WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:06:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sudan'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Okvir_zemlje_svijeta \|		{{Okvir_zemlje_svijeta \|
	ime = Republika Sudan \|		ime = Republika Sudan \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T14:08:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Sudan |
izvorno_ime = جمهورية السودان |
ime_genitiv = Sudana |
eng_ime = Sudan |
zastava = Flag of Sudan.svg|
grb = Emblem of Sudan.svg|
lokacija = Sudan (orthographic projection) highlighted.svg |
službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]]|
glavni_grad = [[Khartoum]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Abdel Fattah al-Burhan]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Abdalla Hamdok]] |
površina_poredak = 16 |
površina = 1.886.068 |
vode = 5 |
stanovništvo_poredak = 29 |
stanovništvo = 30.894.000|
godina_popisa = 2008. |
gustoća_stanovništva = 16,4 |
neovisnost = Od [[Egipat|Egipta]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. siječnja]] [[1956.]] |
BDP_PKM_godina = 2005. |
BDP_PKM = 84.755 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 62. |
BDP_PKM_per_capita = 2,522 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 134. |
valuta = [[sudanska funta]] |
stoti_dio_valute = 10 funti = 1000 pijastera |
vremenska_zona = +2 |
himna = [[Nahnu Jund Allah Jund Al-watan]] |
internetski_nastavak = .sd |
pozivni_broj = 249 |
komentar = |
moto = Al-nasr lana<br />([[arapski]]: Pobjeda je naša)
}}
'''Sudan''' je država u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]], po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na [[Crveno more]], a graniči sa sljedećim zemljama:
* [[Egipat|Egiptom]] na sjeveru,
* [[Libija|Libijom]] na sjeverozapadu,
* [[Čad]]om na zapadu,
* [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkom Republikom]] na jugozapadu,
* [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] na jugu,
* [[Etiopija|Etiopijom]] na istoku i
* [[Eritreja|Eritrejom]] na istoku.

== Zemljopis ==
Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke [[Nil]] koja nastaje kod [[Khartoum]]a spajanjem [[Bijeli Nil|Bijeloga]] i [[Plavi Nil|Plavoga Nila]]. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se [[Libijska pustinja|Libijska]] i [[Nubijska pustinja]], gotovo bez biljnog pokrova. Na jugu se prostiru [[savana|savane]] i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša točka zemlje je vulkanska kaldera Deriba u gorju Marrah na zapadu zemlje (Darfuru) visoka 3042 m.

[[Klima]] je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su [[erozija]] tla i opustinjavanje.

== Povijest ==
U starom su vijeku u dolini gornjeg [[Nil]]a, na području između prvog i šestog [[katarakt]]a tada zvanom i [[Nubija]], postojala tri [[Kušiti|kušitska]] i [[meroe]]tska kraljevstva. Na njih je velik utjecaj izvršila civilizacija [[Stari Egipat|Starog Egipta]] s kojom su se često sukobljavali, ali i trgovali i preuzimali njene kulturne stečevine.

U trećem ili četvrtom stoljeću na područje Sudana proširilo se [[kršćanstvo]], ali sredinom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] sa sjevera dolazi [[islam]] koji tijekom sljedećih 1000 godina postaje dominatna vjera. Važna kraljevstva srednjovjekovnog Sudana bila su [[Makurija]] i [[Sennar]].

Godine [[1820.]] Sudanom je zavladao susjedni [[Egipat]]. Egipatska vlast, a osobito pokušaj ukidanja ropstva u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]], koji su podupirale zapadne kolonijalne sile, izazvali su veliko nezadovoljstvo Sudanaca pa je [[1880-ih]] izbila [[Mahdijeva buna|pobuna]] pod vodstvom Muhammada ibn Abdalle ([[Mahdi]]ja) koja je nakon početnih velikih uspjeha okrunjenih osvajanjem [[Kartum]]a [[1885.]] i uspostavom države. Ipak ju, britanska ju je vojska [[1898.]] godine ugušila. Formalno [[kondominij]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Egipat|Egipta]], Sudan je ''de facto'' bio pod upravom Britanaca koji su ga podijelili na napredniji arapski sjever i crnački jug koji je prepušten kršćanskim misionarima.

Godinu dana prije stjecanja neovisnosti [[1956.]] na jugu je izbio [[Prvi sudanski građanski rat|građanski rat]] zbog nezadovoljstva tamošnjih kršćana hegemonijom muslimana u političkom i gospodarskom životu zemlje. Mirovni je sporazum postignut [[1972.]] poslije 17 godina borba, ali se rat ponovno rasplamsao [[1983.]] godine nakon što se ukinulo dogovorenu autonomiju juga i uvelo elemente [[šerijat]]a u sudanske zakone. Od neovisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni časnici koji su na vlast dolazili državnim udarima. Tijekom [[1990-ih]] ovdje je svoju bazu imao [[Osama bin Laden]]. Godine [[2003.]] sukobile su se provladine paravojne postrojbe [[Janjaweed]] i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini [[Darfur]].

9. siječnja 2005. vlada je potpisala Nairobijski sveobuhvatni mirovni sporazum sa Sudanskim narodnooslobodilačkim pokretom (SPLM) s ciljem okončanja Drugog građanskog rata u Sudanu . Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu (UNMIS) osnovana je Rezolucijom 1590 Vijeća sigurnosti UN-a radi potpore njezinoj provedbi. Mirovni sporazum bio je preduvjet referenduma iz 2011. godine : rezultat je bio jednoglasnog glasa za secesiju Južnog Sudana ; regija Abyei održat će svoj referendum u budućnosti.

U Sudanske narodne oslobodilačke vojske (SPLA) bio je glavni član Istočni front , koalicija pobunjeničkih skupina koje djeluju u istočnom Sudanu. Nakon mirovnog sporazuma njihovo je mjesto zauzeto u veljači 2004. nakon spajanja većeg kongresa Hausa i Beja s manjim slobodnim lavovima Rashaida . Mirovni sporazum između sudanske vlade i Istočnog fronta potpisan je 14. listopada 2006. u Asmari. 5. svibnja 2006. godine potpisan je Darfurski mirovni sporazum , čiji je cilj bio okončati trogodišnji sukob. Sukob između Čada i Sudana (2005.-2007.) Izbio je nakon Adré bitke pokrenuo je Čad objavu rata. Vođe Sudana i Čada potpisali su u Saudijskoj Arabiji 3. svibnja 2007. sporazum o zaustavljanju borbe zbog sukoba u Darfuru koji se prolio duž granice od 1.000 kilometara (600 milja) njihovih zemalja.

U srpnju 2007. godine, zemlja je pogođena razarajućim poplavama, s više od 400.000 ljudi koji se direktno pogođeni. Od 2009. godine, niz trajnih sukoba između suparničkih nomadskih plemena u Sudanu i Južnom Sudanu uzrokovao je veliki broj civilnih žrtava.

Posljednji građanski rat je završen mirovnim sporazumom prema kojem je sudanski jug dobio veliku samoupravu i pravo da se za 6 godina izjasni o potpunoj neovisnosti. [[Južnosudanski referendum o neovisnosti 2011.|Referendum o neovisnosti]] se održao [[9. siječnja]] [[2011.]] godine.

Referendum se održavao od 9. do 15. siječnja 2011. godine. Preliminarni rezultati južnosudanske referendumske komisije od 30. siječnja 2011. kazuju da je 98% birača glasovalo za izdvajanje, dok je 1% izabralo sudansko jedinstvo. Konačne se rezultate priopćilo 7. veljače. Rezultat je bio 98,83% glasova za izdvajanje. [[Predsjednik Sudana]] [[Omar al-Bašir]] je prihvatio rezultate i izdao republički dekret o ishodu referenduma. Južni Sudan je postao neovisnim [[9. srpnja]] [[2011.]]

19. prosinca 2018. počeli su masovni prosvjedi nakon odluke vlade da utrostruči cijenu robe u vrijeme kada je zemlja trpjela akutni manjak deviza i inflaciju od 70 posto. Pored toga, predsjednik al-Bashir, koji je bio na vlasti više od 30 godina, odbio je odstupiti, što je rezultiralo konvergencijom oporbenih skupina radi formiranja ujedinjene koalicije. Vlada je uzvratila uhićenjem više od 800 oporbenih osoba i prosvjednika, što je dovelo do smrti oko 40 ljudi, prema podacima Human Rights Watcha, iako je taj broj bio mnogo veći od onog prema lokalnim i civilnim izvještajima. Protesti su se nastavili nakon svrgavanja njegove vlade 11. travnja 2019., kada je uhićen predsjednik al-Bashir i uvedena tromjesečna vanredna situacija. Preko 100 ljudi poginulo je početkom lipnja u sukobima demonstranata protiv demokracije i snaga državne sigurnosti, što je rezultiralo suspenzijom Sudana iz Afričke unije. Izvještava se da su sudanski mladi ljudi pokrenuli prosvjede. Prosvjedi su prestali kada su snage za slobodu i promjene (savez grupa koje organiziraju prosvjede) i prijelazno vojno vijeće(vladajuća vojna vlada) potpisali su politički sporazum iz srpnja 2019. i Nacrt ustavne deklaracije iz kolovoza 2019. godine.

Prijelazne institucije i postupci uključivali su stvaranje zajedničkog vojno-civilnog Vijeća za suverenitet Sudana kao šefa države, novog glavnog sudbenog suda Suda na čelu ogranka vlasti u pravosuđu, Nemat Abdullaha Khaira i novog premijera. Nova premijerka, Abdalla Hamdok , 61-godišnja ekonomistica koja je prethodno radila za Gospodarsku komisiju UN- a za Afriku , položila je zakletvu 21. kolovoza. Pokrenuo je razgovore s MMF-om i Svjetskom bankomusmjeren na stabilizaciju gospodarstva, koje je bilo u teškim situacijama zbog nestašice hrane, goriva i deviza. Hamdok je procijenio da će 10 milijardi američkih dolara tijekom dvije godine biti dovoljno za zaustavljanje panike, te rekao da je preko 70% proračuna za 2018. potrošeno na mjere vezane za građanski rat. Vlade Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata uložile su značajne svote od propadanja Bashira. 3. rujna Hamdok je imenovao 14 civilnih ministara, uključujući prvu ministricu vanjskih poslova i prvu koptsku kršćanku, također ženu.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[1981.]] broj stanovnika iznosio je 21 milijun. Zbog građanskog rata popisi od onda nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 milijuna stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada [[Kartum]]a (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 milijuna ljudi, uključujući i 2 milijuna izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

Sudan je snažno obilježen nazočnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske muslimanske na sjeveru i crnačke na jugu. Muslimana je 75% koji se sastoje od četiri skupine. Arapsko stanovništvo čini 49% stanovnika. Uz njih žive [[Hamiti|hamitski]] [[Bedzai]] uz crvenomorsku obalu, nilotski Nubijci oko 8% naseljavaju nilsko priobalje na sjeveru zemlje. Na zapadu su Furi 2%. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih skupina što iznimno otežava učinkovitu međusobnu suradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom [[Islam|muslimansko]], a uz arapski govore se i mnogi domaći jezici.

Na jugu i zapadu stanovništvo iz nilotske i istocno sudanske grupe Dinke 12%, Neur 5%, Azande 3%, Bari 2,5%, Shiluk 2% i Lotuko 2% pripadaju tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od stjecanja neovisnosti [[1956.]] uzrokovao je gospodarsku i demografsku katastrofu.

Veći dio stanovništva koncentriran je u dolini Nila i njegovih pritoka. Osobito je velika gustoća naseljenosti u glavnom [[pamuk|pamučnom]] području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i [[Port Sudan]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]].

== Gospodarstvo ==
Sudansko se gospodarstvo još uvijek velikim dijelom temelji na [[poljoprivreda|poljoprivredi]] (80% zaposlenih i 40% [[BDP]]-a), ali se u posljednjih nekoliko godina bilježi rast lake industrije, a pozitivim gospodarskim trendovima doprinosi i nedavno započeta proizvodnja [[nafta|nafte]] zahvaljujući kojoj je zemlja [[1999.]] prvi put zabilježila višak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. Glavni čimbenici koji ograničavaju rast gospodarstva su česte suše i nestabilnost zbog građanskog rata.

[[BDP]] je za 2004. procijenjen na 1900 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u).

{{Arapska liga}}
{{Afrika}}
{{OIK}}
[[Kategorija: Sudan| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]

Sudan - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica