Sunčeva baklja - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:14:11Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sunčeva baklja'''-->~~[[Datoteka:Flare and after-flare prominence.jpg\|mini\|300px\|desno\|Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje]]		[[Datoteka:Flare and after-flare prominence.jpg\|mini\|300px\|desno\|Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje]]
	'''Sunčeva baklja''' (engl. ''solar flare'') je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 10<sup>25</sup> džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa [[Sunce\|Sunca]] svake sekunde). <ref> Kopp G., Lawrence G. and Rottman G., 2005., "The Total Irradiance Monitor (TIM): Science Results", journal=Solar Physics</ref>		'''Sunčeva baklja''' (engl. ''solar flare'') je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 10<sup>25</sup> džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa [[Sunce\|Sunca]] svake sekunde). <ref> Kopp G., Lawrence G. and Rottman G., 2005., "The Total Irradiance Monitor (TIM): Science Results", journal=Solar Physics</ref>

Suradnik10: /* Primjeri velikih Sunčevih baklji */

2023-12-16T20:48:26Z

Primjeri velikih Sunčevih baklji

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2023. u 20:48
Redak 24:		Redak 24:
	== Primjeri velikih Sunčevih baklji ==		== Primjeri velikih Sunčevih baklji ==
	[[Datoteka:Solar-filament.gif\|300px\|mini\|desno\|Izbijanje pramenova za vrijeme pojave Sunčevih baklji, vidljivo u ekstremnom UV zračenju (TRACE)]]		[[Datoteka:Solar-filament.gif\|300px\|mini\|desno\|Izbijanje pramenova za vrijeme pojave Sunčevih baklji, vidljivo u ekstremnom UV zračenju (TRACE)]]
			Baklje razreda X mogu utjecati na radiokomunikacije, električne mreže, navigacijske signale i pogibao su za svemirske letjelice i astronaute. Većina sunčevih bakljâ razreda X koje udare u Zemlju ocijenjena su između jedan i devet.<ref name="objavila14122023">S.N.: [https://www.jutarnji.hr/life/znanost/nasa-objavila-nevjerojatnu-snimku-fenomena-koji-je-u-cetvrtak-prekinuo-dio-radio-komunikacije-na-zemlji-15405486 ''NASA objavila ‘nevjerojatnu snimku‘ fenomena koji je u četvrtak prekinuo dio radio komunikacije na Zemlji'']. Jutarnji list. 15. prosinca 2023. Pristupljeno 16. prosinca 2023.</ref>

	Najsnažnija Sunčeva baklja u posljednih par stotina godina je bila 1. rujna 1859., koju je promatrao britanski astronom Richard Carrington. Ona je bila vidljiva golim okom i stvorila je polarnu svjetlost, koja se vidjela čak na [[Kuba\|Kubi]] i [[Havaji]]ma, a neki telegrafski sistemi su bili u požaru. Sunčeva baklja je ostavila tragove i u ledu na [[Grenland]]u, u obliku [[nitrat]]a i [[berilij]]a-10, koji se i danas mogu mjeriti.<ref> [http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2008/06may_carringtonflare/] NASA</ref>		Najsnažnija Sunčeva baklja u posljednih par stotina godina je bila 1. rujna 1859., koju je promatrao britanski astronom Richard Carrington. Ona je bila vidljiva golim okom i stvorila je polarnu svjetlost, koja se vidjela čak na [[Kuba\|Kubi]] i [[Havaji]]ma, a neki telegrafski sistemi su bili u požaru. Sunčeva baklja je ostavila tragove i u ledu na [[Grenland]]u, u obliku [[nitrat]]a i [[berilij]]a-10, koji se i danas mogu mjeriti.<ref> [http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2008/06may_carringtonflare/] NASA</ref>

	U novije vrijeme, najsnažnija Sunčeva baklja je izmjerena 4. studenog 2003. (u početku klasa je bila X28, a kasnije i X45).<ref> [http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_11_04/]</ref> <ref> [http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=13844]</ref> Prije nje je izmjerena 2. travnja 2001. (X20).<ref>[http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_10_28/] NASA</ref>		U novije vrijeme, najsnažnija Sunčeva baklja je izmjerena 4. studenog 2003. (u početku klasa je bila X28, a kasnije i X45).<ref> [http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_11_04/]</ref> <ref> [http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=13844]</ref> Prije nje je izmjerena 2. travnja 2001. (X20).<ref>[http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_10_28/] NASA</ref> To je najsnažnija solarna baklja u zabilježenoj povijesti bila i ocijenjena je kao X28.<ref name="objavila14122023"/>

			10. rujna 2017. bila je snažna baklja. Baklja od 14. prosinca 2023. bila je ocijenjena osmicom. Bila je toliko jaka da je prouzročila oko dva sata radijskih smetnji u nekim dijelovima SAD-a. Ocijenjena je kao X8. <ref name="objavila14122023"/>

	== Prognoza ==		== Prognoza ==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:22:54Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 22:22
Redak 34:		Redak 34:
	{{izvori\|3}}		{{izvori\|3}}

	~~{{commonscat\|Solar flare\|Sunčeva baklja}}~~

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T23:53:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Flare and after-flare prominence.jpg|mini|300px|desno|Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje]]
'''Sunčeva baklja''' (engl. ''solar flare'') je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa [[Sunce|Sunca]] svake sekunde). <ref> Kopp G., Lawrence G. and Rottman G., 2005., "The Total Irradiance Monitor (TIM): Science Results", journal=Solar Physics</ref>

Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere ([[fotosfera]], [[kromosfera]] i [[korona]]), grije [[plazma|plazmu]] do 10 milijuna [[Kelvin]]a i ubrzava [[elektron]]e, [[proton]]e i teške [[ion]]e skoro do [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Stvara [[elektromagnetsko zračenje]] na svim [[valna duljina|valnim duljinama]], od [[radio valovi|radio valova]] do [[gama-čestica]]. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]], gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se sa koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati [[Koronalni izbačaji masa|koronalne izbačaje masa]].

[[Rendgensko zračenje|X-zrake]] i [[Ultraljubičasto zračenje|UV zračenje]] koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu [[ionosfera|ionosferu]] i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad [[radar]]a i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama.

Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim [[zvijezda|zvijezdama]].

Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.

== Uzrok ==
[[Datoteka:Sun - August 1, 2010.jpg|thumb|Sunce pokazuje C3-klasu Sunčevih baklji (bijelo područje, gore lijevo), Sunčev [[cunami]] (valovita struktura, gore desno) i višestruki pramenovi magnetizma koje se dižu sa Sunčeve površine]]
Znanstvenici smatraju da Sunčeve baklje nastaju zbog pojave '''ponovnog magnetskog povezivanja''' (engl. ''magnetic reconnection''). To se događa kada se promjene magnetske linije dva magnetska polja, koji imaju suprotan smjer i kada se povežu zajedno. Ta promjena je povezana sa oslobađanjem energije iz osnovnog magnetskog polja u unutrašnjosti Sunca. <ref> [http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=the-mysterious-origins-of The Mysterious Origins of Solar Flares], ''Scientific American'', 2006.</ref>

== Podjela ==
Sunčeve baklje se dijele na A, B, C, M ili X, prema vršnom toku energije (W/m2), kada se mjeri X zrakama valne duljine 0,1 do 0,8 nm, iz blizine Zemlje, kao npr. sa letjelice GOES. Svaka klasa ima vršni tok energije 10 puta veći od prethodnog, dok X klasa ima vršni tok energije 10 − 4 W/m2. Unutar klasa je podjela od 1 do 9, tako na primjer X2 klasa je dva puta snažnija od X1. Najsnažnije klase M i X su često povezane sa različitim smetnjama u Zemljinoj atmosferi.

== Opasnosti ==
Sunčeve baklje imaju snažan utjecaj na prognozu vremena u blizini Zemlje. One mogu stvoriti struje visoko energetskih čestica u [[Sunčev vjetar|Sunčevom vjetru]], koje nazivamo [[Koronalni izbačaji masa|koronalno izbacivanje mase]]. Te čestice mogu utjecati na Zemljinu magnetosferu i mogu opasno zračiti na [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]] i posadu. <ref> [http://www.bnl.gov/bnlweb/pubaf/pr/PR_display.asp?prID=06-10] "New Study Questions the Effects of Cosmic Proton Radiation on Human Cells", 2008.</ref>

Neka X-zračenja na Sunčevim bakljama mogu povećati [[ionizacija|ionizaciju]] u gornjoj Zemljinoj atmosferi, koja može ometati kratkovalne radio konumikacije i grijati vanjsku atmosferu, pa povećati povlačenje satelita prema Zemlji, što može dovesti do pada. Energetske čestice utječu i na stvaranje [[polarna svjetlost|polarne svjetlosti]]. Energija u obliku X-zraka može oštetiti elektroniku na svemirskim letjelicama.

== Primjeri velikih Sunčevih baklji ==
[[Datoteka:Solar-filament.gif|300px|mini|desno|Izbijanje pramenova za vrijeme pojave Sunčevih baklji, vidljivo u ekstremnom UV zračenju (TRACE)]]
Najsnažnija Sunčeva baklja u posljednih par stotina godina je bila 1. rujna 1859., koju je promatrao britanski astronom Richard Carrington. Ona je bila vidljiva golim okom i stvorila je polarnu svjetlost, koja se vidjela čak na [[Kuba|Kubi]] i [[Havaji]]ma, a neki telegrafski sistemi su bili u požaru. Sunčeva baklja je ostavila tragove i u ledu na [[Grenland]]u, u obliku [[nitrat]]a i [[berilij]]a-10, koji se i danas mogu mjeriti.<ref> [http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2008/06may_carringtonflare/] NASA</ref>

U novije vrijeme, najsnažnija Sunčeva baklja je izmjerena 4. studenog 2003. (u početku klasa je bila X28, a kasnije i X45).<ref> [http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_11_04/]</ref> <ref> [http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=13844]</ref> Prije nje je izmjerena 2. travnja 2001. (X20).<ref>[http://sohowww.nascom.nasa.gov/hotshots/2003_10_28/] NASA</ref>

== Prognoza ==
Vrlo je teško prognozirati Sunčeve baklje, jer nema znakova kad bi se one mogle pojaviti. Postoji ipak neka povezanost sa Sunčevim pjegama i aktivnim područjima, te Sunčevih baklji. Američka ustanova ''U.S. National Oceanic and Atmospheric Administration'' (NOAA) daje prognozu za sljedećih dan ili dva, vezano za Sunčeve baklje.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

{{commonscat|Solar flare|Sunčeva baklja}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://solarcycle24.com/ Solar Cycle 24 and VHF Aurora Website (www.solarcycle24.com)]
* [http://spaceweather.com Solar Weather Site]
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3251481.stm Early BBC report on the November 4, 2003 flare]
* [http://www.solarstorms.org/SRefStorms.html Archive of the most severe solar storms]

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Sunce]]

[[sv:Solfackla]]