->{{uklopi iz\|Donje Selo (Susak)}}
	{{uklopi iz\|Gornje Selo (Susak)}}		{{uklopi iz\|Gornje Selo (Susak)}}
	{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Susak		\|ime = Susak
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T05:32:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{uklopi iz|Donje Selo (Susak)}}
{{uklopi iz|Gornje Selo (Susak)}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Susak
|regija =
|županija = [[Primorsko-goranska županija]]
|općina = [[Mali Lošinj]]
|mikroregija = otok [[Susak]]
|najgrad = [[Mali Lošinj]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 44.51
|z. dužina = 14.3
|brojstan = 188
|gustoća =
|domaćinstva = 73
|pošta =
|pozbroj = +385 (0)51
|autooznaka = RI
|slika =
|slika opis =
}}
'''Susak''' je mjesto u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], na otoku [[Susak|Susku]].

== Povijest ==

Na otok prvi dolaze [[Iliri]]<ref name="otok-susak.org">otok-susak.org: [http://www.otok-susak.org/hr/prica-o-susku/ Priča o Susku]</ref>, koji su na Veloj Straži, najvišoj točki otoka (98 m), sagradili obrambenu i dojavnu građevinu. Nakon Ilira dolaze [[Rimljani]]. Rimski pisac [[Plinije]] spominje [[Susak]] kao pjeskovit otok nedaleko od današnje [[Pula|Pule]].

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva ([[476.]], otok dolazi pod vlast [[Ostrogoti|Ostrogota]], a od 6. do 10. stoljeća je pod vlašću [[Bizant]]a.

[[Hrvati]] otok naseljavaju u [[8. stoljeće|8. stoljeću]], a otok u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] postaje dio [[kraljevina Hrvatska|kraljevine Hrvatske]]. Na otok dolaze [[benediktinci]], kojima hrvatski kralj [[Krešimir]] gradi samostan. Prvi redovnici dolaze iz [[Osor]]a, a poglavar dolazi iz [[Monte Cassino|Monte Cassina]] u Italiji. Samostan ubrzo prerasta u [[Opatija (redovnička ustanova)|opatiju]].

Prvi pisani dokument spominje otok je Mletačka kronika [[Ivan Đakon|Ivana Đakonina]] iz [[884.]] godine, u kojem se Susak naziva "Sansagus"'u kojem je zapisan pod imenom.

Otok često napadaju [[gusari]] i [[uskoci]], pa se u 12 st. gradi utvrda, čije je ruševne temelje utvrde i danas moguće vidjeti u blizini crkve.

Susak je u srednjem vijeku doživio jedan demografski doseljenički val stanovnika iz [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]], pa su tako nastali štokavsko-čakavski govori.<ref name="7. neretvanski susreti">Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011. </ref>

U 14. stoljeću opatija se ukida, ali nastavlja djelovati kao [[samostan]] sve do [[1770.]]. Po ukidanju opatije, otok i imovina pripada osorskom biskupu, koji na otoku osniva [[župa|župu]] i na ostacima benediktinske opatije gradi župnu crkvu [[Sv. Nikola|sv. Nikole]]. Današnji oltar [[Gospa Karmelska|Gospe Karmelske]] je izgrađen na svetištu opatije.

Po odlasku benediktinaca [[Susak|otok]] je imao oko 300 stanovnika.

U 18. stoljeću otok dolazi pod upravu Habsburške Monarhije odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], koje gradi odmaralište, lječilište, šetnicu koja spaja dvije najveće pješčane uvale, [[svjetionik]] ([[1885.]]), te uvodi uredno vođenje zemljišnih knjiga ([[katastar]]).

Nakon Austro-Ugarske, otok potpada pod [[italija|Italiju]], koja provodi radikalnu [[talijanizacija|talijanizaciju]]: [[talijanski]] postaje službenim jezikom, a sva se imena i prezimena prevode na njihovu talijansku verziju.

[[Susak]] je na vrhuncu svog razvoja [[1936.]] gradi vinariju, a [[1940.]] i tvornicu za preradu ribe. Krajem drugog svjetskog rata, otok dosiže svoj demografski maksimum - 1876 stanovnika.

Završetkom Drugog svjetskog rata Susak postaje dio Hrvatske, tj. Jugoslavije. [[Komunizam|Komunistički]] režim provodi [[nacionalizacija|nacionalizaciju]] i [[agrarna reforma|agrarnu reformu]], što je imalo jako loše posljedice po otok. Tvornica za preradu riba se zatvara, a [[1960-ih]] godina počinje masovno [[emigracija|iseljavanje]]. Čak 1395 suščana napušta otok zbog političkih i ekonomskih razloga. Svatko tko je mogao čamcima na vesla bježi u Italiju, a odatle za [[SAD|Sjedinjene države]], [[Hoboken]], [[New Jersey]].

== Stanovništvo ==

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo su [[Hrvati]] ([[Sansegoti]]).

Svojevremeno je otok bio najgušće naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Masovno iseljavanje je počelo 1964. godine, uvođenjem poreza na [[vino]], inače glavnog [[Susak|susačkog]] proizvoda.

Velik broj [[Sansegoti|sušćanskih]] iseljenika živi u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], najviše u [[Hobokenu]] i [[New Jersey]].

=== Kretanje broja stanovnika za naselje Susak ===
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_15&ti=Primorsko%2Dgoranska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima++++++++&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx = 600
|dimy =
|stanmax = 1800
|crta1 = 300
|crta2 = 150
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 1089
|p2 = 1095
|p3 = 1111
|p4 = 1333
|p5 = 1335
|p6 = 1412
|p7 = 1564
|p8 = 1541
|p9 = 1629
|p10 = 1434
|p11 = 1199
|p12 = 323
|p13 = 247
|p14 = 188
|p15 = 188
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Promet ==

Brodskom linijom je povezan sa [[Mali Lošinj|Malim Lošinjem]] i [[Rijeka|Rijekom]].

== Gospodarstvo ==

Svojevremeno su 97% [[Susak|Suska]] činili [[vinograd]]i.

Otok je imao i svoju autohtonu vinsku sortu, [[trojišćina|trojišćinu]].

Kao druga važna djelatnost na otoku je bilo [[pomorstvo]]; [[Sansegoti|Suicani]] su bili poznati i kao vrsni mornari.

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Susak]]

Susak (Mali Lošinj) - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica