Suradnik10 u (test) 17:48, 13. ožujak 2026.

2026-03-13T17:48:23Z

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:48
Redak 91:		Redak 91:
	*D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/jeste-li-ikad-posjetili-susac-izolirana-ljepota-na-na-pucini-sredisnjeg-jadrana/ ''ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana ''] Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.		*D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/jeste-li-ikad-posjetili-susac-izolirana-ljepota-na-na-pucini-sredisnjeg-jadrana/ ''ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana ''] Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.

	{{Lastovo}}		{{Lastovo (općina)}}
	[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]
	[[Kategorija:Lastovo]]		[[Kategorija:Lastovo]]

Suradnik10 u (test) 02:39, 1. srpanj 2025.

2025-07-01T02:39:10Z

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 02:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sušac'''-->~~{{otok		{{otok
	\| Ime = Sušac		\| Ime = Sušac
	\| zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Susac.PNG\|250px]]		\| zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Susac.PNG\|250px]]
Redak 91:		Redak 91:
	*D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/jeste-li-ikad-posjetili-susac-izolirana-ljepota-na-na-pucini-sredisnjeg-jadrana/ ''ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana ''] Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.		*D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/jeste-li-ikad-posjetili-susac-izolirana-ljepota-na-na-pucini-sredisnjeg-jadrana/ ''ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana ''] Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.

	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Lastovo}}		{{Lastovo}}
	[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]
			[[Kategorija:Lastovo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:17:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok
| Ime = Sušac
| zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Susac.PNG|250px]]
| smještaj = Jadransko more
| otočje = Lastovski arhipelag
| koordinate = {{coord|42|45|00|N|16|29|00|E|display=title,inline}}
| država = Hrvatska
| gl.naselje = samo svjetionik
| površina = 4,03<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', ''Geoadria'', sv. 9, br. 1, 5-32.]</ref>
| obalna crta = 16,380<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
| stanovništvo = posada svjetionika
| slika =
}}

'''Sušac''' (na domaćem [[čakavsko narječje|čakavskom narječju]] hrvatskog jezika: ''Šujac'') je [[hrvatska|hrvatski]] otok na pučini središnjeg [[Jadran]]a, 23 km zapadno od otoka [[Lastovo|Lastova]] i jugoistočno od [[Vis]]a. Otok je smješten na povijesno važnom plovnom putu koji je povezivao Dalmaciju s [[Italija|Italijom]] preko poluotoka [[Monte Gargano]].<ref name="min-kulture-RH"/>

Otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad. Nad jugozapadnim rtom ''Kanula'' je [[Svjetionik Otok Sušac|svjetionik]], najsjevernija točka otoka je rt ''Nažene'', a najistočnija rt ''Lastovac''. Na sjeveroistoku je najviši vrh ''Veli Gark'', 243 m. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste, a jugoistočne niže s nekoliko pješčanih uvala. Otok je dio [[Park prirode Lastovsko otočje|Parka prirode Lastovsko otočje]]<ref>[http://pp-lastovo.hr/lastovsko-otocje/ Lastovsko otočje], pristupljeno 6. lipnja 2020.</ref>

U prapovijesti je otok bio naseljen [[Iliri]]ma, a u [[antika|antičko]] doba imao je fortifikacijsku ulogu. U srednjem vijeku tu je bilo središte benediktinaca koji su u 12. st. podigli crkvu i samostan posvećene svetom Nikoli.<ref>"Hrvatski Jadran", str. 217., MASMEDIA</ref> Jugoistočno od ruševina te crkve nalazi se [[gotika|gotička]] crkva iznad čijih se vrata nalazi kip [[sveti Blaž|svetog Vlaha]] (Blaža). Od 15. st. na Sušcu su bila dva mala sezonska ribarska naselja s barakama za soljenje ribe. Te su naseobine rabili ribari s Lastova, Visa i Korčule.

O dugotrajnoj naseljenosti otoka i važnoj ulozi koju je imao na tom putu, svjedoče bogati arheološki nalazi od prapovijesti do razvijenog srednjeg vijeka.<ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=412630521 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - Registar kulturnih dobara]</ref>

== Flora i fauna ==
Sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa ''restinga'' kao i na susjednom otoku [[Palagruža]], koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav raspored vegetacije u malom je sličan biljnom pokrovu na većim prostorima [[Izrael]]a, južne [[Španjolska|Španjolske]] i sjeverne Afrike.

Na obalnim stijenama Sušca raste posebni otočni [[endem]] [[sušačka kupusina]], ''Brassica cazzae''.

Staro antičko ime tog otoka bilo je ''Choasa'', a srednjovjekovno mletačko je ''Cazza''. Hrvatski oblik imena za ovaj otok u srednjovjekovnim izvorima je ''Susciaç''<ref name="podlistak">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040417/feljton01.asp ''Slobodna Dalmacija''] Podlistak: Dinko Radić: Otok Sušac - Nerejevo posljednje utočište </ref> . Jedini stalni stanovnici Sušca su posada svjetionika, a povremeno tu još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Otkriveno je da su ga pretpovijesni pomorci koristili na svojim putovima u početnoj i srednjoj fazi [[mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]].

U starorimsko doba, otok bilježi naseljenost i gospodarsku aktivnost.

[[Konstantin Porfirogenet]] za ovaj otok naveo da kao ni [[Vis]] ni [[Lastovo]] nije u vlasti [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]], iz čega se da zaključiti da je onda pripadao ranosrednjovjekovnom [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]].

Spominju ga i kasniji srednjovjekovni izvori ([[Lastovski statut]] iz [[1310.]]..) i putopisci (J. Luccari 1605....). Čest je slučaj da navode da Sušac pripada Lastovu, odnosno lastovski propisi se odnose i na Sušac <ref name="podlistak"/>.

== Stanovništvo ==
Sušac kroz povijest nikad nije imao više od 24 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine otok je bio nenaseljen<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2267.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref>.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 30
|crta1 = 10
|crta2 = 5
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 0
|p2 = 0
|p3 = 17
|p4 = 0
|p5 = 0
|p6 = 0
|p7 = 0
|p8 = 0
|p9 = 6
|p10 = 24
|p11 = 10
|p12 = 6
|p13 = 8
|p14 = 7
|p15 = 0
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Zanimljivosti ==
U popularnoj glazbi su splitski glazbenici, skupina [[Daleka obala]] ovjekovječila ovaj otok u pjesmi ''Sušac blues''. Ista je pjesma bila na programu [[splitski festival|Splitskog festivala]] 1991., koji se nije nikad održao zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].

== Vanjske poveznice ==
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020819/feljton01.asp ''Slobodna Dalmacija''] Podlistak: Vela spila iznad Vele Luke na Korčuli

== Izvori ==
{{izvori}}

{{vanjske poveznice}}
*D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/jeste-li-ikad-posjetili-susac-izolirana-ljepota-na-na-pucini-sredisnjeg-jadrana/ ''ESTE LI IKAD POSJETILI SUŠAC? Izolirana ljepota na pučini središnjeg Jadrana ''] Dalmacija danas. 10. kolovoza 2020.

{{Naselja u sastavu Općine Lastovo}}
[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]

Sušac - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 17:48, 13. ožujak 2026.

Suradnik10 u (test) 02:39, 1. srpanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica