WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:28:33Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sulfatni postupak'''-->~~[[datoteka:InternationalPaper6413.jpg\|300px\|mini\|desno\|Postrojenje sa sulfatnim postupkom za [[proizvodnja papira\|proizvodnju papira]] (''International Paper'').]]		[[datoteka:InternationalPaper6413.jpg\|300px\|mini\|desno\|Postrojenje sa sulfatnim postupkom za [[proizvodnja papira\|proizvodnju papira]] (''International Paper'').]]

	[[datoteka:Woodchips for paper production.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Drvna sječka]] za proizvodnju papira.]]		[[datoteka:Woodchips for paper production.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Drvna sječka]] za proizvodnju papira.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T01:13:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:InternationalPaper6413.jpg|300px|mini|desno|Postrojenje sa sulfatnim postupkom za [[proizvodnja papira|proizvodnju papira]] (''International Paper'').]]

[[datoteka:Woodchips for paper production.jpg|mini|desno|300px|[[Drvna sječka]] za proizvodnju papira.]]

[[datoteka:Stanična stijenka biljke.png|mini|desno|300px|Raspored [[celuloza|celuloze]] i drugih [[Polisaharidi|polisaharida]] u [[Stanična stijenka|staničnoj stijenki]] [[biljke|biljaka]].]]

'''Sulfatni postupak''' se najviše primjenjuje danas u [[proizvodnja papira|proizvodnji papira]] (dobiva se sulfatna celuloza u obliku dugih i čvrstih [[vlakno|vlakana]]), u kojem se celulozna masa nakon iskuhavanja (5 sati na 100 do 180 °C) s [[Natrijev hidroksid|natrijevim hidroksidom]] i natrijevim sulfidom odvaja od preostaloga luga, čisti, pere i po potrebi [[bijeljenje|izbjeljuje]]. Lug se regenerira [[isparavanje]]m, dodavanjem natrijeva sulfata radi nadoknade potrošenog [[natrij]]a, spaljivanjem i [[kaustifikacija|kaustificiranjem]]. Sličan je i [[Natronski postupak|natronski (soda) postupak]], u kojem je aktivna [[Alkalije|alkalija]] [[natrijev hidroksid]], a lug se regenerira [[Natrijev karbonat|natrijevim karbonatom]]. Zbog manje obojenosti proizvoda prije bijeljenja, prije se više primjenjivao [[sulfitni postupak]], zbog manje obojenosti [[proizvod]]a prije [[Bijeljenje|bijeljenja]], u kojem se za iskuhavanje sirovine upotrebljavala [[sumporasta kiselina]] i [[kalcij]]ev hidrogensulfit. U tom se postupku lug nije regenerirao (obnavljao), a njegovo je sekundarno iskorištavanje bilo ograničeno. Djelomična regeneracija luga moguća je upotrebom [[magnezij]]eva hidrogensulfita, što je u [[ekologija|ekološkom]] smislu mnogo povoljnije. <ref> '''celuloza''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11174] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Sulfatna celuloza proizvodi se postupkom koji je primjenjiv za preradu svih vrsta drveta (četinara i lišćara) bez obzira na količinu smole, pa i za preradu stabljika različitih [[trava]]. Odlikuje se dugim i čvrstim vlaknima, koja su manje oštećena nego u sulfitnoj i natronskoj celulozi. Od sulfatne celuloze proizvodi se vrlo čvrst papir, koji u nebijeljenom stanju služi u prvom redu kao omotni papir, zatim kao kabelski i kondenzatorski papir, i slično. Bijeljena sulfitna i sulfatna celuloza proizvodi se obradom oksidirajućim sredstvima. Neka od tih sredstava bijele celulozu razgrađivanjem obojenih primjesa, a druga samo prevode obojene primjese u bezbojne. Pri tom se djelomično uklanja i preostali lignin, pa se dobiva vrlo kvalitetna celuloza, koja služi za proizvodnju pisaćih i tiskovnih, bankpost, ofsetnog i drugih vrsta finih papira i kartona. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Lužnati ili sulfatni postupak ==
Najprije je bio otkriven natronski postupak, a potom sulfatni. Natronskim se postupkom dobije slabija [[celuloza]] sa niskim iskorištenjem, dok se sulfatnim dobije mehanički jaka celuloza. S obzirom da su obje vrste celuloze jake smeđe boje i teško bijeljive, upotreba tih celuloza je dugo vremena bila ograničena samo za [[Omotni papir|ovojne papire]] i papire za vreće. Tek uveđenjem višestupanjskog bjeljenja je i ta celuloza ušla u proces proizvodnje papira.

Danas se najviše celuloze proizvodi upravo sulfatnim postupkom, jer se njime mogu preraditi sve vrste drveta pa i one koje sadrže veće postotke smole, zatim jednogodišnje biljke, trstike, mehaničke karakteristike su bolje nego kod sulfitne celuloze, spaljivanjem otpadne lužnice je moguća regeneracija [[Alkalije|alkalija]], te su smanjeni problemi sa otpadnim vodama, drvo nije potrebno tako dobro očistiti, kao kod sulfitnog postupka.

Postupak ima, glede sulfitne celuloze i nedostatke: iskorištenje iz drvne mase je niže, sposobnost bijeljenja je više ograničena i troškovi bijeljenja su viši. Kuhači za kuhanje sječke su kapaciteta oko 200 m<sup>3</sup>. Sječka se kuha sa jakom [[lužina|lužinom]]. Temperatura kuhanja kreće se od 170 do 190 °C uz [[tlak]] od 7 do 11 [[Bar (jedinica)|bara]]. Zagrijavanje kuhača traje 1 do 2,5 sata, a sam proces kuhanja 1 do 2 sata. Zagrijavanje kuhača vrši se posredno (indirektno). Po kuhanju se celuloza zajedno sa crnom lužnicom ispušta u spremnik u kojem se odvajaju pare, a celuloza dovodi na normalni [[atmosferski tlak]]. U slijedećem koraku, odvaja se crni lug i odvodi na regeneraciju, a celuloza se odvodi na [[sortiranje]], ispiranje mlazom vode, te bijeljenje.

Cilj bijeljenja je povećanje bjeline vlaknastog materijala odnosno uklanjanje žućkastog tona iz vlaknastog materijala, koji potječe iz prethodnih koraka obrade. Bijeljenje se odvija u 5 ili 6 koraka u tornjevima za bijeljenje.

Obijeljena celuloza odlazi zatim na odvodnjavanje. Ako je papirnica u blizini, celuloza se odvodni do 5 - 6% koncentracije i kao takva se crpi za preradu u papir. Priprema li se celuloza za [[prijevoz]] (transport) drugim papirnicama, odvodnjavanje i sušenje celuloze je do 85 - 90% suhe tvari. Završni korak je rezanje celuloze i pakiranje u 200 kg bale, označavanje i skladištenje. <ref> Barbara Jurčević: '''Sigurnost pri tehnološkim procesima proizvodnje papira''', [https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A253], Završni rad, Repozitorij Veleučilišta u Karlovcu, www.repozitorij.vuka.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Tiskarstvo]]
[[Kategorija:Kemija]]

Sulfatni postupak - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica