Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T21:17:13Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 21:17
Redak 91:		Redak 91:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Strossmayer Square}}~~

	* [https://www.arhitektura-zagreba.com/ulice/strossmayerov-trg Arhitektonski značajne građevine na Strossmayerovom trgu], ''Arhitektura Zagreba''		* [https://www.arhitektura-zagreba.com/ulice/strossmayerov-trg Arhitektonski značajne građevine na Strossmayerovom trgu], ''Arhitektura Zagreba''

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2025-06-17T03:10:45Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Infookvir trg
| ime_trga = Strossmayerov trg
| slika = Strossmayer square in Zagreb, southwest angle, 2025.jpg
| opis_slike = Strossmayerov trg, proljeće 2025.
| izvorno_ime = Trg Josipa Jurja Strossmayera
| poštanski_broj = 10 000
| koordinate = {{coord|45.808545|15.978563|format=dms}}
| grad = [[Donji grad]], [[Zagreb]]
| sakrij_kartu1 = da
| prijašnja_imena = Akademički trg {{small|(1886. – 1928.)}}<ref name="park"/>
| površina = {{bull}}23 300 m2<ref name=":7"/>    {{bull}}7900 m2 (zelena ploha)
}}

'''Trg Josipa Jurja Strossmayera''', poznat i kao '''Strossmayerov trg''' ili '''Štros''',{{Efn|Ovaj se naziv također rabi za [[Strossmayerovo šetalište]] na [[Gornji grad|Gornjem gradu]].{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=42}}}} trg je u gradu [[Zagreb|Zagrebu]]. Smješten je između [[Zrinjevac|Zrinjevca]] i [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trga kralja Tomislava]] kao dio Istočnog perivoja [[Lenucijeva potkova|Lenucijeve potkove]]. Trg je prepoznatljiv kao lokacija palače [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] te njezine knjižnice, između kojih se nalazi zeleni park s kipom [[Josip Juraj Strossmayer|J. J. Strossmayera]].

Park na trgu proglašen je 30. listopada 1970. godine spomenikom parkovne arhitekture, čime je postao dijelom skupine posebno zaštićenih parkova grada Zagreba. Park se vodi pod brojem registra 258, a površinom zauzima 1,43 hektara<ref name="park">{{Citiranje weba|title=Park Josipa Jurja Strossmayera|url=https://park-maksimir.hr/treatment/park-na-trgu-josipa-jurja-strossmayera-u-zagrebu/|url-status=live|access-date=2025-01-04|website=Priroda Grada Zagreba|language=hr}}</ref> od cjelokupnih 2,33 hektara koje zauzima trg.<ref name=":7">{{Citiranje knjige|last=Knežević|first=Snješka|url=https://snjeska-knezevic.com/pdf/vodic-zelena-potkova.pdf|title=Zelena potkova u Zagrebu: Povijesni vodič|publisher=Turistička zajednica Zagreba|year=2013.|location=Zagreb|pages=18–19}}</ref>

Tijekom povijesti, trg je obilježavao skrovit i tih karakter koji ga je u drugoj polovici 20. stoljeća učinio popularnim mjestom odmora i igre, ali i nalazištem među [[Homoseksualnost|homoseksualacima]]. U novije vrijeme, na trgu se sve češće organiziraju festivali, revije i druge prigode, često u sklopu [[Advent u Zagrebu|Adventa u Zagrebu]].

== Javni prijevoz ==
Zapadnom stranom trga prolaze tramvajske linije [[Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|6]], [[Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]], [[Tramvajska linija br. 31 u Zagrebu|31]] i [[Tramvajska linija br. 34 u Zagrebu|34]], koje pristaju na stajalištu imena »Zrinjevac«.<ref>{{Citiranje weba|title=Mreža tramvajskih linija od 31. prosinca 2024.|url=https://www.zet.hr/UserDocsImages/Prilozi/PDF/Mre%C5%BEe%20tramvajskih%20linija%202018-dnevne%20i%20no%C4%87ne/tram%20mre%C5%BEa_radovi%20_Mihaljevac_Gr_Gospi%C4%87a%2031.12.2024..pdf?vel=1552885|url-status=live|access-date=3. siječnja 2025.|website=Zagrebački električni tramvaj}}</ref> Unatoč nazivu, ova je stanica u oba smjera i dalje dio Strossmayerovog trga.

== Povijest ==
[[Datoteka:Akademički_square_and_JAZU_building_in_Zagreb,_1893.png|lijevo|mini|202x202px|Fotografija Akademičkog trga i palače HAZU-a, [[Ivan Standl]], 1893.]]

=== Rana povijest ===
Prva značajna zgrada na prostoru današnjeg trga bila je palača [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti]],<ref name=":7" /> koja je bila u izgradnji od 1877. do 1879. godine prema projektu [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]] i [[Hermann Bollé|Hermana Bolléa]],{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=14}}<ref>{{Citiranje weba|title=Palača Akademije|url=https://www.info.hazu.hr/povijest/palaca-akademije/|url-status=live|access-date=2025-01-04|website=HAZU}}</ref> a uslijedila joj je izgradnja kemijskoga laboratorija, tzv. ''Lučbenog zavoda'', za [[Sveučilište u Zagrebu]] 1884.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=14}} Od 1885. do 1895. godine potom su sagrađene i zgrade koje omeđuju trg.<ref name=":7" />
[[Datoteka:Akademički square postcard, 1900s.png|mini|202x202px|Razglednica s fotografijom Akademičkog trga, gdje je vidljiva rondela i kip sv. Juraja, 1905.]]
Na sjednici Gradskoga vijeća 1886. godine odlučeno je da će se trg između te dvije zgrade zvati '''Akademički trg''', oblikovan prema zamisli [[Milan Lenuci|Milana Lenucija]] iz 1884. godine da se Katančićeva ulica, koja je zgrade dijelila, prekine [[Cvjetni nasad|rondelom]] (kružnim tokom s cvjetnim nasadima) i zelenim površinama.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=16}} U središte rondele smješten je kip »[[Sveti Juraj ubija zmaja]]« [[Anton Dominik Fernkorn|A. D. Fernkorna]]. Taj je kip isprva napravljen 1853. za palaču Montenuovo u Beču, a kostreni odljev kupio je [[Juraj Haulik]] za Maksimir. Kada je kip počeo propadati, Haulik ga je poklonio Akademiji, nakon čega je smješten na rondelu.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=16}} Uz palaču Akademije, na trgu se namjeravalo izgraditi i palaču [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (dovršenu 1887.)<ref>{{Citiranje weba|title=Zgrada Matice hrvatske|url=https://www.arhitektura-zagreba.com/zgrade/matice-hrvatske_1?ulica=strossmayerov-trg|url-status=live|access-date=2025-01-06|website=Arhitektura Zagreba|language=hr}}</ref> te djevojačku školu, koje bi ga zajedno pretvorile u središte obrazovanja grada Zagreba{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=14}} u budućoj [[Lenucijeva potkova|Zelenoj potkovi]]. Regulatorni plan Zagreba iz 1887. godine utvrdio je trg kao perivoj – njegov je prvi projekt izradilo Građevni ured Zagreba, a cvjetnjake je projektirao vrtlar [[Josip Peklar]], koji je ondje zasadio [[Azaleja|azaleje]], [[Pjenišnik|rododendrone]], grmove i drveće.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=16}}
[[Datoteka:Petar Preradović statue on Akademički trg, Zagreb, 1905.png|mini|235x235px|Kip P. Preradovića iza laboratorija, razglednica, 1905.]]
[[Datoteka:Akademički square postcard, 1919.png|lijevo|mini|Akademički trg i HAZU bez kipa sv. Jurja, razglednica, 1919.]]
Dana 23. svibnja 1895. na jugu trga, iza laboratorija, svećano je otkriven kip [[Petar Preradović|Petra Preradovića]]{{Efn|Kip je lijevan u Beču 1893. godine.}} koji je izradio kipar [[Ivan Rendić]]. Izradu je financirao [[Stjepan Miletić]], intendant [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Zemaljskoga kazališta]], koji je predložio i smještaj kipa na trgu.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=76}}{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=17}} Tom je prigodom i uređeno cijelo južno pročelje laboratorija; zbog toga što se ono smatrao neuglednim, pred njim su zasađeni grmovi i drveće. Laboratorij se u to doba razmatralo i zamijeniti novim »Narodnim muzejem« (arhitektonski sličnom Akademiji) te ga trijemom spojiti s palačom Akademije, no ta je zamisao ostala neostvarena.<ref name=":7" />{{Sfn|Knežević|2020.|p=414}}

Kip svetog Jurja s vremenom je i suviše deteriorirao, zbog čega je 1907. trajno uklonjen s trga i pohranjen kako bi se očuvao, a njegova je replika postavljena na Sveučilišni trg (danas [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trg Republike]]).{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=16}} Iste je godine u palači Schlesinger na kućnom broju 10 počeo djelovati [[Hotel Palace|hotel ''Palace'']].{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=78}} Godine 1913. postavljena je na istočni bok trga bista [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] koju je izradio [[Rudolf Valdec]].{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=76}}{{Sfn|Družić|2016.|p=6}}

=== Preimenovanje i uređenje ===
[[Datoteka:Strossmayer, Josip Juraj.JPG|mini|249x249px|Spomenik J. J. Strossmayeru, [[Ivan Meštrović]] (fotografirano 2011.)]]
''Odbor zagrebačkih gospodja za Strossmayerov spomenik'' započeo je još 1900-ih, po biskupovoj smrti, zagovarati za uspostavljanje spomenika u Zagrebu, a svoje su ciljeve reklamirali u koledaru »Strossmayer« od 1907. do 1910. godine. Odbor je konačno odlučio postaviti spomenik na Akademički trg, za što su dobili suglasnost. Natječaj za izradu kipa proglašen je 30. lipnja 1914., no zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] odgađa se. Godine 1923. konačno se od natječaja odustalo, a izrada kipa povjerena je [[Ivan Meštrović|Ivanu Meštroviću]], koji ga je dovršio 9. lipnja 1925.{{Sfn|Knežević|2020.|p=414–415}}

Godine 1926. svećano je otkriven spomenik [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] kao jednom od najvećih zagovornika JAZU-a. Kip je stvoren u stilu [[Art déco|''art décoa'']].{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=16–17}}{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2021.|p=13}} Meštrović je sam za smještaj kipa odabrao sjeverni dio trga, netom iza palače HAZU-a, kako bi kip bio u »harmoniji s fasadom« i činio »njen ukras«.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2021.|p=13}} Uz kip, Meštrović je predložio da se cijeli trg preuredi – poploča kamenom i uresi bistama drugih velikana, Strossmayerovih suvremenika – što nikad nije provedeno.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=76}} Ipak, trg je 1928. godine službeno dobio ime '''Trg Josipa Jurja Strossmayera'''.<ref name="park" /> Unatoč neuspjehu Meštrovića da pokrene preuređenje, već 1938. tadašnji upravitelj parkova [[Ciril Jeglič]] osmišljava i provodi novi plan uređenja. Jeglič je zadržao staze koje je 1884. odredio Lenuci, no rundela je preoblikovana u kvadrat oko kojega su smještene klupe, a na istočnom dijelu trga izgrađeno je dječje igralište. Godine 1943. sa zapadne strane laboratorija postavljena je bista [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]], djelo [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]] dovršeno 1939. godine.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=17–18}}

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Zagreb - Strijeljanje talaca (45466104052).jpg|mini|»Strijeljanje talaca«, Frane Krstić (fotografirano 2018.)]]
Nakon što su tijekom [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugoga svjetskog rata]] perivoji bili zapušteni, 1954. godine započelo je ponovno preuređenje trga. Većina zasađenih biljaka uklonjena je zajedno sa četvrtastim centralnim nasadom (bivšom rundelom), koji je zamijenjen ravnom, asfaltiranom površinom. Spomenik Preradoviću uklonjen je s južnog pročelja laboratorija i premješten na [[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Trg Petra Preradovića]], a na njegovo mjesto postavljen je spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] [[Strijeljanje talaca (spomenik u Zagrebu)|»Strijeljanje talaca«]] kipara [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]], izrađen 1951. godine.{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2022.|p=18}}{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=76; 149}}<ref name=":7" /> Osim što je to bio prvi spomenik žrtvama rata u jezgri Zagreba, značajan je i kao prvi prikaz žena u funkciji političkih aktera na nekom spomeniku u Zagrebu.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=149}}

Prema akademiku [[Pavao Pavličić|Pavlu Pavličiću]], trg je povijesno imao tih karakter. Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina zbog svoje skrovitosti imao je funkciju lokalnoga igrališta te odmorišta, što je doprinijelo kombinaciji »uzvišenog i običnog« na trgu, uvjetovanoj prisutnošću Akademije kao povijesne i znanstvene institucije.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=43–44; 134–135}} S vremenom je zbog iste skrovitosti također došao na glas kao tajno okupljalište [[Homoseksualnost|homoseksualnih]] osoba u Zagrebu, zajedno sa [[Zrinjevac|Zrinjevcem]], Trgom kralj Tomislava i obližnjim kafićem ''Bacchus''.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=89; 182}}

== Od 1990-ih ==
Za vrijeme [[Raketiranje Zagreba 1995.|raketiranja Zagreba 1995.]] tijekom Domovinskog rata, istočni rub trga bio je pogođen raketom.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=90}} Tijekom 1990-ih godina započeo je niz preuređenja trga, uglavnom u obliku obnove. Godine 1995. uklonjena su tada već usahla stabla bočnih drvoreda i zamijenjena novim sadnicama, protiv čega su prosvjedovali [[Ekologija|ekološki]] aktivisti,<ref name=":9">{{Citiranje weba|last=Knežević|first=Snješka|date=2004.|title=Zagrebačka Zelena potkova – urbani rezervat?|url=http://www.d-a-z.hr/files/File/Prilozi/urbanizam.zg/Lenucijeva_potkova-Snjeska_Knezevic-2009_10.pdf|url-status=live|access-date=6. siječnja 2025.|website=Društvo arhitekata Zagreba|page=2–3}}</ref> a biste velikana zamijenjene su identičnim umjetničkim replikama.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=86}} Godine 1997. pješačke su površine na trgu uređene, a 1998. je rekonstruirana cjelokupna tramvajska i komunalna infrastruktura.<ref name=":9" />
[[Datoteka:Nikola Šubić Zrinski - poprsje u Zagrebu.2.jpg|mini|170x170px|Bista [[Nikola Šubić Zrinski|N. Šubića Zrinskog]] (fotografirano 2022.)]]
Godine 2017. za 450. obljetnicu [[Opsada Sigeta|bitke kod Sigeta]] na sjeverozapadnom rubu trga, prema Zrinjevcu, postavljena je bista [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], čiji je autor [[Vladimir Herljević]].{{Sfn|Horvat-Levaj|Kraševac|5=2021.|p=13}}{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=149}}

Iako su se događaji na trgu organizirali i prije, 2010-ih godina započelo je intenzivnije korištenje Strossmayerovog i okolnih trgova za festivale, revije i razne druge događaje. Ranije su na Strossmayerovom trgu bili organizirani prvenstveno događaji za djecu kratkog trajanja (nekoliko sati ili dana), no s vremenom su oni postali učestaliji, dulji (do nekoliko tjedana) i usredotočeniji na publiku starije dobi – glazbene, gastronomske, automobilske i slične manifestacije. Dječji aspekti zadržali su se tek ponegdje u vidu zabavnih atrakcija postavljenih na rubnim, travnatim površinama trga. Etnologinje Valentina Gulin Zrnić i [[Nevena Škrbić Alempijević]] zamijetile su da te manifestacije zbog svoje duljine bivaju dio svakodnevice kao »manifestacijsko preobilje« (pojam antropologa [[Marc Augé|Marca Augéa]]), čime postepeno redefiniraju identitet prostora.{{Sfn|Zrnić|Alempijević|5=2019.|p=43–44; 66}}

== Biljna zastupljenost ==
Zelena površina na trgu pokriva 7900 m2.<ref name="park" /> Većinu drvenastih biljaka u parku 2016. godine činile su [[kritosjemenjače]] i [[Bjelogorica|listopadne]] biljke, s odnosom stabala i grmova 20 : 28. Među najbrojnijim su stablima bile [[obična tisa]], [[javor mliječ]] i [[obična breza]]. Sa stražnje strane palače HAZU-a simetrično su smještena dva crvena stabla [[Bukva|bukve]]. Među ostalim vrstama na trgu, zabilježeni su američki [[Koprivić|koprivići]], viseća [[Forsythia suspensa|forzicija]], [[Obični zanovijet|obični negnjil]], [[Suručica|suručice]], [[kineska dunja]], [[japanska dunja]], [[obični pajasmin]], [[japanski javor]], [[japansko judino drvo]], [[trešnja]], [[Bijeli svib|sibirski drijen]] i [[koraljni biserak]].{{Sfn|Družić|2016.|p=12; 17}}

== Važnije građevine ==
[[Datoteka:Plaque in honor of Milan Lenuci, Zagreb, 2025.jpg|mini|237x237px|Plaketa u čast 155. obljetnice rođenja [[Milan Lenuci|Milana Lenucija]] na njegovoj kući na Strossmayerovom trgu, postavljena 2004.]]
* [[Palača HAZU-a]] (Trg Nikole Zrinskog 11)
* [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti]] (od 1934.;<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest NMMU|url=https://nmmu.hr/povijest-nmmu/|url-status=live|access-date=2025-01-06|website=Nacionalni muzej moderne umjetnosti|language=hr}}</ref> ul. Andrije Hebranga 1)
* Palača [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (kbr. 4)
* [[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]] (kbr. 9)
* [[Hotel Palace]] (kbr. 10)
* kuća [[Milan Lenuci|Milana Lenucija]] (kbr. 12)
* [[Knjižnica HAZU-a]], bivši Kemijski laboratorij (kbr. 14)

== Galerija ==
<gallery perrow="4">
Datoteka:Strossmayer square in Zagreb, southeast angle, 2025.jpg|Strossmayerov trg iz jugoistočnog kuta, 2025.
Datoteka:S. S. Strossmayer sculpture, wide shot, 2025.jpg|Kip J. J. Strossmayera pred [[Palača HAZU-a|palačom HAZU-a]], 2025.
Datoteka:Flowers at Strossmayer square in Zagreb, southwest corner, 2025.jpg|Gredica cvijeća na Strossmayerovom trgu, svibanj 2025.
Datoteka:HAZU library, northwest, 2025.jpg|[[Knjižnica HAZU-a]], bivši laboratorij ''Lučbenog zavoda'', na jugu trga, 2025.
Datoteka:August Cesarec bust, Strossmayer square, Zagreb, 2025.jpg|Bista [[August Cesarec|Augusta Cesarca]] na trgu, postavljena 1914.
Datoteka:Ruđer Bošković bust, Strossmayer square, Zagreb, 2025.jpg|Bista [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] na sjevernom rubu trga, postavljena 1911. za dvjestotu obljetnicu Boškovićeva rođenja
</gallery>

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Izvori ==
<references responsive="1"></references>

=== Literatura ===

* {{Cite book|last=Družić|first=Ivan|url=https://core.ac.uk/download/pdf/197818451.pdf|title=Strossmayerov trg u Zagrebu – drvenaste biljke (završni rad)|publisher=Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|year=2016.|location=Zagreb}}
* {{Cite book|last=Horvat-Levaj|first=Katarina|url=https://www.ipu.hr/content/knjige/IPU_001_Palaca-HAZU_ISBN_978-953-7875-81-7.pdf|title=Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb: Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica|last2=Kraševac|first2=Irena|publisher=Institut za povijest umjetnosti|year=2021.|isbn=978-953-347-396-3|location=Zagreb}}
* {{Cite book|last=Horvat-Levaj|first=Katarina|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:254:124021|title=Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb: povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica|last2=Kraševac|first2=Irena|publisher=Institut za povijest umjetnosti|year=2022.|isbn=978-953-373-001-1|location=Zagreb}}
* {{Cite book|last=Knežević|first=Snješka|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1209003718&currentPage=1&searchById=40&sort=0&age=0&spid0=40&spv0=712&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|title=Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice|publisher=ArTresor|year=2020.|isbn=978-953-8012-38-9|location=Zagreb}}
* {{Cite book|last=Zrnić|first=Valentina Gulin|url=https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/wp-content/uploads/2021/01/Grad_kao_susret_e_knjiga.pdf|title=Grad kao susret: Etnografije zagrebačkih trgova|last2=Alempijević|first2=Nevena Škrbić|publisher=[[Hrvatsko etnološko društvo]]|year=2019.|isbn=978-953-8089-60-2|location=Zagreb}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Strossmayer Square}}

* [https://www.arhitektura-zagreba.com/ulice/strossmayerov-trg Arhitektonski značajne građevine na Strossmayerovom trgu], ''Arhitektura Zagreba''

* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10382%5D%5B549461%5D=a Arhiv razglednica s fotografijama Trga], Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
[[Kategorija:Trgovi u Zagrebu]]
[[Kategorija:Lenucijeva potkova]]
[[Kategorija:HAZU]]
[[Kategorija:Josip Juraj Strossmayer]]

Strossmayerov trg - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije