Suradnik10 u (test) 18:09, 17. svibanj 2026.

2026-05-17T18:09:57Z

←Starija inačica		Inačica od 17. svibanj 2026. u 18:09
Redak 90:		Redak 90:
	Postoje pouzdani podatci da je sadanji gradski teritorij bio gusto naseljena u [[Kelti\|keltsko]] vrijeme, o čemu svjedoči pronađeni brončani i srebrni novac.		Postoje pouzdani podatci da je sadanji gradski teritorij bio gusto naseljena u [[Kelti\|keltsko]] vrijeme, o čemu svjedoči pronađeni brončani i srebrni novac.

	Prvi pisano spominjanje naselja na mjestu današnjeg Surčina su iz [[1404.]] godine. Povijesna isprava koja govori o tome je povelja kojom je kralj darovao to naselje plemićkoj obitelji [[Morovići]]. Nakon [[Požarevački mir\|Požarevačkog mira]] [[1718.]] godine Surčin je ušao u sastav [[zemun]]skog posjeda grofa ~~Schönborna~~, a od [[1745.]] godine je dijelom [[Vojna krajina\|Hrvatsko-slavonske vojne krajine]].		Prvi pisano spominjanje naselja na mjestu današnjeg Surčina su iz [[1404.]] godine. Povijesna isprava koja govori o tome je povelja kojom je kralj darovao to naselje plemićkoj obitelji [[Morovići]]ma. Nakon [[Požarevački mir\|Požarevačkog mira]] [[1718.]] godine Surčin je ušao u sastav [[zemun]]skog posjeda grofa [[Schönborn]]a, a od [[1745.]] godine je dijelom [[Vojna krajina\|Hrvatsko-slavonske vojne krajine]].

	Nakon što je osnovana Vojna Krajina, u Surčin se doseljavaju [[Hrvati]] iz [[Lika\|Like]]<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/159/izzemlje.html ''Zvonik'', br. 159] Nada Antončić: Upoznajmo župu Presvetog Trojstva u Surčinu</ref>. Naselili su se na istoku Surčina, prema Zemunu. Odmah po doseljenju odabrali zemljište gdje su namjeravali sagraditi crkvu. Izabrali su najbolju lokaciju koju su označili velikim drvenim križem, a nešto poslije su na stupovima dogradili crkveni zvonik<ref name="Zvonik"/>. Crkva je u Surčinu od [[1786.]] godine.		Nakon što je osnovana Vojna Krajina, u Surčin se doseljavaju [[Hrvati]] iz [[Lika\|Like]]<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/159/izzemlje.html ''Zvonik'', br. 159] Nada Antončić: Upoznajmo župu Presvetog Trojstva u Surčinu</ref>. Naselili su se na istoku Surčina, prema Zemunu. Odmah po doseljenju odabrali zemljište gdje su namjeravali sagraditi crkvu. Izabrali su najbolju lokaciju koju su označili velikim drvenim križem, a nešto poslije su na stupovima dogradili crkveni zvonik<ref name="Zvonik"/>. Crkva je u Surčinu od [[1786.]] godine.
Redak 141:		Redak 141:
	* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Surcin.html Fallingrain] Surčin		* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Surcin.html Fallingrain] Surčin

	[[Kategorija:~~Srijem~~]]		[[Kategorija:Surčin\| ]]
	[[Kategorija:~~Zemljopis Srbije~~]]		[[Kategorija:Naselja u Srbiji]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:50:41Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:50
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Surčin'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Surčin		\| ime =Surčin
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:11:07Z

Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:11
Redak 116:		Redak 116:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	Etnička struktura gradskog naselja Surčina prema popisu od 2002.<ref>{{~~sr icon~~}} Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003., {{ISBN\|86-84433-00-9}}</ref> je bila:		Etnička struktura gradskog naselja Surčina prema popisu od 2002.<ref>{{srp oznaka}} Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003., {{ISBN\|86-84433-00-9}}</ref> je bila:
	* [[Srbi]] 12.358 (86,46%)		* [[Srbi]] 12.358 (86,46%)
	* [[Romi]] 702 (4,91%)		* [[Romi]] 702 (4,91%)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T09:08:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 09:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Surčin'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Surčin'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Surčin		\| ime =Surčin
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T10:30:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Surčin
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Сурчин - Војвођанска улица.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike =Vojvođanska ulica u Surčinu

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 44
| širina-minute = 47
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 20
| dužina-minute = 16
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime = [[Grad]]
| lokacija2_info = [[Beograd]]
| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Surčin (općina)|Surčin]]

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 73 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naselje
| stanovništvo_prazno2 = 14.292
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 11180/11271
| pozivni_broj = 011
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime = Registarska oznaka
| prazno_info = BG

| web_stranica =

| bilješke =
}}

[[Datoteka:Surčin.png|mini|280px|Zemljovid općine Surčin]]

'''Surčin''' (srpski: ''Сурчин'', njemački:''Surtschin'') je naselje u [[Srijem]]u, koje teritorijalno i kulturološki pripada [[Vojvodina|Vojvodini]], a nalazi se u [[Beograd]]u.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se na 44° 47′ 21" sjeverne zemljopisne širine i 20° 16′ 29" istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 73 metra. [[Dobanovci]] su sjeverozapadno, [[Batajnica]] je sjeverno, [[Zemun]] je sjeveroistočno, [[Bežanija]] je istočno, [[Boljevci]] su jugozapadno, [[Petrovčić]] je zapadno-jugozapadno. [[Sava]] teče 4 km jugoistočno od Surčina.

== Ime ==

== Povijest ==
Arheološka nalazišta potvrđuju da je surčinski prostor bio naseljen još u davnoj prošlosti. Pronađena su kamena oruđa, ornamentirana keramika te pretpovijesni kipovi koji pripadaju [[Neolitik|neolitičkoj]] [[vinčanska kultura|vinčanskoj kulturi]].

Postoje pouzdani podatci da je sadanji gradski teritorij bio gusto naseljena u [[Kelti|keltsko]] vrijeme, o čemu svjedoči pronađeni brončani i srebrni novac.

Prvi pisano spominjanje naselja na mjestu današnjeg Surčina su iz [[1404.]] godine. Povijesna isprava koja govori o tome je povelja kojom je kralj darovao to naselje plemićkoj obitelji [[Morovići]]. Nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] [[1718.]] godine Surčin je ušao u sastav [[zemun]]skog posjeda grofa Schönborna, a od [[1745.]] godine je dijelom [[Vojna krajina|Hrvatsko-slavonske vojne krajine]].

Nakon što je osnovana Vojna Krajina, u Surčin se doseljavaju [[Hrvati]] iz [[Lika|Like]]<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/159/izzemlje.html ''Zvonik'', br. 159] Nada Antončić: Upoznajmo župu Presvetog Trojstva u Surčinu</ref>. Naselili su se na istoku Surčina, prema Zemunu. Odmah po doseljenju odabrali zemljište gdje su namjeravali sagraditi crkvu. Izabrali su najbolju lokaciju koju su označili velikim drvenim križem, a nešto poslije su na stupovima dogradili crkveni zvonik<ref name="Zvonik"/>. Crkva je u Surčinu od [[1786.]] godine.

[[Pravoslavna crkva]] sv. Petke u Surčinu je građena od [[1788.]] do [[1812.]] godine. Ikonostas je djelo Marka Vujatovića, a oslikao ju je Stevan Gavrilović. Surčin slavi Malu gospojinu 21. septembra.

Surčin ima i [[rimokatolička crkva|rimokatoličku crkvu]] sagrađenu [[1896.]] godine, zaslugom učitelja Adolfa Markovića koji je u Surčinu službovao 10 godina, nakon čega je otišao raditi u [[Vukovar]].
Do [[1938.]] godine je Surčin bio podružnicom zemunske rimokatoličke župe Blažene Djevice Marije, a od onda je postao samostalnom župom. Te godine je osnovana župa Presvetog Trojstva.<ref name="Zvonik"/>

U Surčinu je 1786. godine postojala stara trošna škola, ali prvi podatci o broju đaka datiraju iz 1802. godine kada je nastavu pohađalo 20 đaka. Školska zgrada je podignuta 1817. godine, a škola je sa kraćim prijekidima radila tijekom cijelog 19. stoljeća. Koncem 19. i početkom 20. stoljeća se broj učenika znatno povećao. U školskoj godini 1904./05. je bilo 205 učenika, ali i problema sa školskim prstorom.

Ukinućem Vojne Krajine je Surčin postao dijelom [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]].

Pred [[Prvi svjetski rat]] su u Surčinu bile tri škole: srpska, [[Nijemci|njemačka]] i [[Hrvati|hrvatska]]. Škola je ubrzo prerasla u osmogodišnju školu. Odlukom SO Zemun [[1967.]] godine je OŠ "Vuk Karadžić" podijeljena zbog velikog broja učenika. Osnovalo se dvije škole. Škola koja je nosila ime stare škole je smještena u novu zgradu, dok je novoutemeljena škola smještena u staru zgradu u kojoj je djelovala dotadašnja škola.

U Prvom svjetskom ratu Surčin je bio poprištem povlačenja [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske vojske]] koja je pokušala napraviti mostobran u Srijemu. [[1914.]] godine u ovom selu hrvatske Trojednice srpska vojska u povlačenju pred [[Austro-ugarska vojska|austrijskom vojskom]] počinila je bjesomučno klanje i ubijanje muškaraca, čak i onih koji napustiše austrijsku vojsku prebjegavši na srpsku stranu, te istodobno u tom tada još hrvatskom selu provodi i užasno silovanje djevojaka i žena do smrti.<ref>Božidar Ručević, član HKV-a (Djelomice prema štivu istog autora za V. Kongres HŽD-a, Zagreb 2010.): [http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/7772-krini-putovi-hrvata-jo-uvijek-bez-znamena.html Križni putovi Hrvata još uvijek bez znamena], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 20. veljače 2011. {{hakave}}</ref>

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] Surčin, iako je bio u Srijemu, nije ušao u sastav SAP Vojvodine, nego je postao dijelom uže SR Srbije.

== Promet ==
[[Zračna luka]]. Nalazi se sjeveroistočno od Surčina.
Zapadno od Surčina prolazi željeznička prometnica i važna cestovna promentica: beogradska zaobilaznica.

== Gospodarstvo ==

== Stanovništvo ==
Etnička struktura gradskog naselja Surčina prema popisu od 2002.<ref>{{sr icon}} Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003., {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> je bila:
* [[Srbi]] 12.358 (86,46%)
* [[Romi]] 702 (4,91%)
* [[Hrvati]] 377 (2,63%)
* ostali

Naselje je za [[Domovinski rat|srpske agresije]] pretrpilo pokušaje [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]].

[[11. kolovoza]] [[1995.]] su svi [[Hrvati]] u Surčinu dobili [[ultimatum]] da se za 12 sati moraju iseliti iz naselja.<ref name="dnevnik">{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Bilten kriznih dana]:{{citat2|Surčin, 11. avgust 1995. Svi Hrvati su dobili ultimatum da se za 12 sati moraju iseliti. Srbi iz Knina pokušali provaliti dve hrvatske kuće. Susedi i policija sprečili progon. Dan pre, policija iz nekih hrvatskih kuća iselila nasilno useljene Srbe. Bilo je incidenata.}}, ''Dnevnik'', 19. veljače 2003. (na archive.org 11. veljače 2008.), pristupljeno 20. veljače 2016.</ref>

Kninski Srbi su pokušali provaliti u dvije hrvatske kuće, ali su policija i susjedi spriječili progon Hrvata; dan prije toga, 10. kolovoza, je srpska policija iz nekih hrvatskih kuća iselila nasilno useljene Srbe.<ref name="dnevnik"/>

=== Hrvati u Surčinu ===
Surčin je po stanju od 15. prosinca 2002. godine davao 1 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].

Upravitelj župe Presvetog Trojstva je hrv. književnik [[Marko Kljajić]]. Autor je knjige ''Surčin kroz povijest''.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/1067/1067 ZKVH] [[Tomislav Žigmanov]]: Izašao treći broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a</ref>

Od 2016. godine u Surčinu djeluje [[Hrvatska čitaonica Fischer]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/srijem/4250-hrvatska-citaonica-fischer-surcin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatska čitaonica ,,Fischer" - Surčin'', 28. srpnja 2017. (pristupljeno 17. siječnja 2019.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Surcin.html Fallingrain] Surčin

[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Zemljopis Srbije]]

Surčin - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:09, 17. svibanj 2026.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica