WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T05:39:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Stokes sphere.svg|mini|desno|250px|Na [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koji se giba kroz [[plin]] ili [[tekućina|tekućinu]] djeluje [[sila]] čiji je smjer suprotan smjeru [[gibanje|gibanja]]. Na slici je prikazano [[laminarno strujanje]] s vrlo niskim [[Reynoldsov broj|Reynoldsovim brojem]].]]

[[datoteka:TorricelliLaw.svg|mini|desno|250px|[[Torricellijev zakon]] istjecanja.]]

[[datoteka:Reynolds observations turbulence 1883.svg|mini|desno|250px|[[Osborne Reynolds|Reynoldsove]] zabilješke o trenutku prelaska iz [[Laminarno strujanje|laminarnog]] u turbulentno strujanje fluida.]]

[[datoteka:Eddy currents due to magnet.svg|mini|desno|250px|Vrtložne električne struje ili [[Léon Foucault|Foucaultove]] struje su [[Električna struja|električne struje]] velike jakosti, koje nastaju u unutrašnjosti [[Električni vodič|metalnih vodiča]] podvrgnutih djelovanju promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (crvene [[silnice]]).]]

[[datoteka:Airplane vortex edit.jpg|mini|desno|250px|Turbulentno strujanje na [[Krilo zrakoplova|krilu zrakoplova]].]]

'''Strujanje''' je [[gibanje]] [[tekućine]] ili [[plin]]a ([[fluid]]a). Prema putanji strujanja razlikuje se [[laminarno strujanje|laminarno]] i turbulentno strujanje. Kod laminarnoga strujanja sve čestice u istom sloju fluida imaju istu [[brzina|brzinu]], to jest svi slojevi fluida gibaju se [[Paralelnost|paralelno]] i fluid se nužno giba sporo. Kada brzina poraste, slojevi se miješaju i strujanje postaje [[Turbulencija|turbulentno]]. Prema promjenljivosti brzine razlikuje se: stacionarno strujanje, kod kojega je [[količina tvari]] koja prođe kroz svaki presjek [[Konstanta|konstantna]], i nestacionarno strujanje, kod kojega se ta količina mijenja. Ovisno o tome stvaraju li se pri strujanju [[vrtlog|vrtlozi]] razlikuje se vrtložno i potencijalno strujanje. Strujanje je vrtložno ako se stvaraju vrtlozi, a ako se vrtlozi ne stvaraju, brzina strujanja može se prikazati s pomoću takozvane potencijalne [[Funkcija (matematika)|funkcije]] pa se takvo strujanje naziva potencijalno.

[[Prijenos topline]] strujanjem je [[konvekcija]]. <ref> '''strujanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58473] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Vrste strujanja ==

=== Stacionarno strujanje ===
'''Stacionarno strujanje''' nastaje kada je u svakoj točki nekog presjeka strujnog toka jednaka [[brzina]] i jednak [[tlak]]. Tako je na primjer strujanje tekućina iz [[rezervoar]]a sa stalnom razinom, zatim u [[cijev]]ima sa stalnim tlakom i drugo.

=== Nestacionarno strujanje ===
'''Nestacionarno strujanje''' nastaje kada je u svakoj točki nekog presjeka strujnog toka brzina i tlak se mijenjaju s vremenom. Tako je na primjer strujanje kod istjecanja tekućina iz rezervoara s promjenjivom visinom razine tekućine. Kod toga se, naime, promjenom razine mijenja i brzina i tlak ([[Torricellijev zakon]]).

=== Gravitacijsko strujanje ===
'''Gravitacijsko strujanje''' je ono strujanje koje nastaje zbog djelovanja [[sila teže|sile teže]]. Takvo je na primjer strujanje u [[potok|potocima]], [[Rijeka (vodotok)|rijekama]], [[Kanal (građevina)|kanalima]] i tako dalje.

=== Strujanje pod tlakom ===
Strujanje pod tlakom nastaje zbog razlike [[tlak]]a u tekućini (na primjer [[tlačni cjevovod]]); ta razlika može nastati radom [[sisaljka|sisaljke]] ili od tlaka rezervoara u [[Vodovodna mreža|vodovodnoj mreži]].

=== Laminarno strujanje ===
{{Glavni|Laminarno strujanje}}

'''Laminarno strujanje''' je gibanje tekućine u međusobno paralelnim slojevima. Kod takvog strujanja nema miješanja tekućine, a pojedini slojevi tekućine kližu jedan prema drugome. Laminarno strujanje može biti stacionarno ili nestacionarno. Takvo je na primjer strujanje [[Podzemne vode|podzemnih voda]].

=== Turbulentno strujanje ===
'''Turbulentno strujanje''' je gibanje tekućine pri kojem se stvaraju [[vrtlog|vrtlozi]] i miješa tekućina. Takvo je na primjer strujanje vode oko [[brod]]ova koji plove. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==== Reynoldsov broj ====
{{glavni|Reynoldsov broj}}

'''Reynoldsov broj''' (oznaka ''Re'') služi kao kriterij prema kojemu se može utvrditi hoće li u danim okolnostima nastupiti [[Laminarno strujanje|laminarno]] ili [[Turbulencija|turbulentno]] strujanje [[fluid]]a. Općenito je:

:<math> \mathrm{Re} = {{\rho \cdot {\mathbf v} \cdot L} \over {\mu}} = {{{\mathbf v} \cdot L} \over {\nu}}</math><ref name="NASA">[http://www.grc.nasa.gov/WWW/BGH/reynolds.html Reynolds Number]</ref>

gdje je:
* <math>{\mathbf v}</math> - najveća <ref>Bird R.B., Stewart W.E., Lightfoot E.N. Transport phenomena</ref> brzina strujanja fluida ([[SI|SI mjerna jedinica]]: [[Metar u sekundi|m/s]]);
* <math>{L}</math> - odabrana [[duljina]], na primjer duljina [[cijev]]i, srednja duljina tetive [[Krilo zrakoplova|krila zrakoplova]] i slično ([[m]]);
* <math>{\mu}</math> - dinamička [[viskoznost]] fluida (Pa·s ili N·s/m² ili kg/(m·s));
* <math>{\mathbf \nu}</math> - kinematička [[viskoznost]] fluida (<math>{\mathbf \nu} = \mu /{\rho}</math>) (m²/s);
* <math>{\rho}\,</math> - [[gustoća]] fluida (kg/m³).

Uz [[Machov broj|Machov]] i Prandtlov broj, Reynoldsov je broj glavni kriterij ponašanja fluida u aerodinamici i hidrodinamici ([[mehanika fluida]]).

==== Vrtlog ====
{{glavni|Vrtlog}}

'''Vrtlog''' je [[Spirala|spiralno]] strujanje [[fluid]]a, prašinaste tvari, [[električna struja|električne struje]] i drugo oko [[točka|točke]] ili [[os]]i. Vrtložne električne struje ([[Foucaultove struje]]) nastaju u unutrašnjosti metalnih [[vodič]]a u jakom [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Magnetski vrtlozi u [[Supravodljivost|supravodičima]] oblikuju se prilikom prijelaza u supravodljivo stanje. <ref> '''vrtlog''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mehanika fluida]]

Strujanje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica