WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:33:51Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sunčev zid'''-->~~[[Datoteka:Transpired Air Collector.PNG\|mini\|desno\|250px\|Način rada sunčevog zida.]]		[[Datoteka:Transpired Air Collector.PNG\|mini\|desno\|250px\|Način rada sunčevog zida.]]
	[[Datoteka:GTAA - SolarWall.jpg\|mini\|desno\|250px\|Prednja fasada zgrade na međunarodnom aerodromu u [[Toronto\|Torontu]] je ustvari sunčev zid.]]		[[Datoteka:GTAA - SolarWall.jpg\|mini\|desno\|250px\|Prednja fasada zgrade na međunarodnom aerodromu u [[Toronto\|Torontu]] je ustvari sunčev zid.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T10:34:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Transpired Air Collector.PNG|mini|desno|250px|Način rada sunčevog zida.]]
[[Datoteka:GTAA - SolarWall.jpg|mini|desno|250px|Prednja fasada zgrade na međunarodnom aerodromu u [[Toronto|Torontu]] je ustvari sunčev zid.]]

'''Sunčev zid''' je sustav [[Sunčev toplovodni kolektor|sunčevog grijanja]] [[zrak]]a, koji je posebno osmišljeno rješenje i sadrži mnoge unutarnje i vanjske dijelove. Koristi [[sunčeva energija|sunčevu energiju]] za [[grijanje]] i ventiliranje unutarnjih prostora u novim i saniranim odgovarajućim primjenama. [[Konstrukcija]] sustava je prilagođena kako bi osigurali najveću dostavu energije s najmanjom količinom statičkog [[tlak]]a u zračnom prostoru. Postoje mnogi oblici tehnologije sunčevog zida temeljene na potrebama energije u [[zgrada]]ma ili prema korisničkim potrebama. Najvidljivija komponenta sistema je vanjska [[metal]]na obloga, ali značajna količina opreme sunčevog zida nalazi se u unutarnjim oblikovanim dijelovima. <ref> [http://www.gradimo.hr/clanak/transportna-toplinska-izolacija/24475] "Transportna toplinska izolacija", www.gradimo.hr, 2011. </ref>

==Način rada==
Specijalno perforirani [[Sunčev toplovodni kolektor|kolektori]] ugrađeni su nekoliko [[centimetar]]a od južnog zida,stvarajući zračni prostor (mogućnost postoji i za jugoistočni,jugozapadni, istočni i zapadni zid). Sustav sunčevog zida može isto tako sadržavati vanjske [[staklo|staklene]] dijelove u slučaju većeg povećanja temperature. Metalna obloga grijana je pomoću sunčeve topline, a [[ventilator]] stvara podtlak u zračnom prostoru uvlačeći topli zrak, stvoren sunčevom energijom, kroz perforirane panele, koristići kontrolu količine protoka zraka kroz perforacije. To održava uvijek istu količinu uvlačenja preko cijele površine [[zid]]a i osigurava da hladni zrak ne ulazi u zračni tok.

Zrak se općenito „uzima“ sa vrha zida (kako se topli zrak diže) čime se osigurava da je sva proizvedena sunčeva toplina i prikupljena. Topli zrak se onda uvodi u zgradu putem poveznice na [[klimatizacija|klimatizacijskom]] uređaju. Kako zrak ulazi u komoru gdje se zadržava, on je već ranije zagrijan, tijekom sunčevog dana oko 16 - 38 [[Celzijev stupanj|°C]], za oblačnog nešto manje, takvo sunčevo grijanje smanjuje teret energije na uobičajenim grijačima. Topli svježi zrak se tada rasprostranjuje u zgradu putem postojećeg klimatizacijskog sustava ili putem odvojenih ventilatora i perforiranih dovoda zraka.

Visokoprozirni materijali za [[toplinska izolacija|toplinsku izolaciju]] koji ne moraju biti prozirni objedinjuju u sebi funkciju toplinske zaštite i sunčevo dobivanje energije. Neprozirnom toplinskom izolacijom smanjuju se kondukcijski gubici topline preko vanjskog zida. Primjenom sunčevog zida ne postiže se samo nadoknađivanje ovih gubitaka nego povrh toga i dodatne dobitke topline. Upijena [[toplina]] biva, u jednoj vremenskoj odgodi, od masivnog zida predana prostorima koji se nalaze iza njega. Vremensko razvlačenje i porast temperature određuju materijal od kojeg je zid izgrađen i debljina zida. Već prema kakvoći sunčevog zida i ovisno o različitim rubnim uvjetima neto dobici energije iznose prema iskustvu 50 - 150 [[Vatsat|kWh]]/[[Četvorni metar|m2]]. <ref> [http://www.centar-energije.com/energetska-efikasnost/solarni-zid Solarni zid], www.centar-energije.com, 2011. </ref>

===Materijali za sunčev zid===
Od početka 1980-tih vrše se istraživanja na sustavima sunčevog zida. Već je preko 100 zgrada opremljeno sa sunčevim zidom i one pokazuju učinkovitost ove tehnike. Prozirni materijali za toplinsku izolaciju moraju imati dobra svojstva toplinske izolacije ([[koeficijent prolaska topline]] ''U'' < 1,2 W/m2K) i istovremeno posjedovati veliku propusnost za svjetlo odnosno sunčevo zračenje (g-vrijednost > 0,4). Iz energetskih razloga strukture sa šupljim komorama (kapilare, saće) od [[plastika|plastike]] ili stakla predstavljaju najbolju kombinaciju toplinske izolacije i prozirnosti. One se postavljaju tako da sunčeve zrake upadaju u smjeru ćelijske uzdužne osovine. Kod povoljnog odnosa dužine i širine ćelija [[Konvekcija|konvektivna]] toplinska struja gotovo se potiskuje i skoro cjelokupno padajuće [[Sunčeva svjetlost|sunčevo zračenje]] reflektira se naprijed u smjeru apsorbera.

Plastični materijal polimetilakrilat (PMMA), poznat i kao pleksiglas i polikarbonat (PC, makrolon), su provjerene izlazne sirovine za ekstrudirane materijale. Odabir se vrši prema traženim fizikalnim i građevinsko-tehničkim zahtjevima, pri čemu je postojanost na temperaturu i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste zrake]] važan čimbenik. Pleksiglas ima najvišu uporabnu temperaturu od 90ºC, a polikarbonat ima 140ºC, uz istovremeno veću mehaničku stabilnost. Staklo nudi najveću postojanost na temperaturu s optimalnim svojstvima što se tiče ponašanja u [[požar]]u, kao i postojanost na ultraljubičaste zrake, i vrlo je prikladan kao material za sunčani zid. U usporedbi s plastikom, staklo pokazuje veću [[gustoća|gustoću]], a time i veću [[težina|težinu]].

Sunčev zid od silikatnog [[aerogel]]a je budućnost jer trenutno nije na tržištu. Radi se o jednoj mikrošupljikavoj silikatnoj strukturi, s udjelom čvrstog tijela od oko 10%, dok je 90% zraka. Sastavni dijelovi zraka ne mogu se slobodno kretati tako da sposobnost vođenja topline ostaje unutar stojećeg zraka, a veoma male debljine slojeva postižu veliku otpornost na toplinu ([[koeficijent prolaska topline]] ''U'' = 0,5 W/m2K, kod debljine 5 cm, uključujući pokrovne slojeve).

Prozirni materijali za toplinsku izolaciju moraju imati dobra svojstva toplinske izolacije i istovremeno posjedovati veliku propusnost za svjetlo, odnosno sunčevo zračenje. Iz energetskih razloga strukture sa šupljim komorama od plastike ili stakla predstavljaju najbolju kombinaciju toplinske izolacije i transparentnosti. <ref> [http://fasade.hr/hr/energetska-uinkovitost/95-energija-i-ekologija/202-na-koji-nain-tehnologija-solarnog-zida-osigurava-svjei-zrak-i-besplatno-grijanje] "Na koji način tehnologija solarnog zida osigurava svježi zrak i besplatno grijanje ", fasade.hr, 2011. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sunčeva energija]]
[[Kategorija:Kuće]]
[[Kategorija:Ekologija]]

Sunčev zid - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica