Sulfidi - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 20:22, 20. veljača 2026.

2026-02-20T20:22:06Z

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 20:22
Redak 44:		Redak 44:
	\|-		\|-
	\|}		\|}

			== Vidi ==
			*[[Sulfati]]
			*[[Sulfiti]]

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~[[Kategorija:Minerali]]~~
	~~[[Kategorija:Sumpor]]~~
	[[Kategorija:Sulfidi\| ]]		[[Kategorija:Sulfidi\| ]]

Suradnik10: Suradnik10 premješta stranicu Sulfid na Sulfidi

2026-02-20T20:21:40Z

Suradnik10 premješta stranicu Sulfid na Sulfidi

←Starija inačica	Inačica od 20. veljača 2026. u 20:21
(Nema razlike inačica)

Suradnik10 u (test) 20:21, 20. veljača 2026.

2026-02-20T20:21:26Z

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 20:21
Redak 8:		Redak 8:

	'''Sulfid''' (prema [[Latinski jezik\|lat]]. ''sulphur'': [[sumpor]]) je [[Soli\|sol]] ili [[Esteri\|ester]] [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S), dvočlani (binarni) [[kemijski spoj]] [[sumpor]]a s [[metal]]ima, metaloidima ili [[Organska kemija\|organskim skupinama]] (R). Među [[Anorganska kemija\|anorganskim]] sulfidima, u kojima je stupanj [[Oksidacijski broj\|oksidacije]] sumpora –II (sadrže sulfid-[[ion]], S<sup>2–</sup>), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula M<sup>I</sup>HS, gdje je M<sup>I</sup> [[Valencija (kemija)\|jednovalentni]] [[metal]]) i neutralni sulfidi (M<sup>I</sup><sub>2</sub>S). U vodi su topljivi samo sulfidi [[Alkalijski metali\|alkalijskih metala]]. Poznato je oko 600 sulfidnih [[mineral]]a, od kojih su mnogi sadržani u [[ruda]]ma važnima za dobivanje metala, kao što su [[Olovo (element)\|olovo]] (na primjer galenit ili [[olovni sjajnik]], PbS), [[Bakar (element)\|bakar]] ([[halkopirit]], CuFeS<sub>2</sub>), [[cink]] ([[sfalerit]], ZnS), [[živa]] ([[cinabarit]] ili rumenica, HgS), [[antimon]] ([[antimonit]], Sb<sub>2</sub>S<sub>3</sub>) i drugi. Organski sulfidi mogu biti polu[[esteri]] ([[tioli]], R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). <ref> '''sulfidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58716] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020. </ref>		'''Sulfid''' (prema [[Latinski jezik\|lat]]. ''sulphur'': [[sumpor]]) je [[Soli\|sol]] ili [[Esteri\|ester]] [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S), dvočlani (binarni) [[kemijski spoj]] [[sumpor]]a s [[metal]]ima, metaloidima ili [[Organska kemija\|organskim skupinama]] (R). Među [[Anorganska kemija\|anorganskim]] sulfidima, u kojima je stupanj [[Oksidacijski broj\|oksidacije]] sumpora –II (sadrže sulfid-[[ion]], S<sup>2–</sup>), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula M<sup>I</sup>HS, gdje je M<sup>I</sup> [[Valencija (kemija)\|jednovalentni]] [[metal]]) i neutralni sulfidi (M<sup>I</sup><sub>2</sub>S). U vodi su topljivi samo sulfidi [[Alkalijski metali\|alkalijskih metala]]. Poznato je oko 600 sulfidnih [[mineral]]a, od kojih su mnogi sadržani u [[ruda]]ma važnima za dobivanje metala, kao što su [[Olovo (element)\|olovo]] (na primjer galenit ili [[olovni sjajnik]], PbS), [[Bakar (element)\|bakar]] ([[halkopirit]], CuFeS<sub>2</sub>), [[cink]] ([[sfalerit]], ZnS), [[živa]] ([[cinabarit]] ili rumenica, HgS), [[antimon]] ([[antimonit]], Sb<sub>2</sub>S<sub>3</sub>) i drugi. Organski sulfidi mogu biti polu[[esteri]] ([[tioli]], R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). <ref> '''sulfidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58716] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020. </ref>

			== Podjela po sjaju ==
			Glede sjaja po po staroj rudarskoj podjeli sulfidne minerale se dijelilo na pakovine, sjajnike, blistavce i sinjavce. [[Pakovine (mineralogija)\|Pakovine]] su poput svih pakovina bile metalnoga sjaja, neprozirne, svjetlijih boja, uglavnom veće tvrdoće, a za sulfidne je važilo da su crnoga [[crt]]a, bez izrazite [[kalavost]]i i krhke. U njih je spadao [[pirit]]. [[Sjajnik]]e je karakterizirao jaki kovni sjaj, neprozirnost, uglavnom siva boja i crn crt, uglavnom mala tvrdoće i često savršena kalavosti. U njih je spadao [[galenit]]. [[Blistavac\|Blistavcima]] je bio svojstven dijamantni sjaj, krhkost, ponekad su bili providni, tvrdoća većinom mala, kalavost dobra. U njih je spadao [[sfalerit]]. [[Sinjavac\|Sinjavce]] je karakterizirao kovni sjaj, neprozirnost, krhkost, boje tamonosive i sive, crt je crn, tvrdoća mala i nepostojanje kalavosti. U njih je spadao [[tetradrit]]. U prošlosti je smatran sulfidnim mineralom, a zapravo pripada sulfosolima.<ref>[https://www.hpm.hr/hr/Doga%C4%91anja/Doga%C4%91anje/Mala_%C5%A1kola_mineralogije_%E2%80%93_6_6114 '' Mala škola mineralogije – 6'']. Hrvatski prirodoslovni muzej. Pristupljeno 20. veljače 2026.</ref>

	== Primjeri ==		== Primjeri ==
Redak 47:		Redak 50:
	[[Kategorija:Minerali]]		[[Kategorija:Minerali]]
	[[Kategorija:Sumpor]]		[[Kategorija:Sumpor]]
			[[Kategorija:Sulfidi\| ]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:57:48Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sulfid'''-->~~[[datoteka:Cinnabarit 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Cinabarit]] ili rumenica, HgS.]]		[[datoteka:Cinnabarit 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Cinabarit]] ili rumenica, HgS.]]

	[[datoteka:Antimonit 02.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Antimonit]].]]		[[datoteka:Antimonit 02.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Antimonit]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T21:26:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Cinnabarit 01.jpg|mini|desno|250px|[[Cinabarit]] ili rumenica, HgS.]]

[[datoteka:Antimonit 02.jpg|mini|desno|250px|[[Antimonit]].]]

[[datoteka:GalenaKansas.jpg|mini|desno|250px|[[Galenit]] ili [[olovni sjajnik]].]]

[[datoteka:2780M-pyrite1.jpg|mini|desno|250px|[[Pirit]]ni kubni [[kristal]]i od [[lapor]]a iz Navajúna, [[La Rioja (Španjolska)|La Rioja]], [[Španjolska]] (veličina: 95 x 78 mm, 512 [[gram]]a; glavni kristal: 31 mm na rubu).]]

'''Sulfid''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''sulphur'': [[sumpor]]) je [[Soli|sol]] ili [[Esteri|ester]] [[sumporovodik]]a (H2S), dvočlani (binarni) [[kemijski spoj]] [[sumpor]]a s [[metal]]ima, metaloidima ili [[Organska kemija|organskim skupinama]] (R). Među [[Anorganska kemija|anorganskim]] sulfidima, u kojima je stupanj [[Oksidacijski broj|oksidacije]] sumpora –II (sadrže sulfid-[[ion]], S2–), razlikuju se hidrogensulfidi (opća formula MIHS, gdje je MI [[Valencija (kemija)|jednovalentni]] [[metal]]) i neutralni sulfidi (MI2S). U vodi su topljivi samo sulfidi [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]]. Poznato je oko 600 sulfidnih [[mineral]]a, od kojih su mnogi sadržani u [[ruda]]ma važnima za dobivanje metala, kao što su [[Olovo (element)|olovo]] (na primjer galenit ili [[olovni sjajnik]], PbS), [[Bakar (element)|bakar]] ([[halkopirit]], CuFeS2), [[cink]] ([[sfalerit]], ZnS), [[živa]] ([[cinabarit]] ili rumenica, HgS), [[antimon]] ([[antimonit]], Sb2S3) i drugi. Organski sulfidi mogu biti polu[[esteri]] ([[tioli]], R–SH) i neutralni esteri (tioeteri, R–S–R´). <ref> '''sulfidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58716] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 6. 2020. </ref>

== Primjeri ==
{| class="wikitable sortable"
|-
! [[Kemijska formula|Formula]] !! !! [[Talište]] (°C) !! [[Vrelište]] (°C) !! [[CAS registarski broj|CAS broj]]
|-
| H2S || [[Sumporovodik]] je bezbojan, vrlo otrovan [[plin]], vonja na trula jaja. Sporedni je proizvod pri dobivanju [[nafta|nafte]], [[Prirodni plin|prirodnoga plina]] i [[koks]]a, prerađuje se u [[sumpor]] ili [[sumporov dioksid]]. Poznat je kao [[reagens]] u klasičnoj [[Analitička kemija|kemijskoj analizi]]. || −85,7 || −60,2 || 7783-06-4
|-
| CdS || [[Kadmijev sulfid]] služi kao [[Fosforescencija|fosforescent]] u [[televizija|televizijskim]] i [[radar]]skim sustavima, a zbog dobrih [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnih svojstava]] i u [[poluvodič]]koj [[elektronika|elektronici]] ([[fotoćelija]]). || 1 750 || || 1306-23-6
|-
| CaSx || Kalcijev polisulfid ([[sumporno vapno]]) tradicionalni je [[fungicid]] u [[Vrtlarstvo|vrtlarstvu]]. || || ||
|-
| CS2 || [[Ugljikov disulfid]] je prethodnik organosumpornih spojeva. || −111,6 || 46 || 75-15-0
|-
| PbS || [[Olovni sulfid]] se koristi u [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]] [[senzor]]ima. || 1 114 || || 1314-87-0
|-
| MoS2 || [[Molibdenov disulfid]], mineral [[molibdenit]], koristi se kao [[katalizator]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]; također kao kvalitetno [[maziva|mazivo]] za primjenu na visokim [[temperatura]]ma i visokim [[tlak]]ovima. || || || 1317-33-5
|-
| {{nowrap|Cl–CH2CH2–S–CH2CH2–Cl}} || [[Iperit]], diklordietil-sulfid, je bojni [[otrov]] plikavac, osim što uzrokuje stvaranje plikova na koži, on je težak stanični otrov koji oštećuje kapilare. || 13–14 || 217 || 505-60-2
|-
| Ag2S || [[Srebrni sulfid]] je sastojak nećistoće na površini [[srebro|srebra]] ([[korozija]]). || || || 21548-73-2
|-
| Na2S || [[Natrijev sulfid]] se kao [[Hidrati|hidrat]] koristi u proizvodnji [[Natronski papir|natronskog papira]] i kao prethodnik organosumpornih spojeva. || 920 || 1 180 || 1313-82-2
|-
| ZnS || [[Cinkov sulfid]] se dobiva iz otopine cinkova sulfata taloženjem topljivim sulfidima. Koristi se kao bijela [[boja]], sâm ili kao sastojak [[litopon]]a, smjese cinkova sulfida i barijeva sulfata. Kristalizirani cinkov sulfid koji sadrži malo teških metala služi za izradu [[detektor]]a za [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajuće]] i [[rendgensko zračenje]] te za zaslone [[Katodna cijev|katodnih cijevi]], jer svjetluca djelovanjem toga [[zračenje|zračenja]], odnosno [[Katodno zračenje|katodnih zraka]]. || || 1185 || 1314-98-3
|-
| C6H4S || [[Polifenilen sulfid]] je [[polimer]] koji se obično naziva "sulfar". || || || 26125-40-6 25212-74-2
|-
| SeS2 || [[Selenijev disulfid]] je antifungalno sredstvo koje se koristi u pripravcima protiv peruti, na primjer ''Selsun Blue''. Prisutnost visoko toksičnog [[selenij]]a u [[Kozmetika|kozmetičkim proizvodima]] predstavlja opću opasnost za [[zdravlje]] i [[okoliš]]. || < 100 || || 7488-56-4
|-
| FeS2 || [[Pirit]] je glavni izvor sumpora i njegovih spojeva. Koristi se gotovo isključivo u proizvodnji [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], a samo iznimno i za dobivanje [[željezo|željeza]]. || 600 || || 1317-66-4
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Sumpor]]