Sumba - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:58:09Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sumba'''-->~~[[Datoteka:Sumba Locator Topography.png\|minijatura\|Topograska slika otoka Sumbe]]		[[Datoteka:Sumba Locator Topography.png\|minijatura\|Topograska slika otoka Sumbe]]

	'''Sumba''' (indonezijski: ''Pulau Sumba'') je [[otok]] na istoku [[Indonezija\|Indonezije]]. Dio je otočja [[Mali sundski otoci]]. Pripada pokrajini [[Istočni Mali sundski otoci]]. Sumba se dijeli na [[kabupaten\|kabupatene]] [[Zapadna Sumba]], [[Istočna Sumba]], [[Središnja Sumba]] i [[Jugozapadna Sumba]]. Otok je površine 11.153 km². Glavni grad Zapadne Sumbe je [[Waikabubak]], Istočne Sumbe [[Waingapu]], Središnje Sumbe [[Waibakul]] a Jugozapadne Sumbe [[Tambolaka]]. Waingapu je najveći grad na otoku. Prema popisu stanovnika Indonezije iz 2010. na Sumbi živi 656.259 stanovnika. Okružuju ga otoci [[Sumbawa]], [[Flores]], [[Timor]] i [[Australija]]. Morski tjesnaci koji ga dijele od susjednih otoka su Sumpski tjesnac, [[Sawu (more)\|more Sawu]], [[Sawu (otok)\|otok Sawu]] i [[Indijski ocean]].		'''Sumba''' (indonezijski: ''Pulau Sumba'') je [[otok]] na istoku [[Indonezija\|Indonezije]]. Dio je otočja [[Mali sundski otoci]]. Pripada pokrajini [[Istočni Mali sundski otoci]]. Sumba se dijeli na [[kabupaten\|kabupatene]] [[Zapadna Sumba]], [[Istočna Sumba]], [[Središnja Sumba]] i [[Jugozapadna Sumba]]. Otok je površine 11.153 km². Glavni grad Zapadne Sumbe je [[Waikabubak]], Istočne Sumbe [[Waingapu]], Središnje Sumbe [[Waibakul]] a Jugozapadne Sumbe [[Tambolaka]]. Waingapu je najveći grad na otoku. Prema popisu stanovnika Indonezije iz 2010. na Sumbi živi 656.259 stanovnika. Okružuju ga otoci [[Sumbawa]], [[Flores]], [[Timor]] i [[Australija]]. Morski tjesnaci koji ga dijele od susjednih otoka su Sumpski tjesnac, [[Sawu (more)\|more Sawu]], [[Sawu (otok)\|otok Sawu]] i [[Indijski ocean]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T04:39:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 04:39
Redak 3:		Redak 3:
	'''Sumba''' (indonezijski: ''Pulau Sumba'') je [[otok]] na istoku [[Indonezija\|Indonezije]]. Dio je otočja [[Mali sundski otoci]]. Pripada pokrajini [[Istočni Mali sundski otoci]]. Sumba se dijeli na [[kabupaten\|kabupatene]] [[Zapadna Sumba]], [[Istočna Sumba]], [[Središnja Sumba]] i [[Jugozapadna Sumba]]. Otok je površine 11.153 km². Glavni grad Zapadne Sumbe je [[Waikabubak]], Istočne Sumbe [[Waingapu]], Središnje Sumbe [[Waibakul]] a Jugozapadne Sumbe [[Tambolaka]]. Waingapu je najveći grad na otoku. Prema popisu stanovnika Indonezije iz 2010. na Sumbi živi 656.259 stanovnika. Okružuju ga otoci [[Sumbawa]], [[Flores]], [[Timor]] i [[Australija]]. Morski tjesnaci koji ga dijele od susjednih otoka su Sumpski tjesnac, [[Sawu (more)\|more Sawu]], [[Sawu (otok)\|otok Sawu]] i [[Indijski ocean]].		'''Sumba''' (indonezijski: ''Pulau Sumba'') je [[otok]] na istoku [[Indonezija\|Indonezije]]. Dio je otočja [[Mali sundski otoci]]. Pripada pokrajini [[Istočni Mali sundski otoci]]. Sumba se dijeli na [[kabupaten\|kabupatene]] [[Zapadna Sumba]], [[Istočna Sumba]], [[Središnja Sumba]] i [[Jugozapadna Sumba]]. Otok je površine 11.153 km². Glavni grad Zapadne Sumbe je [[Waikabubak]], Istočne Sumbe [[Waingapu]], Središnje Sumbe [[Waibakul]] a Jugozapadne Sumbe [[Tambolaka]]. Waingapu je najveći grad na otoku. Prema popisu stanovnika Indonezije iz 2010. na Sumbi živi 656.259 stanovnika. Okružuju ga otoci [[Sumbawa]], [[Flores]], [[Timor]] i [[Australija]]. Morski tjesnaci koji ga dijele od susjednih otoka su Sumpski tjesnac, [[Sawu (more)\|more Sawu]], [[Sawu (otok)\|otok Sawu]] i [[Indijski ocean]].

	Stanovnici Sumbe danas su narod [[Tau Humba]] (Sumba, Sumbanežani),<ref>{{~~cite book~~\|author=Jill Forshee\|title=Between The Folds: Stories of Cloth, Lives, and Travels from Sumba\|year=2001.\|publisher=University of Hawaii Press\|isbn=0-8248-2288-9}}</ref> narod [[austronezijski narodi\|austronezijskog]] i [[melanezijski narodi\|melanezijskog]] podrijetla, [[Savunežani]], narod koji sebe smatra hinduskim i [[Endeženani]]. Stare animističke vjere na otoku su [[marapu]] i [[djingi tiu]]. 25 do 30% stanovnika prakticira [[animizam\|animistički]] marapu, ostatak su kršćani, većinom nizozemski [[kalvinizam\|kalvinisti]], značajnu manjinu predstavljaju [[rimokatoličanstvo\|rimokatolici]]. Za širenje kršćanstva uspostavljena je [[misija na Sumbi]].<ref>Tot dankbaarheid genoopt. Gedenkboek ter gelegenheid van den 25-jarigen Zendingsarbeid op Soemba. - J.H. Kok, Kampen - 1927.</ref> Doseljeni Savunežani s otoka Sawu imaju snažne povijesne sveze s [[hinduizam\|hinduizmom]] i animizmom djingi tiu. U priobalju je nešto [[suniti\|sunitskih]] muslimana.		Stanovnici Sumbe danas su narod [[Tau Humba]] (Sumba, Sumbanežani),<ref>{{Citiranje knjige\|author=Jill Forshee\|title=Between The Folds: Stories of Cloth, Lives, and Travels from Sumba\|year=2001.\|publisher=University of Hawaii Press\|isbn=0-8248-2288-9}}</ref> narod [[austronezijski narodi\|austronezijskog]] i [[melanezijski narodi\|melanezijskog]] podrijetla, [[Savunežani]], narod koji sebe smatra hinduskim i [[Endeženani]]. Stare animističke vjere na otoku su [[marapu]] i [[djingi tiu]]. 25 do 30% stanovnika prakticira [[animizam\|animistički]] marapu, ostatak su kršćani, većinom nizozemski [[kalvinizam\|kalvinisti]], značajnu manjinu predstavljaju [[rimokatoličanstvo\|rimokatolici]]. Za širenje kršćanstva uspostavljena je [[misija na Sumbi]].<ref>Tot dankbaarheid genoopt. Gedenkboek ter gelegenheid van den 25-jarigen Zendingsarbeid op Soemba. - J.H. Kok, Kampen - 1927.</ref> Doseljeni Savunežani s otoka Sawu imaju snažne povijesne sveze s [[hinduizam\|hinduizmom]] i animizmom djingi tiu. U priobalju je nešto [[suniti\|sunitskih]] muslimana.

	[[Datoteka:ID - Soemba.PNG\|minijatura\|Položaj otoka Sumbe u Indoneziji]]		[[Datoteka:ID - Soemba.PNG\|minijatura\|Položaj otoka Sumbe u Indoneziji]]

	Sumba je društvo visoke raslojenosti na [[kasta\|kaste]],<ref name="Forshee2006">{{~~cite book~~\|last=Forshee\|first=Jill\|title=Culture and Customs of Indonesia\|url=http://books.google.com/books?id=y0xVkgXZOfUC&pg=PA41\|accessdate=2. veljače 2013\|year=2006.\|publisher=Greenwood Publishing Group\|isbn=978-0-313-33339-2\|pages=41.}}</ref> što je osobito snažno rasprostranjeno na istoku Sumbe, dok na zapadu Sumbe društvo je nacionalno i jezično raznolikije.<ref name="Müller1997-170">{{~~cite book~~\|last=Müller\|first=Kal\|title=East of Bali: From Lombok to Timor\|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA170\|accessdate=2. veljače 2013\|year=1997.\|publisher=Tuttle Publishing\|isbn=978-962-593-178-4\|page=170.}}</ref> Narod Tau Humba govori raznolikim [[austronezijski jezici\|austronezijskim jezicima]] i mješovitih je austronezijsko-melanezijskih korijena. Najveća jezična skupina su govornici jezika [[kambera]] kojim govori četvrt milijuna ljudi na istoku Sumbe.		Sumba je društvo visoke raslojenosti na [[kasta\|kaste]],<ref name="Forshee2006">{{Citiranje knjige\|last=Forshee\|first=Jill\|title=Culture and Customs of Indonesia\|url=http://books.google.com/books?id=y0xVkgXZOfUC&pg=PA41\|accessdate=2. veljače 2013\|year=2006.\|publisher=Greenwood Publishing Group\|isbn=978-0-313-33339-2\|pages=41.}}</ref> što je osobito snažno rasprostranjeno na istoku Sumbe, dok na zapadu Sumbe društvo je nacionalno i jezično raznolikije.<ref name="Müller1997-170">{{Citiranje knjige\|last=Müller\|first=Kal\|title=East of Bali: From Lombok to Timor\|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA170\|accessdate=2. veljače 2013\|year=1997.\|publisher=Tuttle Publishing\|isbn=978-962-593-178-4\|page=170.}}</ref> Narod Tau Humba govori raznolikim [[austronezijski jezici\|austronezijskim jezicima]] i mješovitih je austronezijsko-melanezijskih korijena. Najveća jezična skupina su govornici jezika [[kambera]] kojim govori četvrt milijuna ljudi na istoku Sumbe.

	U povijesti Sumba je izvozila [[sandalovina\|sandalovinu]] pa je bila poznata kao ''otok Sandalovine'' (''Sandelhouteiland'').<ref>Goodall, George (Editor) (1943.) ''Philips' International Atlas'' London, George Philip and Son map 'East Indies', str. 91.-92.</ref> Po njoj je ime dobila lokalna konjska pasmina [[sandalovinski poni]] koja potječe sa Sumbe i Sumbawe.<ref>[http://www.lexiqueducheval.net/lexique_races_b.html "Races de chevaux et d'équidés" ''Lexique du cheval!''] Stranici pristupljeno 8. prosinca 2007.</ref> Skoro sva stara šuma [[deforestacija\|raščišćena]] je radi sađenja [[kukuruz\|kukuruza]], [[manioka\|manioke]] i drugih biljaka pa su danas od izvornih šuma ostale samo izolirane male površine. Proces se nastavlja i dansa zbog rastućeg broja stanovništva na otoku zbog čega predstavlja prijetnju ptičjoj fauni.<ref>[http://worldwildlife.org/ecoregions/aa0203 "Sumba deciduous forests"]. Terrestrial Ecoregions. World Wildlife Fund</ref> 1998. dva su nacionalna parka na otoku određena za zaštitu ugroženih vrsta: [[Nacionalni park Laiwangi Wanggameti\|Laiwangi Wanggameti]] i [[Nacionalni park Manupeu Tanah Daru\|Manupeu Tanah Daru]].		U povijesti Sumba je izvozila [[sandalovina\|sandalovinu]] pa je bila poznata kao ''otok Sandalovine'' (''Sandelhouteiland'').<ref>Goodall, George (Editor) (1943.) ''Philips' International Atlas'' London, George Philip and Son map 'East Indies', str. 91.-92.</ref> Po njoj je ime dobila lokalna konjska pasmina [[sandalovinski poni]] koja potječe sa Sumbe i Sumbawe.<ref>[http://www.lexiqueducheval.net/lexique_races_b.html "Races de chevaux et d'équidés" ''Lexique du cheval!''] Stranici pristupljeno 8. prosinca 2007.</ref> Skoro sva stara šuma [[deforestacija\|raščišćena]] je radi sađenja [[kukuruz\|kukuruza]], [[manioka\|manioke]] i drugih biljaka pa su danas od izvornih šuma ostale samo izolirane male površine. Proces se nastavlja i dansa zbog rastućeg broja stanovništva na otoku zbog čega predstavlja prijetnju ptičjoj fauni.<ref>[http://worldwildlife.org/ecoregions/aa0203 "Sumba deciduous forests"]. Terrestrial Ecoregions. World Wildlife Fund</ref> 1998. dva su nacionalna parka na otoku određena za zaštitu ugroženih vrsta: [[Nacionalni park Laiwangi Wanggameti\|Laiwangi Wanggameti]] i [[Nacionalni park Manupeu Tanah Daru\|Manupeu Tanah Daru]].

	Prije dolaska zapadnih Europljana u 16. stoljeću Sumbu su naseljavali australski i polinezijski narodi. [[1522.]] došli su prvi brodovi iz Europe. Do [[1866.]] pripadala je [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], premda otok nije došao pod [[Nizozemska\|nizozemsku]] upravu sve do 20. stoljeća. [[Isusovci]] su na otoku otvorili misiju u [[Laura, Zapadna Sumba\|Lauri]] na Zapadnoj Sumbi 1866.<ref name="Barker2009">{{~~cite book~~\|last=Barker\|first=Joshua\|title=State of Authority: The State in Society in Indonesia\|url=http://books.google.com/books?id=-kqZjVElfS8C&pg=PA123\|accessdate=2. veljače 2013\|date=1. srpnja 2009.\|publisher=SEAP Publications\|isbn=978-0-87727-780-4\|pages=123.}}</ref>		Prije dolaska zapadnih Europljana u 16. stoljeću Sumbu su naseljavali australski i polinezijski narodi. [[1522.]] došli su prvi brodovi iz Europe. Do [[1866.]] pripadala je [[Nizozemska istočna Indija\|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], premda otok nije došao pod [[Nizozemska\|nizozemsku]] upravu sve do 20. stoljeća. [[Isusovci]] su na otoku otvorili misiju u [[Laura, Zapadna Sumba\|Lauri]] na Zapadnoj Sumbi 1866.<ref name="Barker2009">{{Citiranje knjige\|last=Barker\|first=Joshua\|title=State of Authority: The State in Society in Indonesia\|url=http://books.google.com/books?id=-kqZjVElfS8C&pg=PA123\|accessdate=2. veljače 2013\|date=1. srpnja 2009.\|publisher=SEAP Publications\|isbn=978-0-87727-780-4\|pages=123.}}</ref>

	Unatoč dodirima sa zapadnim kulturama Sumba je jedno od rijetkih mjesta na svijetu na kojem su [[megalitski grob\|megalitski pokopi]] "živa tradicija" koju se održava kad umru prominentni pojedinci. Pokop uz megalite je običaj koji se izvodio diljem svijeta u [[mlađe kameno doba\|mlađem kamenom dobu]] i [[brončano doba\|brončanom dobu]]. Do danas preživio je na Sumbi i privukao je pozornost znanstvenika.<ref name="RichterCarpenter2012">{{~~cite book~~\|last1=Richter\|first1=Anne\|last2=Carpenter\|first2=Bruce W.\|last3=Carpenter\|first3=Bruce\|coauthors=Sundermann, Jorg \|title=Gold Jewellery of the Indonesian Archipelago\|url=http://books.google.com/books?id=cBv6du4tKwYC&pg=PA119\|accessdate=2. veljače 2013\|date=16. svibnja 2012.\|publisher=Editions Didier Millet\|isbn=978-981-4260-38-1\|pages=119.}}</ref> Na [[Anakalang]]u, su iskopane četverokutaste teslice.<ref name="Simanjuntak2006">{{~~cite book~~\|last=Simanjuntak\|first=Truman\|title=Archaeology: Indonesian Perspective: R.P. Soejono's Festschrift\|url=http://books.google.com/books?id=dSFfD0dpdS4C&pg=PA288\|accessdate=2. veljače 2013\|year=2006.\|publisher=Yayasan Obor Indonesia\|isbn=978-979-26-2499-1\|pages=288.}}</ref> Sumba održava još jednu vrlo staru tradiciju. To je vrlo opasna igra [[pasola]] koja ponekad rezultira i smrću sudionika. Momčadi koje čine stotine jahača konja bore se kopljima.<ref name="Müller1997-168">{{~~cite book~~\|last=Müller\|first=Kal\|title=East of Bali: From Lombok to Timor\|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA168\|accessdate=2. veljače 2013\|year=1997.\|publisher=Tuttle Publishing\|isbn=978-962-593-178-4\|pages=168.}}</ref>		Unatoč dodirima sa zapadnim kulturama Sumba je jedno od rijetkih mjesta na svijetu na kojem su [[megalitski grob\|megalitski pokopi]] "živa tradicija" koju se održava kad umru prominentni pojedinci. Pokop uz megalite je običaj koji se izvodio diljem svijeta u [[mlađe kameno doba\|mlađem kamenom dobu]] i [[brončano doba\|brončanom dobu]]. Do danas preživio je na Sumbi i privukao je pozornost znanstvenika.<ref name="RichterCarpenter2012">{{Citiranje knjige\|last1=Richter\|first1=Anne\|last2=Carpenter\|first2=Bruce W.\|last3=Carpenter\|first3=Bruce\|coauthors=Sundermann, Jorg \|title=Gold Jewellery of the Indonesian Archipelago\|url=http://books.google.com/books?id=cBv6du4tKwYC&pg=PA119\|accessdate=2. veljače 2013\|date=16. svibnja 2012.\|publisher=Editions Didier Millet\|isbn=978-981-4260-38-1\|pages=119.}}</ref> Na [[Anakalang]]u, su iskopane četverokutaste teslice.<ref name="Simanjuntak2006">{{Citiranje knjige\|last=Simanjuntak\|first=Truman\|title=Archaeology: Indonesian Perspective: R.P. Soejono's Festschrift\|url=http://books.google.com/books?id=dSFfD0dpdS4C&pg=PA288\|accessdate=2. veljače 2013\|year=2006.\|publisher=Yayasan Obor Indonesia\|isbn=978-979-26-2499-1\|pages=288.}}</ref> Sumba održava još jednu vrlo staru tradiciju. To je vrlo opasna igra [[pasola]] koja ponekad rezultira i smrću sudionika. Momčadi koje čine stotine jahača konja bore se kopljima.<ref name="Müller1997-168">{{Citiranje knjige\|last=Müller\|first=Kal\|title=East of Bali: From Lombok to Timor\|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA168\|accessdate=2. veljače 2013\|year=1997.\|publisher=Tuttle Publishing\|isbn=978-962-593-178-4\|pages=168.}}</ref>

	[[Potres na Sumbi 1977.\|Potres]] koji je [[19. kolovoza]] [[1977.]] zatresao Sumbu bio je snage 7,0 po [[Richterova ljestvica\|Richterovoj ljestvici]] prouzročio je [[cunami]].<ref name="HallCottam2011">{{~~cite book~~\|last1=Hall\|first1=Robert\|last2=Cottam\|first2=Michael A.\|last3=Wilson\|first3=M. E. J.\|title=The SE Asian Gateway: History and Tectonics of the Australia-Asia Collision\|url=http://books.google.com/books?id=Ll6MlpL_mFwC&pg=PA136\|accessdate=2. veljače 2013\|date=15. srpnja 2011.\|publisher=Geological Society\|isbn=978-1-86239-329-5\|pages=136.}}</ref> 316 osoba poginulo je na otoku i otocima koji se nalaze zapadno.		[[Potres na Sumbi 1977.\|Potres]] koji je [[19. kolovoza]] [[1977.]] zatresao Sumbu bio je snage 7,0 po [[Richterova ljestvica\|Richterovoj ljestvici]] prouzročio je [[cunami]].<ref name="HallCottam2011">{{Citiranje knjige\|last1=Hall\|first1=Robert\|last2=Cottam\|first2=Michael A.\|last3=Wilson\|first3=M. E. J.\|title=The SE Asian Gateway: History and Tectonics of the Australia-Asia Collision\|url=http://books.google.com/books?id=Ll6MlpL_mFwC&pg=PA136\|accessdate=2. veljače 2013\|date=15. srpnja 2011.\|publisher=Geological Society\|isbn=978-1-86239-329-5\|pages=136.}}</ref> 316 osoba poginulo je na otoku i otocima koji se nalaze zapadno.

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T05:46:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sumba Locator Topography.png|minijatura|Topograska slika otoka Sumbe]]

'''Sumba''' (indonezijski: ''Pulau Sumba'') je [[otok]] na istoku [[Indonezija|Indonezije]]. Dio je otočja [[Mali sundski otoci]]. Pripada pokrajini [[Istočni Mali sundski otoci]]. Sumba se dijeli na [[kabupaten|kabupatene]] [[Zapadna Sumba]], [[Istočna Sumba]], [[Središnja Sumba]] i [[Jugozapadna Sumba]]. Otok je površine 11.153 km². Glavni grad Zapadne Sumbe je [[Waikabubak]], Istočne Sumbe [[Waingapu]], Središnje Sumbe [[Waibakul]] a Jugozapadne Sumbe [[Tambolaka]]. Waingapu je najveći grad na otoku. Prema popisu stanovnika Indonezije iz 2010. na Sumbi živi 656.259 stanovnika. Okružuju ga otoci [[Sumbawa]], [[Flores]], [[Timor]] i [[Australija]]. Morski tjesnaci koji ga dijele od susjednih otoka su Sumpski tjesnac, [[Sawu (more)|more Sawu]], [[Sawu (otok)|otok Sawu]] i [[Indijski ocean]].

Stanovnici Sumbe danas su narod [[Tau Humba]] (Sumba, Sumbanežani),<ref>{{cite book|author=Jill Forshee|title=Between The Folds: Stories of Cloth, Lives, and Travels from Sumba|year=2001.|publisher=University of Hawaii Press|isbn=0-8248-2288-9}}</ref> narod [[austronezijski narodi|austronezijskog]] i [[melanezijski narodi|melanezijskog]] podrijetla, [[Savunežani]], narod koji sebe smatra hinduskim i [[Endeženani]]. Stare animističke vjere na otoku su [[marapu]] i [[djingi tiu]]. 25 do 30% stanovnika prakticira [[animizam|animistički]] marapu, ostatak su kršćani, većinom nizozemski [[kalvinizam|kalvinisti]], značajnu manjinu predstavljaju [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Za širenje kršćanstva uspostavljena je [[misija na Sumbi]].<ref>Tot dankbaarheid genoopt. Gedenkboek ter gelegenheid van den 25-jarigen Zendingsarbeid op Soemba. - J.H. Kok, Kampen - 1927.</ref> Doseljeni Savunežani s otoka Sawu imaju snažne povijesne sveze s [[hinduizam|hinduizmom]] i animizmom djingi tiu. U priobalju je nešto [[suniti|sunitskih]] muslimana.

[[Datoteka:ID - Soemba.PNG|minijatura|Položaj otoka Sumbe u Indoneziji]]

Sumba je društvo visoke raslojenosti na [[kasta|kaste]],<ref name="Forshee2006">{{cite book|last=Forshee|first=Jill|title=Culture and Customs of Indonesia|url=http://books.google.com/books?id=y0xVkgXZOfUC&pg=PA41|accessdate=2. veljače 2013|year=2006.|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33339-2|pages=41.}}</ref> što je osobito snažno rasprostranjeno na istoku Sumbe, dok na zapadu Sumbe društvo je nacionalno i jezično raznolikije.<ref name="Müller1997-170">{{cite book|last=Müller|first=Kal|title=East of Bali: From Lombok to Timor|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA170|accessdate=2. veljače 2013|year=1997.|publisher=Tuttle Publishing|isbn=978-962-593-178-4|page=170.}}</ref> Narod Tau Humba govori raznolikim [[austronezijski jezici|austronezijskim jezicima]] i mješovitih je austronezijsko-melanezijskih korijena. Najveća jezična skupina su govornici jezika [[kambera]] kojim govori četvrt milijuna ljudi na istoku Sumbe.

U povijesti Sumba je izvozila [[sandalovina|sandalovinu]] pa je bila poznata kao ''otok Sandalovine'' (''Sandelhouteiland'').<ref>Goodall, George (Editor) (1943.) ''Philips' International Atlas'' London, George Philip and Son map 'East Indies', str. 91.-92.</ref> Po njoj je ime dobila lokalna konjska pasmina [[sandalovinski poni]] koja potječe sa Sumbe i Sumbawe.<ref>[http://www.lexiqueducheval.net/lexique_races_b.html "Races de chevaux et d'équidés" ''Lexique du cheval!''] Stranici pristupljeno 8. prosinca 2007.</ref> Skoro sva stara šuma [[deforestacija|raščišćena]] je radi sađenja [[kukuruz|kukuruza]], [[manioka|manioke]] i drugih biljaka pa su danas od izvornih šuma ostale samo izolirane male površine. Proces se nastavlja i dansa zbog rastućeg broja stanovništva na otoku zbog čega predstavlja prijetnju ptičjoj fauni.<ref>[http://worldwildlife.org/ecoregions/aa0203 "Sumba deciduous forests"]. Terrestrial Ecoregions. World Wildlife Fund</ref> 1998. dva su nacionalna parka na otoku određena za zaštitu ugroženih vrsta: [[Nacionalni park Laiwangi Wanggameti|Laiwangi Wanggameti]] i [[Nacionalni park Manupeu Tanah Daru|Manupeu Tanah Daru]].

Prije dolaska zapadnih Europljana u 16. stoljeću Sumbu su naseljavali australski i polinezijski narodi. [[1522.]] došli su prvi brodovi iz Europe. Do [[1866.]] pripadala je [[Nizozemska istočna Indija|Nizozemskoj istočnoj Indiji]], premda otok nije došao pod [[Nizozemska|nizozemsku]] upravu sve do 20. stoljeća. [[Isusovci]] su na otoku otvorili misiju u [[Laura, Zapadna Sumba|Lauri]] na Zapadnoj Sumbi 1866.<ref name="Barker2009">{{cite book|last=Barker|first=Joshua|title=State of Authority: The State in Society in Indonesia|url=http://books.google.com/books?id=-kqZjVElfS8C&pg=PA123|accessdate=2. veljače 2013|date=1. srpnja 2009.|publisher=SEAP Publications|isbn=978-0-87727-780-4|pages=123.}}</ref>

Unatoč dodirima sa zapadnim kulturama Sumba je jedno od rijetkih mjesta na svijetu na kojem su [[megalitski grob|megalitski pokopi]] "živa tradicija" koju se održava kad umru prominentni pojedinci. Pokop uz megalite je običaj koji se izvodio diljem svijeta u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]] i [[brončano doba|brončanom dobu]]. Do danas preživio je na Sumbi i privukao je pozornost znanstvenika.<ref name="RichterCarpenter2012">{{cite book|last1=Richter|first1=Anne|last2=Carpenter|first2=Bruce W.|last3=Carpenter|first3=Bruce|coauthors=Sundermann, Jorg |title=Gold Jewellery of the Indonesian Archipelago|url=http://books.google.com/books?id=cBv6du4tKwYC&pg=PA119|accessdate=2. veljače 2013|date=16. svibnja 2012.|publisher=Editions Didier Millet|isbn=978-981-4260-38-1|pages=119.}}</ref> Na [[Anakalang]]u, su iskopane četverokutaste teslice.<ref name="Simanjuntak2006">{{cite book|last=Simanjuntak|first=Truman|title=Archaeology: Indonesian Perspective: R.P. Soejono's Festschrift|url=http://books.google.com/books?id=dSFfD0dpdS4C&pg=PA288|accessdate=2. veljače 2013|year=2006.|publisher=Yayasan Obor Indonesia|isbn=978-979-26-2499-1|pages=288.}}</ref> Sumba održava još jednu vrlo staru tradiciju. To je vrlo opasna igra [[pasola]] koja ponekad rezultira i smrću sudionika. Momčadi koje čine stotine jahača konja bore se kopljima.<ref name="Müller1997-168">{{cite book|last=Müller|first=Kal|title=East of Bali: From Lombok to Timor|url=http://books.google.com/books?id=DSmqaNFttVkC&pg=PA168|accessdate=2. veljače 2013|year=1997.|publisher=Tuttle Publishing|isbn=978-962-593-178-4|pages=168.}}</ref>

[[Potres na Sumbi 1977.|Potres]] koji je [[19. kolovoza]] [[1977.]] zatresao Sumbu bio je snage 7,0 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] prouzročio je [[cunami]].<ref name="HallCottam2011">{{cite book|last1=Hall|first1=Robert|last2=Cottam|first2=Michael A.|last3=Wilson|first3=M. E. J.|title=The SE Asian Gateway: History and Tectonics of the Australia-Asia Collision|url=http://books.google.com/books?id=Ll6MlpL_mFwC&pg=PA136|accessdate=2. veljače 2013|date=15. srpnja 2011.|publisher=Geological Society|isbn=978-1-86239-329-5|pages=136.}}</ref> 316 osoba poginulo je na otoku i otocima koji se nalaze zapadno.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Indonezijski otoci]]